Jelena Trifunović

jelena mićević

Dr Jelena Mićević Karanović (1970-2022) preminula je danas u 52-oj godini u Kikindi. Prerani odlazak ugledne profesorke Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača predstavlja nenadoknadiv gubitak za njenu porodicu i prijatelje, kolektiv i širu stručnu javnost.

Dr Jelena Mićević Karanović je rođena 1970.godine u Kikindi gde je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, na odseku psihologija. Prva radna iskustva stekla je u Centru za socijalni rad. Od 1995. radila je u Višoj školi za obrazovanje vaspitača „Zora Krdžalić Zaga“, potom kao viši predavač od 2004. godine. U zvanje profesora strukovnih studija izabrana je 2007. godine.

Radila je kao koordinator za specijalističke strukovne studije, a kasnije i kao koordinator za master strukovne studije. Predavala je predmete iz oblasti psiholoških nauka. Objavila je brojne naučne radove, udžbenike, bila rukovodilac i učesnik mnogih naučno-istraživačkih projekata. Davala je nesebičan doprinos radu i razvoju VŠSSOV i kao aktivan član Nastavno-naučnog veća, Saveta škole i komisije za akreditaciju studijskih programa.

1 (1)

Radna grupa za borbu protiv krijumčarenja ljudi i iregularnih migracija, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Subotici i Tužilaštvom za organizovani kriminal i međunarodnu koordinaciju Republičkog javnog tužilaštva, danas je na području Radanovačke šume kod Subotice pronašla 109 iregularnih migranata, od kojih je 25 bezbednosno interesantnih lica, protiv kojih će biti preduzete mere u skladu sa zakonom, saopštio je MUP.

Među pronađenim migrantima, otkrivena su dva lica koja potražuju svetske policije zbog više različitih krivičnih dela. Tokom akcije, policija je pretragom terena pronašla automatsku pušku sa dva pripadajuća okvira i municijom, kao i manju količinu marihuane. Iregularni migranti, koji nisu bezbednosno interesantni biće prebačeni u prihvatne centre.

Pripadnici Radne grupe sproveli su i akciju pojačane kontrole na teritoriji Horgoša, gde su pronašli 93 migranta koji će biti prebačeni u prihvatne centre. Akcije su sprovedene u okviru kontinuiranog rada na suzbijanju iregularnih migracija, uz angažovanje pripadnika Radne grupe formirane po nalogu ministra unutrašnjih poslova, u saradnji sa novosadskim Odredom Žandarmerije i Upravom granične policije.

toplana

Da li će sadašnje cene daljinskog grejanja ostati nepromenjene do kraja grejne sezone? U Javnom preduzeću Toplana Kikinda očekuju da hoće. Koliko je takav plan realan i opravdan, polemisalo se na protekloj sednici gradske skupštine na kojoj je usvojen gradski budžet za narednu godinu, kao i planovi poslovanja kikindskih javnih preduzeća.

Da, ipak, nema ekonomskog opravdanja da javno preduzeće koje naplaćuje usluge, iste cene ima u 2023. godini, ocenio je šef odborničke grupe SPS Đorđe Tešin.

-Republički zavod za statistiku je objavio očekivani rast cena na malo, a Ministarstvo finansija projektovanu stopu inflacije. Povećava se i minimalna cena rada. Po mom mišljenju moralo se ići sa planiranjem cena naviše kako ne bismo doveli građane u neprijatnu situaciju da u svom kućnom budžetu ne planiraju rast cena. Ovo je konstruktivna kritika jer glasamo za usvajanje ovog plana- istakao je Tešin.

Direktor Toplane Kikinda Dušan Marjanović, sa druge strane, smatra da će grejna sezona biti završena sa sadašnjim cenama koje važe od 1. novembra.

-Zakon propisuje način određivanja cena, a odluku dobijamo od resornog Ministarstva. Sada su ove cene , dobićemo uslove za dalje poslovanje i korigovati cene ako dobijemo smernice od Ministarstva. Ako ne dobijemo instrukciju od viših vlasti, ne možemo to da uradimo. Istu metodologiju smo ispoštovali i 2020. godine kada smo smanjili cenu grejanja. Nadam se da neće biti potrebe za poskupljenjem, da ćemo uspeti grejnu sezonu da završimo sa ovim cenama- smatra direktor Toplane.

