Jelena Trifunović

Geza-Setet-in-memoriam

Slikar, ilustrator i strip crtač Geza Šetet, najpoznatiji po strip adaptaciji „Gorskog vijenca”, preminuo je u 72. godini života.

Rođen je u Kikindi 1953. godine, a jedno vreme je živeo u Subotici i potom u Tavankutu. Prvi strip je objavio 1977./78. u vojvođanskom časopisu na mađarskom jeziku “Jo Pajtas”-u, kao i u “SAZ- u. Naslikao je i oko 2500 ulja na platnu. Česta tema bili su mu biblijski, antički i vojvođanski motivi.

Šetet je nedavno bio u našem gradu, kao gost i učesnik prvog Strip festivala održanog u Kulturnom centru i u Novim Kozarcima. Tom prilikom, dao je intervju našem nedeljniku Komuna.

– Dok sam bio u armiji najviše sam radio portrete. Vojnici su hteli da poziraju, a meni je to dobro došlo da vežbam anatomiju i fizionomije ljudi. Neprestano sam crtao i čini mi se da sam u crtanju ljudskih lica najdalje otišao. Radio sam mnogo poslova u životu, ali mi je crtanje i slikanje nikad nisam prekidao. Jedno vreme sam radio i na ribnjaku i taj period u mom životu pamtim po tome što nisam ništa slikao niti crtao čak dve nedelje, jer je bilo puno posla oko izlova ribe. Radilo se od 6 ujutru do 10 uveče. To mi je najduže vreme što se nisam družio sa slikarskim ili crtačkim priborom.

Kako je isticao, u stripu je na njega najviše uticao Harold Foster i njegov „Princ Valijant”.

-Imao sam desetak godina kad sam ga u „Kekecu” video prvi put i to je bila ljubav na prvi pogled. Kao dete sam kopirao stripove iz edicija „Crtani romani”, „Plavi Vjesnik” i druge. Svi ti uticaji su za mene bili jako važni i uvek me je od svih elemenata stripa crtež najviše privlačio. Scenario mi je bio u drugom planu. Kasnije sam u Kikindi upoznao Hrvoja Radovanovića, slikara, ilustratora i grafičkog urednika i on je, kad je imao vremena, dodatno podučavao i mene i kasnije poznatog strip crtača iz Mokrina, Spasoja Kulauzova- ispričao je, između ostalog, Geza Šetet u intervjuu za Komunu.

sednica-toza-konverzija-(4)

Predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov za ponedeljak, 22. decembar, zakazao je 14. sednicu lokalnog parlamenta. Na dnevnom redu je 17 tačaka, a najvažnija je donošenje odluke o budžetu grada za 2026. sa projekcijama na 2027.i 2028. godinu.

U narednoj godini budžet je planiran na tri milijarde 850 miliona dinara, što je više u odnosu na početni planirani budžet za 2025.godinu.

-Početno stanje je veliko s obzirom na to da na računu imamo sredstva od prodaje nekadašnjeg odmarališta u Prčnju u iznosu od 130 miliona dinara i ona će biti strogo namenski utrošena. Tu je i 67 miliona dinara koji su nam prebačeni od Pokrajine  – saznajemo od pomoćnice gradonačelnika Dijane Jakšić Kiurski. – Kada je reč o investicijama u 2026. godini akcenat je na selima. Osim sredstava za redovno funkcionisanje i za putnu infrastrukturu planirana su i druga ulaganja. U Bašaidu će biti izgrađeno dečije igralište, u Sajanu gasni kotao u Domu kulture, u Ruskom Selu uradiće se fasada na Omladinskom domu, u Mokrinu su planirani rekonstrukcija krova na Domu kulture i završetak letnje scene i fontane na Varoškom trgu, u Banatskoj Topoli završiće se energetska sanacija i adaptacija Doma kulture. U narednoj godini biće započeta i rekonstrukcija Osnovne škole „Feješ Klara“, nastaviće se radovi na Gimnaziji „Dušan Vasiljev“, planirano je i učešće grada za proširenje kapaciteta Gerontološkog centra koje se realizuje u okviru IPA projekta Srbija – Rumunija, za završetak nove zgrade Centra za socijalni rad.

