Aleksandra Djuran

vatrogasci-bvs-(1)

Dobrovoljna vatrogasna društva iz Banatskog Velikog Sela, Banatske Topole i Iđoša dobila su sredstva na konkursu Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu. Reč je o finansiranju programa od javnog interesa koji su značajni za zaštitu i spasavanje od požara u 2026. godini, a koje realizuju udruženja.

Sva tri društva dobila su po 937.000 dinara i sredstva će utrošiti za kupovinu neophodne opreme za takozvanu jedinicu treće kategorije.

-Radi se o jedinici čiji članovi su polagali ispite i maltene su izjednačeni sa profesionalnim vatrogascima – spasiocima – kaže Nandor Sekereš, predsednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Banatskoj Topoli. – Mi ih imamo 11, a još dva člana idu na obuku, tako da će i oni dobiti neophodne sertifikate. Sredstva koja smo dobili utrošićemo na kupovinu odela, creva, novu vatrogasnu pumpu, mlaznice i drugo. Postojeća oprema je zastarela i ova pomoć nam puno znači.

DVD u Banatskoj Topoli osnovano je 1933. godine i broji četrdesetak članova.

-Imamo mladih članova, što je najvažnije, a priključuju nam se i deca – dodaje Sekerš.

Branko Pepić, predsednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Banatskom Velikom Selu takođe ističe da je novac došao u pravo vreme:

-U jedinici treće kategorije imamo 11 članova. Kupićemo pumpu, creva, profesionalne mlaznice i drugo. Pre dve godine dobili smo kamion FAP od Vatrogasnog saveza Srbije kojeg smo doveli do savršenstva. On nam puno znači jer smo spremni da reagujemo u sekundi, ukoliko za to postoji potreba. Ove godine kod Fondacije „Briga o selu“ konkurisali smo i za sredstva zamenu kapije na garaži Vatrogasnog doma. Ona je u lošem stanju i nije menjana od osamdesetih godina prošlog veka, od kada je dom izgrađen.

Velikoselski vatrogasci naredne godine obeležavaju jubilej 80 godina postojanja i rada.

-Ove godine žetva u našoj sredini protekla je bez požara, iako su temperature krajem juna bila visoke. Meštani su se pridržavali svih apela i hvala im na tome – dodaje Pepić.

 

DVD Banatsko Veliko Selo ima tridesetak članova, među kojima ima i mladih.

A.Đ.

 

mina-askic-(3)

Mina Aškić petnaestogodišnjakinja iz Novih Kozaraca đak je i sportistkinja generacije Osnovne škole ,,Ivo Lola Ribar”. Da se može biti odličan i u nauci i sportu pokazala je brojnim uspesima koje je postigla.

Ono što je razlikuje od drugih vršnjakinja je sport kojim se bavi. Trenira, ni manje ni više nego fudbal i igra na mestu prednjeg i zadnjeg veznog igrača.

Screenshot

-Volim fudbal i treniram ga odmalena. Sa dečacima u školskom dvorištu uvek sam bila deo tima, a potom sam počela da odlazim na stadion „Ilija Pantelić“ Fudbalskog kluba „Sloboda“.  Već nakon nekoliko treninga Đorđe Atlagić, trener, ubacio me je u tim, tako da sam bila deo redovne postave našeg kluba – otkriva nam Mina.

Pre dve godine zapala je za oko Žoltu Čizmaru, treneru Ženskog fudbalskog kluba TSC iz Bačke Topole i od tada je postala članica njihovog tima.

-Mlađe kategorije, u kojoj sam i ja, nadmeću se u Ženskoj razvojnoj ligi Srbije – Sever. Druge smo na tabeli i do kraja prvenstva cilj nam je da budemo prve – saznajemo od mlade Kozarčanke.

I pored napornih treninga i putovanja Mina je postigla značajne uspehe i u školi. Svih osam razreda završila je sa odličnim uspehom tako da je nosilac diplome „Vuk Stefanović Karadžić“:

-Bila sam na takmičenjima iz srpskog jezika. U  petom razredu na opštinskom i okružnom takmičenju iz srpskog jezika i jezičke kulture bila je treća. U šestom razredu iz istog predmeta, takođe je bila treća, a u osmom razredu druga na opštinskom takmičenju. Učestvovala sam na okružnom takmičenju iz biologije i istorije.

Mina Aškić nosilac je i diploma ,,Dositej Obradović” za osvojene izuzetne rezultate iz srpskog jezika i književnosti, biologije, fizičkog i zdravstvenog vaspitanja i istorije.

-U sedmom razredu bila sam najbolja na opštinskom takmičenju iz futsala. U osmom razredu bila sam prva na opštinskom i okružnom takmičenju iz atletike i plasirala se na SOŠOV i međuokružno takmičenje, gde sam takođe bila prva – napominje naša sagovornica.