Marjanović je istakao da je evidentan učinak zamene 220 metara vrelovoda- od početka ove grejne sezone, za razliku od ranijih, dogodila se samo jedna havarija, sa jednim priključkom i to sa malim brojem korisnika.

-I sami znate da smo se pre devet, deset godina borili sa ogromnim nasleđenim dugovima. Zamislite da smo te stotine miliona dinara uložili u mrežu, opremu, automatizaciju. Naša grejna sezona obuhvata dve godine 2022. i 2023, ne znamo ni kakva će zima biti, niti koliko ćemo energenata potrošiti. Naših 70 odsto korisnika je po merenju po kvadratu. Moramo voditi računa i o potrošnji energenata, dobili smo od Vlade da smanjimo temperature korisnicima, a mi se trudimo da održimo kontinuitet da temperatura ne bude niža – predočio je Marjanović.

Odbornik DSS Ladislav Tomić ukazao je da podržava da ne bude poskupljenja grejanja.

-Bio sam protiv poskupljenja pre nekoliko meseci. Imamo najavu poskupljenja struje i gasa od oko 10 odsto u idućoj godini, a samo opredeljenje da se ne planira povećanje cene daljinskog grejanja mogu da podržim. Bićemo ipak uzdržani, ali nećemo biti ni protiv -izjavio je Tomić.

Toplana greje 214.000 kvadratnih metara površine. Ovo javno preduzeće u 2023. godini planiralo je investiciona ulaganja: rekonstrukciju kotlarnica Centar, Mikronaselje, Hajduk Veljkova i Svetozara Miletića, povezivanje kotlarnica i podstanica na SKADA sistem, izgradnju vrelovoda i priključaka za zgrade NSZ i RFZO i PIO, nabavku vozila za potrebe servisne službe, izradu projekta za rekonstrukciju podstanica, kotlarnica i vrelovodne mreže. Posluju bez kreditnih zaduženja i subvencija.

vakcina protiv kovida

Bivalentna vakcina protiv kovida-19 proizvođača „Moderna“ koja odgovara na dva prisutna tipa ovog virusa, dostupna je građanima Kikinde od utorka u drugoj zdravstvenoj stanici Doma zdravlja. Ova vakcina može se primeniti isključivo kao buster doza, kod prethodno vakcinisanih, bez obzira na to koju su vrstu vakcine prethodno primili.

Kikindskom Zavodu za javno zdravlje isporučeno je 500 doza za šest lokalnih samouprava u okrugu, precizirala je za Kikindski portal dr Sandra Radlović, direktorica ove ustanove.

– U skladu sa stručno-metodološkim uputstvom, bivalentna vakcina protiv kovida-19 može se primeniti kao buster doza, kod osoba starijih od 12 godina koje su ranije vakcinisane protiv kovida-19, odnosno koje su primile primarnu seriju vakcine (dve doze), ili koje su dodatno primile jednu, ili više buster doza vakcine. Uslov za vakcinaciju bivalentnom vakcinom je da je prošlo najmanje tri meseca od primanja poslednje doze vakcine protiv kovida-19, ili najmanje tri meseca od preležane infekcije kod potpuno vakcinisanih osoba. Bivalentna vakcina kao buster doza se naročito preporučuje kod osoba starijih od 50 godina koji imaju propratne hronične bolesti, osoba sa primarnim i sekundarnim imunodeficijencijama, korisnika i zaposlenih u domovima za stara lica i zaposlenih u zdravstvenim ustanovama. Pozivam građane da se vakcinišu- ističe dr Radlović.

Bivalentna vakcina Spikevax bivalent Original/Omicron BA.1 bazirana je na tehnologiji RNK vakcine i sadrži originalni, vuhanski soj i modifikovani BA.1 omikron soj. Vakcinacija se obavlja u drugoj zdravstvenoj stanici, radnim danima od 8 do 13 časova.

 

 

IMG_2714 (Large)

Legendarni glumac, reditelj, pesnik i muzičar Rade Šerbedžija kikindskoj publici priredio je nezaboravno muzičko i poetsko veče. Prep prepunom salom kikindskog pozorišta nastupio je sa bendom „Zapadni kolodvor“. Izveli su pesme sa novog albuma „Ne okreći se sine“, ali i dobro poznate numere. Za koncert se, očekivano, tražila karta više.