Subvencije iz gradske kase javnim preduzećima planirane su na 97 miliona dinara od kojih je 17 opredeljeno „Autoprevozu“ i 80 miliona JP „Kikindi“, gde je najveći deo za ulaganje u putnu infrastrukturu.

Odbornici će razmatrati programe poslovanja javnih preduzeća „Kikinda“, „Autoprevoz“ i „Toplana“, odluke o pristupanju izradi programa za unapređenje socijalne zaštite od 2026. do 2030. godine, o određivanju područja za upis dece u osnovne škole na teritoriji grada, o usvajanju programa kontrole i smanjenja populacije napuštenih pasa i mačaka, izmeni i dopuni cenovnika izrade vodovodnih priključaka, kontrolisanja, overavanja i popravke vodomera.

Glasaće se i o zahtevima za izmenama i dopunama cenovnika iznošenja retkih fekalija JP „Kikinda“ gde se cene povećavaju za 12,3 procenata, kao i za zahtev kompanije „FCC“ da se za 3,2 odsto uvećaju cene odlaganja, iznošenja i transporta komunalnog otpada osim cene za socijalne slučajeve, koje ostaju nepromenjene.

german-3504961-1280
Kako portal Srpski ugao piše: Nemci više ne veruju u Deda Mraza: Merc i njegova koalicija izgubili poverenje.

Nova anketa Instituta INSA za list „Bild“, sprovedena između 12. i 15. decembra među 1.003 ispitanika, predstavlja dosadan udarac za vladu kancelara Fridriha Merca i SPD-a. Poverenje građana u crno-crvenu koaliciju (CDU/CSU–SPD) palo je na istorijski minimum u rekordnom kratkom roku. Samo 10% ispitanika veruje da će politika Merca, Klingbajla i ostatka vlade poboljšati njihovu ličnu situaciju, 41% smatra da će sve ostati isto, dok čak 58,7% – najviše od preuzimanja vlasti – ne očekuje nikakav ekonomski rast.

Ovi rezultati spadaju među najlošije zabeležene za jednu novu vladu u posleratnoj Nemačkoj. Merc je došao na vlast uz velika obećanja o „ekonomskom preokretu“ i snažnom liderstvu, ali je za samo nekoliko meseci potrošio gotovo sav politički kapital. Umesto rasta i stabilnosti, građani sve češće osećaju stagnaciju, veće poreze i potpuni izostanak stvarnih promena.

Posebno pokazuju podatke o migracijama, koje 31% ispitanika navodi kao najveći problem u zemlji, dok se klimom primarno bavi tek 11% građana. Uprkos tome, vlada ne nudi rešenja – 42% ispitanika očekuje da će masovna imigracija ostati na istom nivou, a 31% veruje da će se situacija dodatno pogoršati. Najizraženije nezadovoljstvo dolazi od birača opozicije, koji u velikoj većini ne veruju u promenu kursa.

Iako deo birača CDU/CSU i SPD-a još uvek čeka „čudo“, većina javnosti poručuje da je strpljenje potrošeno.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Merc i njegova koalicija pokazali su koliko brzo vlast može izgubiti poverenje kada obećanja ostanu prazna, a problemi se guraju pod tepih. Nemačka danas nema krizu poverenja slučajno – ona je direktna posledica nesposobnosti i političke samodovoljnosti aktuelne vlasti. U takvom ambijentu, rast podrške Alternativi za Nemačku (AfD) nije iznenađenje, već logična reakcija birača koji traže jasne stavove i stvarna rešenja. Dok Merc nudi izgovore, AfD govori o onome što građane najviše pogađa – granicama, sigurnosti i ekonomskom oporavku.

