Jelena Trifunović

Započeo je novi ciklus stipendija Best of South-East koji i ove godine, u saradnji sa Univerzitetom u Gracu, realizuju Erste Grupa i Steiermärkische Sparkasse Banka. Ovaj program usavršavanja i daljeg obrazovanja namenjen je talentovanim i posvećenim studentima postdiplomskih i diplomskih studija iz oblasti ekonomije ili prava iz Srbije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Severne Makedonije.

Kako je saopšteno, program polaznicima pruža priliku da na jednom od najstarijih austrijskih univerziteta nadograde znanja stečena tokom studija, iskuse kako je raditi u multikulturalnoj sredini i lakše zakorače u profesionalni život zahvaljujući praksi ili obuci u jednoj od najmodernijih bankarskih institucija u Štajerskoj.

Kao i do sada, zainteresovani studenti moći će da biraju između pripravničke prakse ili programa stručne prakse, koji traju po godinu dana, od septembra 2023. do avgusta 2024. godine.

Studenti koji budu učestvovali u Trainee programu pohađaće izabrane kurseve na Univerzitetu u Gracu, dok će poslednja dva meseca programa, ili duže, provesti u jednoj od Steiermärkische Sparkasse banaka u Jugoistočnoj Evropi. Studenti koji učestvuju u Internship programu fokusiraće se na kurseve na Univerzitetu u Gracu koji su relevantni za završetak njihovih studija na matičnim univerzitetima.

Tokom dvomesečne letnje prakse, nakon akademske godine, učesnici će biti intenzivno uključeni u svakodnevno poslovanje Steiermärkische Sparkasse na jednoj od njenih lokacija u Štajerskoj ili u Jugoistočnoj Evropi.

Stipendisti u okviru programa imaju pravo na stipendiju vrednu do 9.000 evra, koja pokriva mesečni džeparac do 750 evra, školarinu i registraciju pri Univerzitetu u Gracu, kao i intenzivni kurs nemačkog jezika u univerzitetskom jezičkom centru Treffpunkt Sprachen.

Rok za prijavu na ovogodišnji ciklus stipendija je 1. decembar do 13 časova, a detaljnije informacije o neophodnim uslovima za prijavu, proceduri i dokumentaciji nalaze se na sajtu Erste Banke.

baby-4100420_1280

Bračni ili vanbračni parovi koji su započeli postupak vantelesne oplodnje, od prošle godine mogu da računaju na finansijsku podršku Grada. Ona se odnosi na novčanu pomoć za troškove laboratorijskih analiza, lekova ili suplemenata što je definisano Pravilnikom o naknadi troškova za vantelesnu oplodnju koji je prošle godine usvojilo Gradsko veće.

-Prošle godine, nadležnom Sekretarijatu stiglo je 30 zahteva, a odobrena je pomoć za 27 parova. U prošlogodišnjem budžetu za ovu namenu utrošeno je 2,1 milion dinara. Ovaj vid podrške sugrađanima u postupku VTO nastavljen je i u ovoj godini. Do sada je Komisija odobrila sredstva za 19 parova, što je 1,44 miliona dinara (sa porezom). U ovoj godini, planirali smo dva miliona, što znači da se parovi mogu prijavljivati i dalje, do kraja godine, do utroška sredstava. Bez obzira na to da li su sredstva namenjena za lekove ili analize, naš Javni poziv obuhvata sve što se tiče postupka vantelesne oplodnje osim putnih troškova. Komisiji je najbitnije da parovi imaju zeleno svetlo iz zdravstvenih ustanova, da mogu krenuti u proceduru vantelesne oplodnje- objašnjava Ramona Tot, članica Gradskog veća zadužena za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici.

Da su populaciona politika i dečija zaštita u fokusu rada lokalne samouprave, zbog čega se značajna sredstva i opredeljuju za pomoć parovima da ostvare potomstvo, ukazuje i Mladen Bogdan, predsednik skupštine grada.

–  Njima to mnogo znači zato što su dodatni troškovi tokom procesa veliki. Grad pokriva onaj deo troškova koji ne pokriva RFZO. Sa druge strane, važno im je i što se o ovoj temi otvoreno govori, jer se ranije ćutalo o tome. Uvođenje ove mere izazvalo je veliko interesovanje i odobravanje javnosti. Posebno su parovi pozitivno reagovali na to što grad misli na njih. Zbog naše dece i politike usmerene na povećanju nataliteta, i naredne godine nastavljamo sa ovom merom- ističe Bogdan.