 

IMG_2659 (Large)

Kikinda je prvi put status grada dobila, od austrougarske vlasti, 28. decembra 1892. godine. U znak sećanja na taj događaj, obeležava se Dan grada, kada se zaslužnim pojedincima i kolektivima dodeljuju najviša gradska priznanja.

Na svečanosti u Gradskoj kući gradonačelnik Nikola Lukač uručio je priznanja ovogodišnjim laureatima.

– Prošla godina bila je izuzetno teška, međutim zajednički smo prebrodili sve izazove jer smo imali isti cilj – bolju budućnost i bolji život u Kikindi. U novoj godini imamo velika iščekivanja i siguran sam da će to biti najbolja godina do sada. kako bi naša deca mogla da žive u još boljem svetu, najpotrebniji su nam mir i stabilnost. Čestitam dobitnicima nagrada, svi se ponosimo njima. Želim vam svima puno zdravlja, porodične sreće i zajedništvo kako bismo, sigurnim koracima koračali u bolju budućnost – rekao je Lukač, obraćajući se zvanicama.

Novoustanovljenu nagradu „Zaslužni građanin Kikinde“ dobio je bard vojvođanskog melosa, vokalni solista i kantautor Milan Prunić Duma. Za posebne zasluge u razvoju grada dodeljeno je sedam posebnih priznanja i pet pohvala.

U oblasti obrazovanja dodeljena su tri priznanja: Dugogodišnja direktorica OŠ „Vuk Karadžić Olivera Lazić nagrađena je za trajan doprinos razvoju obrazovanja u Kikindi priznanjem „Dr Pavle Kenđelac“, dok su Radovan Dražić i Milan Dragosavac dobitnici posebnih priznanja u oblasti obrazovanja.

Priznanje „Mihael Bon“ dodeljuje se za poseban doprinos razvoju preduzetništva. Ove godine uručeno je porodici Vukić u čijem vlasništvu je, već generacijama, uspešna staklorezačka radnja.

U oblasti zdravstva, priznanje „Dr Ranko Petrović“ dobio je doktor Gojko Ljuboja, priznati hirurg koji je tri i po decenije lečio građane u Opštoj bolnici Kikinda.

Priznanje je odato i u oblasti sporta – ove godine nagradu „Nika Mirkov“ dobio je Ronilački klub „Orka“, za izuzetne rezultate i iskazanu humanost u sportu. Priznanje koje nosi ime Melanije Nikolić Gaičić, za humanitarni rad i iskazano dobročinstvo dodeljeno je Andrijani Gajin, medicinskoj sestri i osnivačici grupe „Mi smo humani Kikinda“, koja prikuplja sredstva za najugroženije sugrađane već osam godina.

Pohvale su dodeljene Udruženju građana „Eš“ – za podsticanje međunarodne saradnje i promociju Kikinde, restoranu „Nacionalna klasa 0230“ i Pekari „Ristevski“ – za iskazanu humanost tokom pandemije Kovid 19, Radovanu Subinu – za promociju gastronomskih specijaliteta Kikinde, i Školi fudbala „Mladi vukovi“ – za promociju sporta i zdravih stilova života.

U ime nagrađenih zahvalio se Milan Prunić Duma. Prunić je, takođe, nastupio u muzičkom delu programa i, uz pratnju tamburaša, izveo svoju autorsku pesmu, „Dobro jutro, Vojvodino“.

Kikinda 28. decembar obeležava kao Dan grada od 2019. godine.

 

Velika Kikinda

U periodu kada je proglašena za grad sa samostalnim senatom i magistratom 1892. godine, Velika Kikinda imala je oko 23.000 stanovnika. Sa širokim i blatnjavim ulicama, više je ličila na neuređeno selo, nego na grad.

U centru, pokraj pijace, između Kurije i varoške kafane, često se zadržavala velika bara sa ustajalom vodom, a s jeseni i proleća, blato je bilo duboko do kolena. Trotoara i uređenih prelaza na ulicama gotovo da nije ni bilo čak ni u centru. Da bi se prešla ulica, u kišnim danima, prostirala se kukuruzovina ili slama.

