јануар 25, 2026

Jelena Trifunović

U četvoročlanoj ekipi Centra za promociju nauke koja je predstavila Srbiju na ovogodišnjoj međunarodnoj naučnoj konferenciji CARNET CUC 2022 u Šibeniku bili su direktorica OŠ “Sveti Sava” Gordana Rackov i nastavnik geografije i SCIENTIX ambasador Srbije Miroslav Grujić.

Projekat koji je pobedio u Srbiji na SEE ECO steam challenge, a osmislili su ga nastavnici Danilo Borovnica i Miroslav Grujić “Hotel kod Save za pčele, bube i mrave“ predstavljen je brojnim nastavnicima i naučnicima iz cele Evrope . Na ovaj način je  evropska naučna javnost upoznata sa vrednostima i radom u ovoj kikindskoj školi.

-Nastavnici i naučnici brojnih evropskih država sa pažnjom su ispratili izlaganje. Program je namenjen najviše nastavnicima, ali i naučnicima. Tri dana su bila ispunjena brojnim okruglim stolovima, predavanjima i radionicama koji su doprineli razmeni ideja i iskustava među kolegama iz cele Evrope, iz Poljske, BiH, Slovenije, Grčke, Islanda… Na ovom okruglom stolu, pored mene, svoje pobedničke ideje predstavili su Anita Šimac, OŠ „Petra Preradovića“ iz Zadra  i Bruno Grebenar iz OŠ „13. rujan“ Jajce. Moderator okruglog stola bio je Dobrivoje Lale Erić, rukovodilac odeljenja za međunarodnu saradnju Centra za promociju nauke-  kaže Miroslav Grujić koji je sa nastavnikom matematike Danilom Borovnicom među 27 SCIENTIX ambasadora za Srbiju.

Ekološki pobednički projekat “Hotel kod Save za pčele, bube i mrave” osmišljen je sa ciljem podizanja svesti učenika o značaju klimatskih promena, ozelenjavanju, razvijanju timskog rada i primene znanja iz više predmeta.

313221381_1055511368451287_1890741676089892122_n

Dvadesetih godina XX veka u Velikoj Kikindi je bilo tek desetak automobila, a 1933. godine registrovana su 23 putnička („osobna“) vozila. Poput današnje registracije, tridesetih godina prošlog veka vlasnici motornih vozila su plaćali „banovinsku taksu“. Arhivski dokument iz 1933.godine svedoči ko su bili vlasnici motornih vozila i koja vozila su posedovali.

Od ukupno 23 vozila, najviše ih je bilo marke fijat (10), zatim ševrolet (5), ford (4), citroen (2) i po jedan bjuik i dodž. Zanimljiv je i podatak da su od 23 vlasnika vozila, dve žene: Margita Nojman je imala ševrolet, a udovica Sida Simić bjuik.

Već početkom dvadesetih godina, Julijus Kremer je osnovao prvu „auto-garažu“ to jest automehaničarsku radionicu koja se nalazila u Dositejevoj ulici broj 117.

 

(Izvor: Vladislav Vujin: Kaži prstom- Velika Kikinda kroz novinske oglase i reklame)

 

 

Teorijski i praktični deo treninga bezbedne vožnje bicikla održan u OŠ „Vuk Karadžić“ bio je prilika da 133-oje učenika petih razreda iz tri kikindske osnovne škole utvrde postojeća i steknu nova saznanja o učešću u saobraćaju.  Trening je organizovala Agencija za bezbednost saobraćaja Republike Srbije i Savet za bezbednost saobraćaja Grada Kikinde, a obuhvatio je đake petih razreda škola „Vuk Karadžić“, „Feješ Klara“ i „Đura Jakšić“.

-Agencija apeluje na vozače da posebno obrate pažnju na pešake i bicikliste, ali i na pešake i bicikliste da poštuju saobraćajna pravila. Cilj je da se što više meri smanji broj saobraćajnih nezgoda. Takođe, apelujemo i da u uslovima smanjene vidljivosti roditelji decu obuku u što svetliju garderobu ili svetlo odbojne prsluke, kao i da bicikli budu na pravilan način osvetljeni napred i pozadi- navodi Miloš Milekić iz Agencije za bezbednost saobraćaja.