Da je Grad Kikinda uspešan u sprovođenju populacione politike i pronatalitetnih mera prepoznato je i potvrđeno i na nedavnoj manifestaciji „Dani porodice“ gde je, među 40 gradova i opština, Kikinda zauzela treće mesto.

 

Mokrin

 

Najviše stanovnika Mokrin je imao, po popisu iz 1931.godine- 9.107 što je za čak 3.837 više nego prema popisu iz 2011.godine.

Prema popisu iz 1869.godine Mokrin je imao 8.502 stanovnika, a 1991. 6.300 stanovnika.

Prvi pad broja stanovnika javio se između 1869. i 1880.godine kao posledica povećane smrtnosti i smanjenog prirodnog priraštaja zbog čestih epidemija, ali i iseljavanja. Između ova dva popisa, bilo je epidemija kolere (1873.) i tifusa. U naredne dve decenije, između 1880. i 1900. broj stanovnika je povećan (za 1.613 lica) zbog useljavanja i pozitivnog prirodnog priraštaja. Ponovo sledi pad u prvoj deceniji XX veka, zbog iseljavanja, pre svega u Severnu Ameriku.

Između 1921. i 1931,godine broj stanovnika povećan je prirodnim priraštajem i doseljavanjem optantskih i drugih porodica.

Prema popisu iz 1948. Mokrin je imao 738 stanovnika manje nego 1931 (popisom evidentirano 8.369 stanovnika). Iako je, u periodu od 1945. do 1948. godine, ovde naseljeno stotinak porodica iz Bosne sa oko 700 članova, ni ovoliki broj useljenih nije uspeo da pokrije smanjenje populacije nastalo tokom Drugog svetskog rata.

312712665_1462853990875750_3819263610906220045_n

Ženski crkveni hor „Sveti Josif Temišvarski“ osvojio je srebrno odličje na 58. Festivalu muzičkih društava Vojvodine održanom 22.i 23. oktobra u Rumi. Horu koji je pre sedam godina oformljen pri Hramu Svetih Kozme i Damjana, ovo je bilo prvo učešće na festivalu takmičarskog karaktera, a poziv je stigao od umetničkog direktora Festivala Save Mučibabića.

-Posle sedam godina neprekidnog rada hora, jer trebalo je savladati liturgijski program, stasali smo da posetimo i horske festivale. Na  festivalu u Rumi nagrađeni smo srebrnim odličjem u kategoriji duhovnih horova, sa osvojenim 81 bodom. Nastupe je ocenjivao žiri sačinjen od renomiranih profesora muzike – kaže dirigentkinja Hora „Sveti Josif Temišvarski“ Danica Mandić, profesorka muzičke kulture.

Festival muzičkih društava Vojvodine u Rumi ustanovljen je 1964. godine i najveća je manifestacija amaterskog muzičkog stvaralaštva u Vojvodini.

Tokom dve festivalske večeri, u renoviranoj Velikoj dvorani Kulturnog centra „Brana Crnčević“ nastupilo je 11 vokalnih sastava- iz Zrenjanina, Sremske Mitrovice, Vrbasa, Rume, Laćarka, Beograda i Kikinde.

Prethodni festivali na kojima smo nastupili bili su revijalnog karaktera. Prvo pojavljivanje na festivalu imale smo u novembru 2018. godine, na Pančevačkim danima duhovne muzike posvećenim obeležavanju 180 godina Pančevačkog srpskog crkvenog pevačkog društva, najstarijeg u našoj zemlji. Horsku slavu Svetog Josifa Temišvarskog svake godine proslavljamo prigodnim koncertom gde su nam gosti horovi iz drugih gradova. Posle uspešnog koncerta 25. septembra, dobili smo poziv od hora pri Hramu svetog oca Nikole, da pevamo na njihovoj slavi 9. oktobra. Posle toga je usledio poziv iz Subotice, da učestvujemo na Festivalu duhovne muzike koji se održava tamo već sedmu godinu u Hramu Vaznesenja Gospodnjeg- napominje naša sagovornica.

Hor „Sveti Josif Temišvarski“ oformljen je pri Hramu Svetih Kozme i Damjana, sa željom starešine hrama oca Bobana Petrovića i uz podršku drugih sveštenika u hramu, Miroslava Bubala i Miladina Spasojevića, za potrebe liturgije i drugih službi- krštenja, opela, venčanja. Ljubav prema muzici i vera, okupili su osamnaest sugrađanki, koliko ih je danas u ovom horskom sastavu pod vođstvom Danice Mandić.