Inicijativom opštinskog načelnika, kasnije prvog gradonačelnika Velike Kikinde Riste Telečkog, 1891. godine podignut je zajam u visini od 100.000 forinti, zahvaljujući kom su kaldrmisane glavne ulice, iskopani novi arterski bunari, dograđena opštinska kuća. Iste godine 1891, počela je izgradnja nove jednospratne gradske kuće, koja je završena 1894. godine.

Zanimljiv podatak je da se prvi bicikl na ulicama Kikinde pojavio 1894. godine, kao novo prevozno sredstvo posebno pogodno za ravničarske krajeve. Saobraćajni propisi, međutim, nisu postojali sve do 1896.

Prvi gradonačelnik Kristifor Rista Telečki (1844-1914) bio je advokat, ali je kao političar često bio na važnim funkcijama. Takođe, bio je jedan od osnivača Narodne privredne banke, poslanik na Ugarskom saboru, osnovao je Crveni krst u Kikindi, bio predsednik crkvene opštine.

Velike komunalne probleme rešavao je njegov naslednik na toj funkciji Živko Bogdan, advokat i doktor prava. Gradonačelnik Velike Kikinde bio je od 1895. do 1910. godine, kada je Kikinda i poprimila glavna obeležja uređenog grada. Godine 1896. izgrađeno je 23.420 m2 kaldrme, uređena je pijaca, zasađeni drvoredi lipa u glavnoj ulici, pošumljeno vašarište, velika pažnja je posvećena kišnoj kanalizaciji i gradnji prelaza, jendeka, trotoara. Iste godine industrijalac Bon je sproveo struju u svojoj gostioni, ali je bio obavezan od strane vlasti da postavi dve sijalice i na pijaci.

Na ulicama Kikinde 1896. godine pojavio se omnibus. Uvedena je prva linija javne rasvete od trga do parnog mlina. Izbušeno je osam arterskih bunara po frtaljima. Većina ulica dobila je nazive 1898, a godinu dana kasnije sagrađena je Suvača na uglu Nemanjine i Moravske.

Na prelazu iz XIX u XX vek grade se mnogi objekti građanske i stilske arhitekture koji danas čine prepoznatljivo graditeljsko nasleđe. Kikinda sve više liči na grad, a početkom XX veka ubraja se među najbogatije gradove Banata. Njena imovina procenjena je na 5,8 miliona kruna.

Zanimljive detalje iz biografije dva velikokikindska gradonačelnika beleži istoričar Vladislav Vujin u knjizi „Kaži prstom- Velika Kikinda kroz novinske oglase i reklame”. 

Horovođa „Gusala” komponovao marš u čast gradonačelnika

Tolingerov naslednik na mestu horovođe „Gusala“, Čeh Hranislav Hartl komponovao je za klavir „Marš Riste Telečkog“ u čast velikokikindskog gradonačelnika koji je u julu 1896. godine od cara Franje Josifa odlikovan mađarskim krunisanim zlatnim krstom. Orden je Risti Telečkom uručio zamenik župana Torontalske županije dr Lajoš Delimanić, a posle ceremonije upriličen je banket.
Inače, kako je zabeležila tadašnja štampa, partitura je mogla da se kupi u školskoj zgradi, a prihod je bio namenjen sirotinjskom fondu.

Živko od Iđoša

Jedan od najistaknutijih gradonačelnika u istoriji Kikinde Živko Bogdan rođen je u Iđošu 1853. godine. Kao poslanik Ugarskog sabora 1912.godine, od cara Franje Josifa dobio je plemstvo i porodični grb. Postao je Bogdan de Tiszahegyes Zsivko to jest Živko Bogdan od Iđoša. Titulu je posle njegove smti nosio njegov sin Ivan, mađarski diplomata. Živko Bogdan je umro 1913. u Budimpešti. Sahranjen je na Melinom groblju.

hrana

Veterinarska inspekcija apelovala je na potrošače, uoči praznika, da hranu životinjskog porekla kupuju isključivo u registrovanim objektima, saopštilo je danas Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Građani se upozoravaju da proizvode životinjskog porekla ne kupuju na otvorenim tezgama ili drugim nedakvatnim mestima, na i van pijačnog mesta, ili na ulici, „sa ciljem kupovine jeftinijeg, često i sa idejom kupovine domaćeg proizvoda”, jer se na taj način, ističe se, potrošači izlažu rizicima od bolesti koju se mogu preneti hranom, bilo zbog bakterijske ili virusne kontaminacije. Dodaje se da svi objekti u kojima se proizvodi hrana životinjskog porekla (meso, proizvodi od mleka, riba, jaja, med), moraju biti odobreni ili registrovani u Upravi za veterinu i pod nadzorom veterinarske inspekcije.