Treningu na poligonu prisustvovali su gradonačelnik Nikola Lukač i član Gradskog veća Miroslav Dučić.

-Nastavljamo saradnju sa Agencijom za bezbednost saobraćaja Republike Srbije u cilju promocije  bezbednosti svih učesnika. Svima su nam najvažnija deca, pa smo se ovoga puta fokusirali na one koji tek treba samostalno da krenu da učestvuju u saobraćaju. Deci se ovde na adekvatan, ali i zanimljiv način prenosi sve ono što treba da znaju o bezbednosti u saobraćaju. Nastavićemo sa ovakvim edukativnim sadržajima, biće još radionica, testova i simulacija u saradnji sa Agencijom –rekao je Lukač.

U proteklih pet godina u saobraćajnim nesrećama na teritoriji Grada Kikinde poginulo je 25  osoba, od kojih četvoro biciklista, a među njima i jedno dete.

 

 

JVP „Vode Vojvodine“ će od sada rešenja za naknadu za odvodnjavanje slati i elektronskim putem obveznicima koji su istovremeno i korisnici eUprave.

Budući da su rešenja za tekuću godinu već poslata, danas će rešenja u svoje elektronsko sanduče dobiti samo fizička i pravna lica, koja su zakupci državnog poljoprivrednog zemljišta, navode u ovom preduzeću.

Međutim, od sledeće godine će na ovaj način naknadu za odvodnjavanje primiti gotovo 120.000 obveznika, koliko ih trenutno ima naloge na eUpravi.

Elektronska dostava pojednostaviće i ubrzati komunikaciju sa obveznicima, a preporuka je da se svi korisnici iz AP Vojvodine registruju na eUpravu kako bi automatski dobijali rešenja o utvrđenoj naknadi za odvodnjavanje, saopštili su iz JVP „Vode Vojvodine“.

Posle dve godine pauze zbog pandemije korona virusa, najveća i jedna od najznačajnijih kulturnih manifestacija ponovo okuplja ljubitelje pisane reči.65. Međunarodni sajam knjiga u Beogradu počeo je 23. i trajaće do 30. oktobra, pod sloganom „Povratak napisanih”. Među brojnim izlagačima iz zemlje i inostranstva, „Partizanska knjiga” iz Kikinde predstavlja trideset novih izdanja iz prethodne dve godine, kaže književnik i osnivač ove izdavačke kuće Srđan Srdić.

-Specifičan slučaj je to što je Rumunija specijalan gost sajma, a mi imamo četiri rumunska autora, od kojih su svi gosti sajma. Reč je o Augustinu Kupši koji je bio i u Kikindi da promoviše knjigu, zatim Veronika Nikulesku koja je svojevremeno učestvovala na Festivalu kratke priče, potom Radu Pavel Geo i Kozmin Perca. Svo četvoro bili su na Kikinda shortu. Imamo seriju programa i predstavljanje njihovih knjiga i savremene rumunske književnosti u okvirima programa sajma. Predstavljamo i finalnu godinu velikog evropskog projekta koji se zove „Cutting it short“ koji promoviše savremenu evropsku kratku priču i dve ovogodišnje knjige- „Zečje ostvrvo“ Elvire Navaro i „Rusvaj“ poljskog pisca Mikolaja Grinberga. Uz sva ova izdanja, predstavljamo i dva posebno značajna i nova- knjigu Hajnriha Bela, nemačkog nobelovca koja nikada do sada nije bila prevedena na srpski „Sabrano ćutanje doktora Murkea“ i i novi roman Saše Savanović „Novo sada“, ujedno i njen prvi roman za Partizansku knjigu- kaže Srdić.

Veliki broj posetilaca Sajma svedoči o tome da su željni knjige i susretanja, čitaoci i pisci, kulturni i javni radnici, smatra Radovan Vlahović, pisac i direktor BKC. Među novim naslovima na štandu ovog izdavača su i autorova dva „Novozenitistička triptiha” – tri romana i tri knjige poezije.