Na pitanje koja joj je diploma najdraža kaže:

-Pored svega najviše sam ponosna na diplomu za sportistu generacije. Raduje me i što je moj trud i rad prepoznat.

Kako je i planirala srednju školu upisala je u Bačkoj Topoli.

-Odlučila sam se za Gimnaziju u Bačkoj Topolu jer želim da nastavim i razvijam svoju sportsku karijeru – zaključuje Mina Aškić.

A.Đ.

policija-auto

Tridesetčetvorogodišnja žena iz Kikinde poginula je noćas oko tri sata, potvrđeno nam je u Policijskoj upravi upravi u Kikindi.

Saobraćajna nesreća dogodila se u Albertovoj ulici. Preminula, koja je upravljala automobilom citroen „c3“, izgubila je kontrolu nad vozilom, sletela je sa puta, udarila u betonsku ćupriju, prevrtala se i usled zadobijenih povreda poginula je na licu mesta.

Na lice mesta vrlo brzo stigli su Hitna služba i Saobraćajna policija, ali mogli su samo da konstatuju smrt.

marzena7-traffic-jam-4167288-1920

Tokom prethodnog dana u Republici Srbiji dogodilo se 96 saobraćajnih nezgoda, u kojima su poginula dva, a povređena su 53 lica. Na području Policijske uprave u Kikindi dogodile su se dve saobraćajne nezgode u kojima su povređena 2 lica.

Zbog predstojećeg vikenda i letnje turističke sezone, danas i narednih dana očekuje se pojačan intenzitet saobraćaja, naročito na glavnim koridorima i putnim pravcima ka turističkim centrima, povećane kolone na naplatnim stanicama i graničnim prelazima, povećan umor kod vozača, i veće prisustvo dece u saobraćaju u svojstvu putnika.

-Planirajte putovanje tako da pre početka i tokom vožnje budete odmorni, pravite redovne pauze ukoliko je u pitanju duže putovanje, jer je umor češći kada su ekstremno visoke temperature. Posebno skrećemo pažnju na odgovorno konzumiranje alkohola. Alkohol i vožnja i dalje su među najčešćim uzrocima saobraćajnih nezgoda sa teškim posledicama, naročito tokom noćnih sati i vikendom – navode u MUP-u.

novi-kozarci-zavicaj-(1)

Meštani Novih Kozaraca dobili su novi prostor za okupljanje. Simbolično nazvana „Zavičaj“, jer je spoj prošlosti i sadašnjosti, nekadašnja sala Udruženja vozača, ponovo je u funkciji, rekao je potpredsednik Saveta Mesne zajednice Marko Čavka:

-Jedan od najvećih nedostataka u našem mestu je nepostojanje adekvatnog prostora za događaje, kulturne manifestacije i uopšte meto koje će moći da primi više ljudi. Na zadovoljstvo Kozarčana renoviran je prostor koji će ispuniti ove potrebe. Ona će biti otvorena u subotu i već su u njoj zakazana dva događaja.

Prostor je kompletno rekonstruisan.

-Urađene su nove električne instalacije, postavljene gipsane ploče i pločice uređen je kuhinjski prostor. Ona nije u potpunosti završena, ali će početi sa radom. U narednom periodu potrudićemo se da se u njoj nađe sve što je još potrebno – precizirao je Čavka.

U renoviranje i uređenje utrošeno je dva miliona dinara, naveo je gradonačelnik Mladen Bogdan koji je zajedno sa članom Gradskog veća Bojanom Mikalačkim bio u Novim Kozarcima.

-Osim ovog, potpuno je sređen i prostor u nekadašnjem motelu, popularnoj Kotarci. Potrebno je još opremanje prostora koje će biti završeno u narednom periodu. Drago mi je što su meštani Novih Kozaraca dobili novi prostor koji su i apostrofirali da im je neophodan. I u danima koji dolaze ulagaćemo u ovu mesnu zajednicu. Ono što smo obećali mi smo i ispunili – zaključio je gradonačelnik Bogdan koji je ovom prilikom pohvalio stanovnike sela koji su učestvovali u radovima.

U Novim Kozarcima ove godine uložena su značajna sredstva. Adaptiran je hol u Domu kulture, uređene su prostorije Mesne zajednice, Policijske uprave, matičarske službe. Izgrađena su i nova parking mesta ispred maloprodajnih objekata. Pored firmi u uređenju su učestvovali i meštani.

Ono što se očekuje je osvetljenje puta između Ruskog Sela i Novih Kozaraca, te će i bezbednost za sve koji prolaze tuda biti bolja.

A.Đ.