Istovremeno, Ministarstvo je potrošačima izdalo preporuke da se hrana kupuje isključivo u registrovanim ili odobrenim objektima za proizvodnju i prodaju hrane – samoposlugama, hipermarketima, specijalizovanim maloprodajnim objektima, da se na pijacama jaja kupuju od registrovanih proizvođača. Preporučeno je i da se obrati pažnja na higijenu lica koja manipulišu hranom, higijenu posuda i alata koji se koriste pri rukovanju hranom, da se proveri deklaraciju proizvoda koja treba da sadrži najmanje naziv proizvođača, kontrolni broj objekta, datum klanja/proizvodnje/zamrzavanja, rok upotrebe i temperaturu čuvanja hrane.

Takođe, potrošači bi trebalo da obrate pažnju na uputstva proizvođača o načinu pripreme hrane i načinu konzumacije, a da se naročito obrati pažnja na rok trajanja proizvoda pre i posle otvaranja, na kvalitet proizvoda, da se ne kupuje unapred samleveno meso, da se sačuvaju fiskalni računi. Navodi se da je potrebno da se potrošači obrate nadležnoj inspekciji u slučaju uočenih nepravilnosti.

„Uprava za veterinu skreće pažnju na obavezu da se svinjsko meso životinje zaklane na gazdinstvu proveri u veterinarskoj stanici ili ambulanti na prisustvo larvi trihinele”, navodi se u saopštenju i dodaje da veterinarska inspekcija vrši službene kontrole u objektima za proizvodnju i promet hrane životinjskog porekla, kroz akcijske i kontrole po prijavi potrošača.

jedan paketić puno ljubavi

U akciji solidarnosti „Jedan paketić, puno ljubavi”, sugrađani su donirali 910 kilograma konditorskih proizvoda od kojih su volonteri Crvenog krsta pripremili novogodišnje paketiće za decu u stanju socijalne potrebe. Humanitarnoj akciji odazvale su se škole, vrtići, preduzeća, udruženja građana i drugi.

– Prikupili smo i više od planirane količine slatkiša i slaniša. Pripremljeno je 500 novogodišnjih paketića. tako da ćemo obuhvatiti i drugu decu u stanju socijalne potrebe pored korisnika narodne kuhinje- decu u hraniteljskim porodicama i sa smetnjama u razvoju- kaže za Kikindski portal Danijela Bjeljac, sekretarka Crvenog krsta Kikinda.

Kraj decembra je vreme i za tradicionalne humanitarne akcije „Čaj od srca” i „Deca deci”. Volonteri Crvenog krsta su na Novogodišnjem bazaru koji traje do 23. do 30. decembra, a sva prikupljena sredstva od dobrovoljnih priloga i prodaje čestitki biće usmerena dečijem odeljenju Opšte bolnice u Kikindi.

Još jedna aktivnost Crvenog krsta- „Zimska škola humanosti”, prilika je da se volonteri ove organizacije upoznaju sa njenom istorijom, principima i aktivnostima, programom prve pomoći, prevencijom trgovine ljudima, smanjenjem rizika od elementarnih nepogoda, kao i promocijom humanih vrednosti.

Stanislava Hrnjak

Da Grad Kikinda i u narednoj godini može da računa na konkretnu podršku Pokrajinske vlade u realizaciji razvojnih projekata i investicionih ulaganja, svedoči crno na belo, budžet AP Vojvodine za 2023. godinu usvojen na poslednjoj skupštinskoj sednici.

Rešavanje problema pijaće vode u selima biće započeto u narednoj godini izgradnjom mini postrojenja za prečišćavanje pijaće vode u Nakovu, Mokrinu, Banatskom Velikom Selu i Iđošu, za šta je u pokrajinskoj kasi opredeljeno 160 miliona dinara.

U intervjuu za Kikindski portal, pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak ističe koji će to sve projekti biti podržani, a koji su uspešno privedeni kraju zahvaljujući potpori sa pokrajinskog nivoa.