–  Izdanja BKC-a između dva sajma objavljena su u edicijama Banat, Eseji, Kritike, Ogledi, Istorija, Kolonistička naselja, Prva knjiga, Poezija, Proza, Roman, Prevodi, Književnost za decu. Iz protekle produkcije posebno se izdvajaju dva kapitalna projekta u saizdanju sa Kulturnim centrom Vojvodine „Miloš Crnjanski”: „Izabrana dela Bogdana Čiplića” i „Izabrana zenitistička dela” . BKC je između dva sajma realizovao više konkursa za nagrade koje podrazumevaju objavljivanje knjige: Nagrada „Bogdan Čiplić” za najbolji prozni rukopis, Konkurs „Prva knjiga” (svake godine objavljuje se tri do pet naslova mladih autora po konkursu u saradnji sa Gradom Kikinda) i Knjiga dobitnika Gramate Pesničke republike (dobitnici Dragoslav Mihajlović, Bratislav Milanović, Gojko Đogo)-kaže Vlahović.

-Kada je reč o konkursu sa Gradom Kikinda, upravo čekamo knjigu poezije Svetlane Savić „Šljakeraj“ koja treba da stigne iz štamparije, a druge dve će izaći do kraja godine. U Ediciji Banat objavljene su izabrane pesme za odrasle Raše Popova. U ediciji Kolonistička naselja objavljeno je šest knjiga autora i urednika Milana Micića  –ističe Vlahović i dodaje da je „posle najvećih verskih praznika, Uskrsa, Božića i slava, značajan ovaj praznik pisane reči“.

Cena pojedinačne ulaznice na Sajam knjiga  je 300 dinara, grupne ulaznice su 200 ( podrazumeva grupu od najmanje 20 osoba). Cena parkinga po satu je 150 dinara. Ulazak dece do osam godina je besplatan. Radnim danima štandove možete da obilazite od 10 do 20 sati, dok je od 28. do 30. oktobra radno vreme do 21 čas.

 

 

 

 

Započeo je novi ciklus stipendija Best of South-East koji i ove godine, u saradnji sa Univerzitetom u Gracu, realizuju Erste Grupa i Steiermärkische Sparkasse Banka. Ovaj program usavršavanja i daljeg obrazovanja namenjen je talentovanim i posvećenim studentima postdiplomskih i diplomskih studija iz oblasti ekonomije ili prava iz Srbije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Severne Makedonije.

Kako je saopšteno, program polaznicima pruža priliku da na jednom od najstarijih austrijskih univerziteta nadograde znanja stečena tokom studija, iskuse kako je raditi u multikulturalnoj sredini i lakše zakorače u profesionalni život zahvaljujući praksi ili obuci u jednoj od najmodernijih bankarskih institucija u Štajerskoj.

Kao i do sada, zainteresovani studenti moći će da biraju između pripravničke prakse ili programa stručne prakse, koji traju po godinu dana, od septembra 2023. do avgusta 2024. godine.

Studenti koji budu učestvovali u Trainee programu pohađaće izabrane kurseve na Univerzitetu u Gracu, dok će poslednja dva meseca programa, ili duže, provesti u jednoj od Steiermärkische Sparkasse banaka u Jugoistočnoj Evropi. Studenti koji učestvuju u Internship programu fokusiraće se na kurseve na Univerzitetu u Gracu koji su relevantni za završetak njihovih studija na matičnim univerzitetima.

Tokom dvomesečne letnje prakse, nakon akademske godine, učesnici će biti intenzivno uključeni u svakodnevno poslovanje Steiermärkische Sparkasse na jednoj od njenih lokacija u Štajerskoj ili u Jugoistočnoj Evropi.

Stipendisti u okviru programa imaju pravo na stipendiju vrednu do 9.000 evra, koja pokriva mesečni džeparac do 750 evra, školarinu i registraciju pri Univerzitetu u Gracu, kao i intenzivni kurs nemačkog jezika u univerzitetskom jezičkom centru Treffpunkt Sprachen.