 

 

 

 

Gromovnici

Džudisti ,,Partizana” proteklog vikenda boje svog kluba branili su na tri fronta i osvojili pet medalja.

U Beogradu je u subotu održano Prvenstvo Srbije za mlađe kadete na kom su Miloš Rakin i Nikola Isakov uspeli da osvoje treća mesta u istoj kategoriji do 55kg i tako svoj trud krunišu medaljom. Nadomak medalje bio je i Simon Petković koji je u kategoriji do +81 kilogram morao da se zadovolji petim mestom,  dok je njegov brat Miljan u kategoriji do 81kg zauzeo sedmo mesto.

U Nikšiću je održan međunarodni turnir sa kog su se Anja Mortvanski i Katarina Isakov vratile sa srebrnim medaljama.

Na IX Trofeju Partizana Svetislav Ivanović Es u Beogradu, na kom se okupilo oko 500 učesnika, Mia Mortvanski uspela je da osvoji bronzano odličje.

Nema mnogo odmora za najstarije kadete, juniore i seniore jer ih već narednog vikenda očekuje takmičenje u Novom Sadu koje će biti lepa priprema za Super džudo ligu Srbije koja sledi u novembru.

20151101_111101

Javno preduzeće ,,Srbijagas” objavilo je spisak najvećih dužnika zaključno sa septembrom ove godine, a među najzaduženijima su i dva privredna društva iz Kikinde-,, Metanolsko sirćetni kompleks” iz ,,Toza Marković”.

Kako je objavljeno na sajtu Srbijagasa, MSK zaključno sa 28. septembrom duguje tom preduzeću 1,66 milijardi dinara, a „Toza Marković“ 399 miliona dinara.

Na spisku najvećih dužnika su još i JKP ,,Novosadska toplana”, DOO ,,Novi Sad gas”, AD ,,Gas Feromont iz Stare Pazove i Toplana Jagodina.

JP ,,Srbijagas” je većinski vlasnik oba pomenuta kikindska privredna društva.

viber_image_2022-10-23_12-08-34-558

Manifestacija ,,Susreti veterana kulturno-umetničkih i pevačkih društava” u Vrnjačkoj Banji okupila je veliki broj učesnika iz svih krajeva Srbije, a tradiciju i običaje Banata, sjajnim nastupom predstavile su članice ženske pevačke grupe ,,Melizmi”.

-Poziv da učestvujemo na smotri stigao je od KUD- „Jelek“ iz Podunavca. Izvele smo splet pesama iz Banata, a po ovacijama publike, rekla bih da smo zaista ostavile veliki utisak- navodi Biljana Mandić iz grupe „Melizmi“.

Da je nastup Kikinđanki oduševio publiku, ističe i Ivana Tošić, jedna od glavnih organizatora manifestacije koja je okupila kulturno-umetnička društva iz Mladenovca, Raške, Smederevske Palanke, Trstenika, Arilja, Kruševca, Kraljeva…

-Zahvalila bih se svim učesnicima, sponzorima i pokrovitelju opštini Vrnjačka Banja. Drago nam je da su se odazvali KUD-ovi iz cele Srbije. Tu su i gradonačelnik Smedereva Jovan Beč i Marko Matić iz Centra za slobodne medije koji su nam kroz Fondaciju “Dajana Paunović” pružili podršku u razvoju ruralnog dela Srbije, negovanju tradicije i kulture- kaže Tošić.

U ime grada Kikinde, Mladen Bogdan, predsednik gradske skupštine, tokom obraćanja na manifestaciji istakao je da su, pored negovanja tradicije i potrebe za jedinstvom, ovi susreti važni kako bi se lokalne samouprave što bolje povezale i uspostavljale saradnju.

-Promovišemo Kikindu gde god možemo. „Melizmi“ su na najlepši način pokazali deo naše tradicije. Tema razgovora sa predstavnicima lokalne samouprave bila je dalja saradnja i koje su to tačke koje nas povezuju u interesu građana Vrnjačke Banje i Kikinde- rekao je Bogdan.

Policija i tužilaštvo intenzivno rade na rasvetljavanju svih okolnosti u vezi sa masovnom tučom koja se dogodila juče posle ponoći ispred kafe-bara „Ipon“. Zvaničnog saopštenja o događaju nije bilo, ali je potvrđeno da su u tuči povređena trojica muškaraca koji su, posle ukazane lekarske pomoći u bolnici, pušteni kućama. Prema dosadašnjim informacijama, sukobila se grupa gostiju, najverovatnije navijača, sa radnicima obezbeđenja. Istraga je u toku.