– Srpska napredna stranka je 2016. godine preuzela odgovornost za rukovođenje Pokrajinskom vladom i tada je budžet bio za 46 milijardi dinara manji nego što je projektovani budžet za 2023. godinu, što govori u prilog svim ekonomskim i finansijskim pokazateljima. Ono što karakteriše budžet pokrajine za 2023. je njegov kapitalni deo od 34,5 milijardi dinara, koji praktično čini 32%. U periodu od 2016. do 2023.godine vi imate povećanje izdvajanja u svim segmentima , a ono što je posebno važno je to što su u fokusu najznačajniji projekti koje podržava AP Vojvodina i u oblasti zdravstva, poljoprivrede, komunalne infrastrukture, socijalne politike…- ukazuje poslanica u Skupštini AP Vojvodine Stanislava Hrnjak.

Zahvaljujući sredstvima iz pokrajinske kase, u Kikindi se intenzivno radi na rekonstrukciji vodovodne mreže. Investiranje se nastavlja i u 2023.godini.

-Dok dinamika izgradnje fabrike vode u Kikindi teče svojim tokom i u predviđenim rokovima, mi smo na listu prioriteta uvrstili rešavanje problema pijaće vode u selima. Za to su planirana sredstva. Ono što je dogovoreno je da Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo obezbedi najveći deo sredstava, prema onome što imamo kao projekciju potrebnih ulaganja za prva četiri sela. To je 160 miliona dinara, a grad Kikinda 80 miliona, nakon čega će se nastaviti i u 2024.godini sa rešavanjem ovog pitanja u ostalim seoskim mesnim zajednicama. Pored tih izdvajanja, za uređenje kanalske mreže Kikindi je opredeljeno 20 miliona, a za atarske puteve i izgradnju otresišta 5 miliona dinara. – precizira Hrnjak.

Značajne stavke za poljoprivredu i vodoprivredu

-Kako sam istakla i na poslednjoj sednici Skupštine, budžet za poljoprivredu u AP Vojvodini prvi put je prešao onu psihološku granicu od 10 milijardi dinara i iznosi 10,27 milijardi dinara. Povećan je za 22,8 odsto, dok je budžet za integralno upravljanje vodama veći za 44 odsto i iznosi 6,78 milijardi dinara. Za izgradnju postrojenja za pijaću vodu u seoskim sredinama planirano je 481,69 miliona, ukazuje naša sagovornica.

-Za JVP „Vode Vojvodine” koje je stalni partner lokalnim samoupravama opredeljeno je 6,12 milijardi. „Vode Vojvodine” su potpisale ugovor sa 38 od 45 lokalnih samouprava u Vojvodini, a pomažu i one sa kojima nemaju sklopljene ugovore. To su pitanja koja lokalne samouprave nemaju kapacitete da same rešavaju. Takođe, za skupštinskom govornicom sam istakla važnost činjenice da je milijardu dinara namenjeno za unapređenje ruralnih sredina, što je takođe, od velike važnosti- napominje pokrajinska poslanica.

Iz pokrajinske kase za Kikindu: Od komunalne infrastrukture do škola i kulture

Naša sagovornica ukazuje da je ukupno ulaganje iz budžeta APV u tekućoj godini dostiglo 450 miliona dinara. Kada je reč o rekonstrukciji vodovodne mreže, ističe, Uprava za kapitalna ulaganja finansirala je projekte u u oblasti vodosnabdevanja sa 200 miliona za zamenu 8 km vodovodne mreže, od čega je 95 miliona realizovano u ovoj godini, a radovi se nastavljaju zamenom azbestnih cevi u narednoj godini- ukazuje Hrnjakova i ističe da je grad aktivno učestvovao na brojnim konkursima. Predočava poduži spisak ulaganja u godini na izmaku:

-Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu je za magistralni vod opredelio 36 miliona, 12 miliona za uređenje atarskih puteva, 3,6 miliona za izgradnju kanalizacione mreže. Sekretarijat za sport i omladinu 5 miliona za investiciono održavanje objekta FK „Crvena zvezda“ u Ruskom Selu, Sekretarijat za građevinarstvo, energetiku i saobraćaj obezbedio je 4,8 miliona za uvođenje sistema za merenje brzine vozila na raskrsnicama Miloša Velikog, Stevana Sinđelića i Stevana Sremca,. Pokrajinski sekretarijat za urbanizam je 3,3 miliona obezbedio za izradu Prostornog plana Kikinde i Plana generalne regulacije severoistočnog dela Kikinde, a za rekonstrukciju crpne stanice Jaša Tomić milion dinara. Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje finansirao je radove i nabavku opreme u više škola: „Jovan Popović”, „Žarko Zrenjanin”, Tehnička škola, „Feješ Klara”, „Gligorije Popov”, Ekonomsko-trgovinska škola, „Milivoj Omorac”, „Vasa Stajić”, Srednja stručna škola, „Miloš Crnjanski”.

Pokrajinski sekretarijat za regionalni razvoj i međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu dao je 3 miliona za Dane ludaje, a milion za izradu dokumentacije za izgradnju biciklističke staze. Sekretarijat za energetiku i građevinarstvo  2, 2 miliona za projekat štedljive rasvete u Sportskom centru „Jezero”, a Sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine za regresiranje prevoza srednjoškolaca 5 miliona. Za projekat Ekolejks, Sekretarijat za finansije dao je dva miliona dinara, Pokrajinski sekretarijat za kulturu 1,5 miliona za realizaciju projekta izrade protivpožarne PTD za zgradu Kurije, a 400.000 dinara za projekat Narodnog pozorišta. Pokrajinski sekretarijat za sport je izdvojio 678.000 dinara za OFK Kikindu. Za izgradnju javne rasvete od industrijske zone „Rasadnik“ do Svetosavske ulice nedavno je opredeljeno 54,2 miliona dinara. Ukupna ulaganja iz pokrajinske kase u narednoj godini uz nenamenske transfere i tekuće prihode za pripremno predškolski program premašiće 550 miliona, navodi Stanislava Hrnjak. 

Budžet AP Vojvodine veći za petinu

Skupština AP Vojvodine na poslednjoj sednici usvojila je predlog pokrajinskog budžeta za 2023.godinu čija visina je 108,5  milijardi dinara što je za  20,1 milijardu odnosno 22,7 odsto više u odnosu na ovogodišnji budžet. Fiskalni  deficit projektovan je u iznosu od 9,3 milijardi što je 9,5 odsto ukupnih prihoda- navodi poslanica iz Kikinde koja je u Skupštini Vojvodine predsednica Odbora za obrazovanje i nauku i predsednica Zelene parlamentarne grupe.

-O kapitalnom delu budžeta svedoče i planirana rekonstrukcija Kamenice 3, rekonstrukcija Kamenice 1, rekonstrukcija klinika za urologiju, oftalmologiju, maksifacijalnu hirurgiju, otorinolaringologiju i plastičnu hirurgiju u Kliničkom centru Vojvodine, zatim jedinice intenzivne nege na kardiohirurgiji Instituta za kardiovaskularne bolesti- ukazuje na pojedina od planiranih ulaganja.

I gradska pijaca udruženim sredstvima

-Najveći kapitalni projekat koji je Pokrajinska vlada podržala na teritoriji grada u prethodnom periodu je izgradnja nove, moderne gradske pijace. Ukupna investicija vredna je 334 miliona dinara, od čega je pokrajina izdvojila nešto više od 72 odsto što je 242 miliona dinara, a Grad Kikinda 92 miliona- podseća naša sagovornica.

Politički program SNS

Stanislava Hrnjak izabrana je za poslanicu u Skupštini AP Vojvodine na izborima u junu 2020. Sa značajnim političkim iskustvom i talentom, uspešno zalaganje za svoj grad kod viših instanci, temelji na jasnoj viziji razvoja i prepoznavanju potreba građana kao okosnicama politike SNS.

-Politički program i politički ciljevi Srpske napredne stranke sada su praktično došli na jedan nivo diskusije o postignutim rezultatima za ove godine, gde se priča o obimu i kvalitetu rezultata koji više niko neće moći da spusti lestvicu niže. Podigli smo standard očekivanih rezultata zahvaljujući programu i političkim ciljevima Srpske napredne stranke- jasna je Hrnjak, koja je, kao poverenica, zajedno sa Nikolom Lukačem, na čelu Gradskog odbora naprednjaka.