 

 

 

tera-umetnici-2026-(4)

U toku je 45. saziv Internacionalnog simpozijuma skulpture u terakoti. Petoro umetnika stvaraju u jedinstvenom ambijentu Ateljea „Tera“, a ove godine to su Goce Nanevski iz Severne Makedonije, Rafael Sabatije iz Francuske, Beate Gačelhofer iz Austrije i Milorad Mladenović i Branko Milanović iz Srbije.

Njih su posetili je gradonačelnik Mladen Bogdan i članica Gradskog veća Marijana Mirkov.

Po preporuci Bernarda Ludinger, koji je bio deo „Terinog“ Umetničkog saveta i jedan od učesnika prethodnih godina, u našem gradu stvara Rafael Sabatije iz Liona iz Francuske:

 

-Uslovi za rad fantastični i boravak ovde pomoći će mi da se umetnički razvijam. Ovo je i moje prvo učestvovanje na nekom inostranom Simpozijumu.  Puno sam naučila o novim tehnikama i za mene je iazov da napravim monumentalnu skulpturu. Kikinda je jako lepa. Galerija i Muzej „Tera“ su prostori koje svako treba da poseti. Mali je grad pun gostoprimljivih i ljubaznih ljudi. Izrađujem skulpturu konja. Ovo će mi biti prvi put da radim celog konja. Do sada sam radila samo delove tela, najčešće noge i nadam se da ću u tome uspeti – saznali smo od Rafael Sabatije.

Beate Gačelhofer iz Austrije simpozijum su preporučili drugi umetnici iz njene zemlje.

-Utisci su više nego dobri. Neverovatno je kakve mogućnosti se ovde nude umetnicima od materijala sa kojim rade do veličine skulpture. Sve je jako interesantno i inspirišuće. Glina je materijal na koji nisam navikla, ali mi se sviđa. Naiđem na poteškoće u radu, ali svi su otvoreni da mi pomognu i da me nauče. Radim na apstraktnoj skulpturi različitih geometrijskih oblika. To nikada nisam radila do sada i najpre sam izradila malu, a sada sastavljam veliku skulpturu – saznajemo od Beate Gačelhofer koja je napomenula da ovakvi uslovi ne postoje nigde na svetu, da su mogućnosti ogromne i da su skulpture koje su izradili umetnici prethodnih godina neverovatne.

I Branko Milanović iz Vrnjačke Banje, zaposlen kao profesor na Akademiji likovnih umetnosti u Trebinju, slaže sa mladim umetnicama:

-Prvi put sam na „Teri“ bio kao apsolvent u okviru projekta „Teratorija“, a sada sam dobio priliku da jedan od učesnika Simpozijuma. Radna je atmosfera i svi smo inspirisati da stvaramo. Najveća vrednost ovakvih okupljanja su ljudi koje upoznajete i razmena iskustava – otkrio je Milanović.

Simpozijum je veoma važan događaj za našu zemlju, ali pre svega za naš grad, precizirala je Sanja Radusin Smiljanić, vršiocem dužnosti direktora „Tere“ posetio umetnike.

– Kikinda je, podsetiću, jedinstveno mesto u svetu u kojem se stvaraju savremene skulpture u terakoti velikog formata – navela je Radusin Smiljanić. – Imamo najveću svetsku kolekciju te vrste. Umetnici nesmetano stvaraju i zajedno sa njima sumiramo utiske. Umetnici koji su ove godine deo saziva su srećni što su imali priliku da budu deo Simpozijuma i što će njihova dela podsećati na ovaj period.

Autentični prostor ateljea je mesto susreta umetnika, razmene ideja i stvaranja novih monumentalnih skulptura u terakoti koje će obogatiti jedinstvenu kolekciju nastalu tokom više od četiri decenije postojanja.

-Za naš grad je Simpozijum najveći i najvažniji jer je „Tera“ kikindska – zaključio je prvi čovek grada. – On je jedinstven u svetu i kao takav okuplja umetnike i stvaraoce koji uvek tvrde da su baš ovde najbolji i najlepši uslovi za rad. „Tera“ je prepoznata na svetskom nivou, jer svi koji su deo Simpozijuma imaju samo reči hvale. Od naše gline stvara se umetnost koja traje godinama.

A.Đ.

 

mokrin-trotoar-(4)

U Mesnoj zajednici Mokrin u toku je izgradnja pešačkih staza u ulici Dositeja Obradovića. Upravo meštani su bili ti koji su inicirali ove radove, rekao je Goran Ristić, predsednik Saveta Mesne zajednice.

-Ova ulica je prometna i pešačka staza koja je postojala bila je u lošem stanju. Izašli smo u susret zahtevima stanovnika. Investicija je vredna tri miliona dinara, a sredstva je izdvojila lokalna samouprava – naveo je Ristić.

Kako napreduju radovi uverili su se gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća Bojan Mikalački.