Rok za prijavu na ovogodišnji ciklus stipendija je 1. decembar do 13 časova, a detaljnije informacije o neophodnim uslovima za prijavu, proceduri i dokumentaciji nalaze se na sajtu Erste Banke.

baby-4100420_1280

Bračni ili vanbračni parovi koji su započeli postupak vantelesne oplodnje, od prošle godine mogu da računaju na finansijsku podršku Grada. Ona se odnosi na novčanu pomoć za troškove laboratorijskih analiza, lekova ili suplemenata što je definisano Pravilnikom o naknadi troškova za vantelesnu oplodnju koji je prošle godine usvojilo Gradsko veće.

-Prošle godine, nadležnom Sekretarijatu stiglo je 30 zahteva, a odobrena je pomoć za 27 parova. U prošlogodišnjem budžetu za ovu namenu utrošeno je 2,1 milion dinara. Ovaj vid podrške sugrađanima u postupku VTO nastavljen je i u ovoj godini. Do sada je Komisija odobrila sredstva za 19 parova, što je 1,44 miliona dinara (sa porezom). U ovoj godini, planirali smo dva miliona, što znači da se parovi mogu prijavljivati i dalje, do kraja godine, do utroška sredstava. Bez obzira na to da li su sredstva namenjena za lekove ili analize, naš Javni poziv obuhvata sve što se tiče postupka vantelesne oplodnje osim putnih troškova. Komisiji je najbitnije da parovi imaju zeleno svetlo iz zdravstvenih ustanova, da mogu krenuti u proceduru vantelesne oplodnje- objašnjava Ramona Tot, članica Gradskog veća zadužena za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici.

Da su populaciona politika i dečija zaštita u fokusu rada lokalne samouprave, zbog čega se značajna sredstva i opredeljuju za pomoć parovima da ostvare potomstvo, ukazuje i Mladen Bogdan, predsednik skupštine grada.

–  Njima to mnogo znači zato što su dodatni troškovi tokom procesa veliki. Grad pokriva onaj deo troškova koji ne pokriva RFZO. Sa druge strane, važno im je i što se o ovoj temi otvoreno govori, jer se ranije ćutalo o tome. Uvođenje ove mere izazvalo je veliko interesovanje i odobravanje javnosti. Posebno su parovi pozitivno reagovali na to što grad misli na njih. Zbog naše dece i politike usmerene na povećanju nataliteta, i naredne godine nastavljamo sa ovom merom- ističe Bogdan.

Da je Grad Kikinda uspešan u sprovođenju populacione politike i pronatalitetnih mera prepoznato je i potvrđeno i na nedavnoj manifestaciji „Dani porodice“ gde je, među 40 gradova i opština, Kikinda zauzela treće mesto.

 

Mokrin

 

Najviše stanovnika Mokrin je imao, po popisu iz 1931.godine- 9.107 što je za čak 3.837 više nego prema popisu iz 2011.godine.

Prema popisu iz 1869.godine Mokrin je imao 8.502 stanovnika, a 1991. 6.300 stanovnika.

Prvi pad broja stanovnika javio se između 1869. i 1880.godine kao posledica povećane smrtnosti i smanjenog prirodnog priraštaja zbog čestih epidemija, ali i iseljavanja. Između ova dva popisa, bilo je epidemija kolere (1873.) i tifusa. U naredne dve decenije, između 1880. i 1900. broj stanovnika je povećan (za 1.613 lica) zbog useljavanja i pozitivnog prirodnog priraštaja. Ponovo sledi pad u prvoj deceniji XX veka, zbog iseljavanja, pre svega u Severnu Ameriku.

Između 1921. i 1931,godine broj stanovnika povećan je prirodnim priraštajem i doseljavanjem optantskih i drugih porodica.

Prema popisu iz 1948. Mokrin je imao 738 stanovnika manje nego 1931 (popisom evidentirano 8.369 stanovnika). Iako je, u periodu od 1945. do 1948. godine, ovde naseljeno stotinak porodica iz Bosne sa oko 700 članova, ni ovoliki broj useljenih nije uspeo da pokrije smanjenje populacije nastalo tokom Drugog svetskog rata.