Izvor: Srpski ugao

german-3504961-1280
U emisiji „NIUS Live am Abend“ od 19. decembra 2025. nemački desno orijentisani portal NIUS oštro je kritikovao kancelara Fridriha Merca (CDU) zbog podrške novom paketu pomoći Ukrajini.

Emisija je Mercov pristup na samitu EU u Briselu nazvala njegovim „Vaterloom“ – velikim porazom.

Merc je zagovarao direktno korišćenje zamrznute ruske imovine (preko 200 milijardi evra) za finansiranje Ukrajine. Međutim, dogovoren je beskamatni zajam od 90 milijardi evra za naredne dve godine, finansiran novim zajedničkim dugovima EU, a ne ruskim novcem. Voditelj Andreas Dorfmann i gosti istakli su da je ovo ustupak Rusiji i slabost Merca, jer Putin sada vidi da se rat „isplati“. Kritikovali su Merca što opterećuje nemačke poreske obveznike umesto da koristi ruska sredstva.

Druga glavna tema bila je debata o proširenju ovlašćenja Savezne obaveštajne službe (BND). Emisija je naslovom „Dozvola za ubijanje?“ upozorila na nacrt novog zakona o BND-u, koji predviđa veće mogućnosti za operacije u inostranstvu. Agentima bi bilo dozvoljeno da vrše sabotaže, uništavaju neprijateljsku opremu ili čak dozvole određene prestupe za zaštitu izvora. Gosti su uporedili ovo sa „Džejms Bondom“, izražavajući zabrinutost da Nemačka prelazi na agresivniju obaveštajnu politiku.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Ove teme pokazuju duboku podelu u nemačkoj politici – Mercova podrška ogromnoj pomoći Ukrajini i jačanju obaveštajnih službi vidi se kao nastavak rata bez kraja na teret evropskih građana. Umesto mira, Berlin bira eskalaciju, što samo produžava sukob i slabi Evropu.

Izvor. Srpski ugao

zima-1

Počinje zimsko godišnje doba – sutra najkraći dan u godini.

Zima počinje sutra u 16 ​​časova i 3 minuta, navodi se u obaveštenju Astronomskog društva „Ruđer Bošković“.

U isto vreme za stanovnike na južnoj Zemljinoj polulopti počinje leto.

Prvi dan zime je ujedno i najkraći dan u godini (zimski solsticij). Na dan početka zime Sunce u Beogradu izlazi u 7.13 sati, a zalazi u 16.00, što znači da će obdanica trajati 8 časova i 47 minuta, a noć 15 časova i 13 minuta.

bvs-nasa-sela

Kikinda se ponosi najlepšom ulicom, a Banatsko Veliko Selo najlepšim parkom.

Tokom letnjih meseci, velikoselski bazen postaje prava mala oaza, mesto osveženja i druženja svih generacija.

Ponos sela su brojna udruženja i fudbalski klub, koji neguju sportski duh i čuvaju osećaj pripadnosti. Snažno zajedništvo potvrđuje i izgradnja crkve, kao i podrška porodicama koje žele da ovde ostanu i grade budućnost, uz pomoć programa kupovine kuća Ministarstva za brigu o selu.

 

pokrajinska-skupstina

Sednica Skupštine AP Vojvodine biće održana danas, a na predloženom dnevnom redu su 24 tačke, među kojima je i Predlog odluke o budžetu AP Vojvodine za 2026. godinu.

Početak sednice je zakazan za 10 časova.

Na predloženom dnevnom redu je i Izveštaj o izvršenju Odluke o budžetu AP Vojvodine za 2025. godine u periodu od januara do septembra.

Predloženo je da poslanici pokrajinske skupštine razmatraju i Predlog pokrajinske skupštinske odluke o kadrovskom planu AP Vojvodine za 2026. godinu, kao i predlog godišnjeg programa korišćenja sredstava iz budžetskog fonda za razvoj lovstva AP Vojvodine za 2026. godinu i predlog programa mera za sprovođenje godišnjeg odgajivačkog programa u stočarstvu u AP Vojvodini za 2026. godinu.