-Osluškujemo potrebe meštana koji su tražili da se uradi nova pešačka staza u ovom delu Mokrina. Do sada su  Mokrinčani u ovom delu ulice Dositeja Obradovića išli putem što nije bilo bezbedno – kazao je Bogdan.

Osim trotoara u toku je sanacija i u Omladinskom domu.

-Završena je rekonstrukcija krova što je bio preduslov za ostale radove, a ona će doprineti energetskoj sanaciji kompletnog objekta. Ulaganje vredno 3,9 miliona dinara se radi na zahtev stanovnika Mokrina. Za tri do četiri nedelje biće sanirane i udarne rupe na saobraćajnicama. Frekvencija saobraćaja je velika i stvaraju se oštećenja na putevima i na nama je da ih saniramo – precizirao je prvi čovek grada.

Nova staza se radi od ulice Svetosavske do Zlatne grede. Posao će biti završen do kraja meseca.

A.Đ.

saobracajka

Tokom prethodnog dana u Republici Srbiji dogodilo se 89 saobraćajnih nezgoda u kojima je poginulo 3, a povređeno 46 lica. Na teritoriji policijske uprave u Kikindi dogodile su se tri saobraćajne nezgode, u kojima su dve osobe zadobile lakše, a jedna teže telesne povrede.

-Imajući u vidu da je od početka meseca život izgubilo 33 lica i da je povećano stradanje, apelujemo na sve učesnike u saobraćaju da preuzmu deo lične odgovornosti i da imaju u vidu se i pored maksimalnog angažovanja uređaja i ljudstva saobraćajne policije i dalje učestalo dešavaju teške saobraćajne nezgode – navode u MUP-u.

Juče, u Novom Sadu u teškoj saobraćajnoj nezgodi život je izgubilo troje mladih ljudi nakon što je putničko vozilo izgubilo kontrolu i sletelo sa kolovoza i prevrnulo u kanal sa vodom.
Zato je neophodno prilagoditi brzinu kretanja uslovima na putu, način vožnje svojim sposobnostima i uslovima u saobraćaju, odnosno specifičnostima puta i okoline.

Saobraćajna policija nastaviće i u narednom periodu sa sprovođenjem pojačanih kontrola sa ciljem unapređenja bezbednosti saobraćaja i smanjenja broja stradalih.

andibreit-contract-1464917-1920

Srpski ratni veterani Kikinda, kao članovi Saveza udruženja boraca Srbije, ove godine mogu da realizuju stipendije za tri učenika ili studenta u skladu sa kriterijumima o stipendiranju učenika i studenata.

Prijave se od podnose do 1. septembra isključivo na mejl adresu:  kikindskiratniveterani@gmail.com sa naznakom „Komisiji za dodelu učeničkih i studentskih stipendija i humanitarne pomoći“.

Komisija, kod razmatranja predloga za dodelu stipendija, mora da postupa po sledećim kriterijumima: kandidat koji nema roditelje ili jednog roditelja, ima prednost. Isto važi i za kandidata sa invaliditetom, gledaće se i materijalno stanje porodice, te je potrebno je da priložiti potvrdu o primanjima roditelja. Vrednovaće se i ocene kandidata iz prethodne školske godine i nagrade sa republičkih i međunarodnih školskih ili studentskih takmičenja.

 

21.07-sudije1

U Narodnoj skupštini zakletvu je položilo 119 sudija koji su prvi put izabrani na sudijsku funkciju, nakon odluka Visokog saveta sudstva donetih u aprilu i maju ove godine.

Zakletvu su položile sudije prekršajnih, privrednih i osnovnih sudova, među kojima ima i onih iz Kikinde i Sente.

Zakletvu je položio sudija Igor Stupar iz Osnovnoog suda u Kikindi, kao i Ivana Sivčev Marčetić i Tamara Perišić iz Osnovnog suda u Senti. Nova sudija u Prekršajnom sudu u Kikindi je i Svetlana Polić Rodić.

 

Svečanom polaganju zakletve prisustvovali su predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić, predsednik Vrhovnog suda Miroslav Tomić, predsednica Visokog saveta sudstva Bojana Čogurić i izborni član Saveta iz reda sudija Dijana Janković.

Predsednik Vrhovnog suda čestitao je novoizabranim sudijama i izrazio očekivanje da će svojim radom doprineti nastavku reformi pravosudnog sistema i unapređenju vladavine prava u Srbiji.Miroslav Tomič rekao je i da veruje da će suditi nepristrasno i nezavisno u skladu sa Ustavom i zakonom, isključivo po svojoj savesti i na taj način obezbediti pravično suđenje za svakog građanina i doprineti ugledu sudijske funkcije.

Odluke o izboru novih sudija donete su na sednicama Visokog saveta sudstva održanim 23. i 30. aprila, kao i 7. i 28. maja 2026. godine.