Uznemirujući snimci tuče, ali i jednog od povređenih ubrzo su se raširili po društvenim mrežama, a preneli su ih i mnogi mediji što je dodatno podiglo buru oko ovog događaja.

 

Kako bi se poklonili senima žrtava, odali počast zaslužnim precima i uveličali obeležavanje važnog datuma, predstavnici Gradskog odbora SUBNOR-a, na poziv SUBNORA-a Savski Venac učestvovali su u  obeležavanju Dana oslobođenja Beograda u Drugom svetskom ratu.

Delegaciju kikindskog odbora SUBNOR-a činili su Savo Orelj, predsednik, Mileva Ćojanović, predsednica aktiva žena i članice Ljuba Luka i Nina Stepančev.

– Vence i sveće na mesto pogibije 28 Crvenoarmejaca 20 oktobra 1944.godine, položile su boračke organizacije iz Srbije, Hrvatske- Splita i Vukovara,BiH- Istočno Sarajevo, Crne Gore-Bijelo Polje, kao i predstavnici Ruske ambasade. Nadahnuto obraćanje savetnika ruskog ambasadora Olega Stupina i predsednice SUBNOR-a Savski venac Olge Stojiljković-Trifunović o danima oslobođenja, žrtvama i pobedi, nikog nisu ostavili ravnodušnim. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić upriličio je prijem za predsednika SUBNOR-a Srbije,generala Vidosava Kovačevića i njegove najbliže saradnike, i u razgovoru  iskazao je priznanje za rad i dao punu podršku SUBNOR-u, najbrojnijih boračkoj organizaciji, u daljim aktivnostima na očuvanju tekovina NOR-a i negovanju antifašizma- kaže predsednik gradskog odbora SUBNOR-a Savo Orelj.

Dodaje da su se domaćini svojski potrudili da  prisutne delegacije uspostave dogovor o budućoj prekograničnoj saradnji,  u cilju negovanja tekovina antifašizma i kulture sećanja.

– Organizatori su se potrudili da obeležavanje uveličaju bogatim  kulturno-umetničkim programom na Trgu republike Naša delegacija imala je čast i da da izjave za Dnevnik RTS-a i Večernje novosti. Pečat događaju dala je svečana Akademija u prostorijama opštine Savski venac  Zahvaljujemo se Gradskoj upravi što nam je omogućila da učestvujemo u obeležavanju Dana oslobođenja Beograda u Drugom svetskom ratu- zaključuje Orelj.

 

 

 

viber_image_2022-10-22_13-52-47-986

U Somboru, na 13. Sajmu stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini učestvuju i udruženja žena sa teritorije Grada Kikinde.

Potvrdile su, i ovoga puta, da imaju šta da pokažu i čime da se podiče: od ukusnih specijaliteta do raznih rukotvorina kojima, sa puno brižljivosti i entuzijazma, čuvaju tradiciju i prenose je na mlađe naraštaje.

Zavoda za ravnopravnost polova svake godine ovaj sajam održava u drugom gradu Vojvodine, a povodom obeležavanja 15. oktobra – Međunarodnog dana seoskih žena. Ove godine slogan sajma je “Seoske žene se uzdižu i traže osnovna prava na održivi razvoj”. Manifestacija ima za cilj da promoviše žene iz ruralnih područja Vojvodine, njihovo stvaralaštvo, potencijale i preduzetnički duh, ali i društveni aktivizam kada je u pitanju razvoj i promocija lokalnih zajednica.

“Po podacima Zavoda, na teritoriji Vojvodine deluje preko 40 udruženja žena, pretežno se bave ručnim radovima, domaćom radinošću i proizvodnjom hrane. Pokrajinska vlada kontinuirano sprovodi politiku jednakih mogućnosti i rodne ravnopravnosti, i kroz svoje konkurse i podsticanje ženskog aktivizma, ali i kroz omogućavanje jednakog pristupa resursima”, rekla je Stanislava Malić Gostović, direktorka Zavoda za ravnopravnost polova.

Svoje proizvode izložilo je više od 180 udruženja iz Vojvodine.  Devet udruženja iz sedam upravnih okruga Vojvodine predstavilo je svoje primere dobre prakse i rezultate koje su postigle.