Pred odbornicima će se naći i predlog pokrajinske skupštinske odluke o programu podrške poljoprivrednim stručnim i savetodavnim službama u obavljanju savetodavnih i prognozno-izveštajnih poslova u zaštiti bilja u AP Vojvodini za 2026. godinu, o godišnjem programu korišćenja sredstava iz budžetskog fonda za šume AP Vojvodine za 2026. godinu, kao i o godišnjem programu korišćenja sredstava iz budžetskog fonda za vode AP Vojvodine za 2026. godinu.

Na dnevnom redu su i predlozi koji se odnose na zaštitu, uređenje i korišćenje poljoprivrednog zemljišta na teritoriji AP Vojvodine u 2026. godini, kao i na podršku za sprovođenje poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja za isti period.

Na predloženom dnevnom redu su i predlozi koji se odnose na preventivne skrining programe srodnika prvog stepena pacijenata s rupturiranim intrakranijalnim aneurizmama u AP vojvodini za 2026. godinu, kao i o terapijama pojedinih poremećaja mokrenja kod dece botoksom za narednu godinu.

Na dnevnom redu su i predlozi pokrajinske skupštinske odluke o programu unapređivanja zdravstvenih usluga za decu s teškoćama u razvoju u AP Vojvodini za 2026. godinu, o programu procene funkcionalnog statusa u toku rehabilitacije pacijenata sa stečenim nedostatkom donjih ekstremiteta u AP Vojvodini za 2026. godinu i o programu skrininga na asimptomatsku perzistentnu ili rekurentnu mikroskopsku hematuriju u AP Vojvodini za 2026. godinu.

Na dnevnom redu biće i predlog pokrajinske skupštinske odluke o posebnom programu iz oblasti javnog zdravlja u AP Vojvodini za 2026. godinu, kao i predlozi o programu ranog otkrivanja promena funkcije i remodelinga leve komore i cirkadijalnog ritma krvnog pritiska kod hipertenzivnih trudnica u AP Vojvodini za 2026. godinu, o programu prevencije, rane dijagnostike i lečenja kardioloških komplikacija kod pacijenata obolelih od malignih bolesti u AP Vojvodini za 2026. godinu, o programu prevencije funkcionalnog slepila kod radno sposobnih pacijenata s neregulisanim glaukomom pomoću operacije trabekulektomije sa ugradnjom savremenog drenažnog implanta u AP Vojvodini za 2026. godinu.

Predloženo je da na dnevnom redu budu i predlozi pokrajinske skupštinske odluke o programu određivanja pepsina kod dece u dijagnostici refluksne bolesti u AP Vojvodini za 2026. godinu, o programu nadzora nad panrezistentnim sojevima gram-negativnih mikroorganizama u bolničkoj sredini u uslovima tercijarne zdravstvene ustanove i prevencija intrahospitalne transmisije u AP Vojvodini za 2026. godinu, o programu nadzora nad neuroinvazivnim formama retkih arbovirusnih infekcija uzrokovanih usutu virusom i virusom krpeljskog encefalitisa u AP Vojvodini za 2026. godinu,

Pred poslanicima će biti i predlog odluke o angažovanju revizora za obavljanje eksterne revizije završnog računa budžeta AP Vojvodine za 2025. godinu i izveštaj o poslovanju garancijskog fonda AP Vojvodine za period od 1. januara do 31. decembra 2024. godine.

smart

Velikoselski pesnik Rade Ćosić predstaviće u četvrtak 18. decembra u kikindskom Narodnom muzeju svoje stvaralaštvo.

O Ćosiću i njegovom književnom radu, (autor je šest pesničkih zbirki), govoriće profesorica srpskog Marija Vojnović, kao i publicista i novinar Nemanja Savić.

Program počnje u 18 časova.

error: Content is protected !!