312712665_1462853990875750_3819263610906220045_n

Ženski crkveni hor „Sveti Josif Temišvarski“ osvojio je srebrno odličje na 58. Festivalu muzičkih društava Vojvodine održanom 22.i 23. oktobra u Rumi. Horu koji je pre sedam godina oformljen pri Hramu Svetih Kozme i Damjana, ovo je bilo prvo učešće na festivalu takmičarskog karaktera, a poziv je stigao od umetničkog direktora Festivala Save Mučibabića.

-Posle sedam godina neprekidnog rada hora, jer trebalo je savladati liturgijski program, stasali smo da posetimo i horske festivale. Na  festivalu u Rumi nagrađeni smo srebrnim odličjem u kategoriji duhovnih horova, sa osvojenim 81 bodom. Nastupe je ocenjivao žiri sačinjen od renomiranih profesora muzike – kaže dirigentkinja Hora „Sveti Josif Temišvarski“ Danica Mandić, profesorka muzičke kulture.

Festival muzičkih društava Vojvodine u Rumi ustanovljen je 1964. godine i najveća je manifestacija amaterskog muzičkog stvaralaštva u Vojvodini.

Tokom dve festivalske večeri, u renoviranoj Velikoj dvorani Kulturnog centra „Brana Crnčević“ nastupilo je 11 vokalnih sastava- iz Zrenjanina, Sremske Mitrovice, Vrbasa, Rume, Laćarka, Beograda i Kikinde.

Prethodni festivali na kojima smo nastupili bili su revijalnog karaktera. Prvo pojavljivanje na festivalu imale smo u novembru 2018. godine, na Pančevačkim danima duhovne muzike posvećenim obeležavanju 180 godina Pančevačkog srpskog crkvenog pevačkog društva, najstarijeg u našoj zemlji. Horsku slavu Svetog Josifa Temišvarskog svake godine proslavljamo prigodnim koncertom gde su nam gosti horovi iz drugih gradova. Posle uspešnog koncerta 25. septembra, dobili smo poziv od hora pri Hramu svetog oca Nikole, da pevamo na njihovoj slavi 9. oktobra. Posle toga je usledio poziv iz Subotice, da učestvujemo na Festivalu duhovne muzike koji se održava tamo već sedmu godinu u Hramu Vaznesenja Gospodnjeg- napominje naša sagovornica.

Hor „Sveti Josif Temišvarski“ oformljen je pri Hramu Svetih Kozme i Damjana, sa željom starešine hrama oca Bobana Petrovića i uz podršku drugih sveštenika u hramu, Miroslava Bubala i Miladina Spasojevića, za potrebe liturgije i drugih službi- krštenja, opela, venčanja. Ljubav prema muzici i vera, okupili su osamnaest sugrađanki, koliko ih je danas u ovom horskom sastavu pod vođstvom Danice Mandić.

 

 

 

 

Gromovnici

Džudisti ,,Partizana“ proteklog vikenda boje svog kluba branili su na tri fronta i osvojili pet medalja.

U Beogradu je u subotu održano Prvenstvo Srbije za mlađe kadete na kom su Miloš Rakin i Nikola Isakov uspeli da osvoje treća mesta u istoj kategoriji do 55kg i tako svoj trud krunišu medaljom. Nadomak medalje bio je i Simon Petković koji je u kategoriji do +81 kilogram morao da se zadovolji petim mestom,  dok je njegov brat Miljan u kategoriji do 81kg zauzeo sedmo mesto.

U Nikšiću je održan međunarodni turnir sa kog su se Anja Mortvanski i Katarina Isakov vratile sa srebrnim medaljama.

Na IX Trofeju Partizana Svetislav Ivanović Es u Beogradu, na kom se okupilo oko 500 učesnika, Mia Mortvanski uspela je da osvoji bronzano odličje.

Nema mnogo odmora za najstarije kadete, juniore i seniore jer ih već narednog vikenda očekuje takmičenje u Novom Sadu koje će biti lepa priprema za Super džudo ligu Srbije koja sledi u novembru.

Don`t copy text!