Jelena Trifunović

postavljanje semafora

Započeti su radovi na postavljanju infrastrukture i instalacija za semafore na raskrsnici ulica Jovana Jovanovića Zmaja i Mihajla Pupina.  Svetlosna signalizacija doprineće bezbednijem odvijanju saobraćaja na ovoj veoma prometnoj raskrsnici u Kikindi.

Za saobraćajno tehničko uređenje i semaforizaciju biće uloženo ukupno 5, 2 miliona dinara sa PDV-om, od kojih je 2,7 miliona dinara sufinansiranje Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj.

Ukrštanje Zmaj Jovine i Mihajla Pupina je kritična saobraćajna tačka u gradu na kojoj se neretko događaju saobraćajne nezgode, te su vozači i saobraćajna struka saglasni u oceni da će postavljanje svetlosne signalizacije doprineti povećanju bezbednosti svih učesnika u saobraćaju.

Radovi će biti završeni do kraja decembra, da bi nakon dobijanja upotrebne dozvole početkom iduće godine semafori počeli sa radom.

Kako saznajemo u gradskom Savetu za saobraćaj, uskoro će biti postavljen i radar na raskrsnici kod ŽAK-ovog stadiona kojim će se nadograditi postojeći sistem smart sitija. Saobraćaj na uglu ulica Miloša Velikog, Stevana Sremca i Stevana Sinđelića reguliše semafor koji je postavljen ove godine.

 

 

 

struja

Vlada Republike Srbije usvojila je na današnjoj sednici Uredbu o energetski ugroženom kupcu kojom je definisala kategorije onih građana koji ostvaruju prava na umanjenje mesečne obaveze plaćanja električne energije i za ove namene obezbedila sredstva u iznosu od 1.500.000.000 dinara.

Uredbom su prvenstveno obuhvaćeni korisnici prava na novčanu socijalnu pomoć i dečji dodatak ili uvećani dodatak za pomoć i negu drugog lica, kao i domaćinstva sa minimalnim prihodima.

Određene su i obaveze lokalnih samouprava da podatke o svim energetski ugroženim kupcima koji mogu ostvariti ovo pravo, dostavljaju energetskom snabdevaču svakog meseca.

Ovi podaci biće objavljivani na internet stranici Ministarstva rudarstva i energetike..

Mbogdan

Sugrađani koji zbog loše materijalne situacije nisu u mogućnosti da kupe potrebne lekove ili medicinska pomagala, i u godini na izmaku mogli su da računaju na pomoć Grada. Za tu svrhu u gradkom budžetu u 2022. godini bilo je opredeljeno dva miliona dinara. Jednokratnu pomoć odobrava Komisija koju, pored zaposlenih u nadležnom sekretarijatu, čine lekari specijaliste, direktor Doma zdravlja, direktor Centra za socijalni rad i koordinator Crvenog krsta.

-Komisija za jednokratnu pomoć u kupovini lekova, medicinskih pomagala i pomoći u lečenju još jedan je način kako da se pomogne sugrađanima koji zbog niskih ili nedostatka primanja, nisu u mogućnosti da priušte potrebnu terapiju, pomagala ili lečenje koje nije pokriveno kod RFZO- kaže za Kikindski portal Mladen Bogdan, predsednik Komisije.

-Postojanje Komisije se pokazalo zaista potrebnom. Zasedamo jednom mesečno i prosečno se razmatra 15 do 20 zahteva koji se podnose u gradskoj upravi. Pravo na ostvarivanje ove jednokratne pomoći imaju socijalno ugroženi sugrađani koji imaju prepisanu terapiju koja se ne izdaje na recept nego ju je potrebno kupiti. Tu spadaju različiti medikamenti, ortopedska i druga pomagala, kao i lečenja koja ne pokriva RFZO. Zahtevi se pre svega odnose na punoletna lica, međutim u više navrata na ovaj način, znatnim novčanim sredstvima, pomognuto je i lečenje dece. Jedan broj naših sugrađana nažalost nije u mogućnosti sebi da obezbedi potrebnu terapiju. Grad Kikinda im pomaže putem ove Komisije kako bi mogli da dođu do tih lekova. Važno nam je da svima koji imaju zdravstvene probleme pomognemo koliko možemo u saradnji sa zdravstvenim ustanovama i Centrom za socijalni rad. Samo zajedno možemo na pravi način da budemo tu za građane- ističe Bogdan.

U ovogodišnjoj gradskoj kasi opredeljeno je i tri miliona dinara za finansijsku podršku za lečenje maloletne dece obolele od teških i retkih bolesti. Tome je prethodila inicijativa grupe sugrađanki „Mame solidarno“ čiju je peticiju podržalo  više od 3.000 građana. Prilikom usvajanja budžeta, nadležni u lokalnoj samoupravi ukazali su da će, ukoliko bude potrebe, taj iznos namenjen lečenju dece povećati. Na sreću, ispostavilo se da za tim nije bilo potrebe- do sada je utrošena četvrtina opredeljenih sredstava.

 

 

 

Udruženje MS

Predstavnici kikindskog Udruženja obolelih od multiple skleroze obeležavanje Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom završili su obilaskom i podelom paketa hrane i higijene nepokretnim i teško pokretnim pacijentima.

-Imamo 12 nepokretnih i teško pokretnih pacijenata u Kikindi i okolnim selima, koji nisu mogli da dođu na večeru koju smo imali povodom obeležavanja Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom. Rešili smo da novac od donacija od grada i resornog ministarstva uložimo u kupovinu paketa, da ih sve obiđemo. Inače smo ih obilazili jednom godišnje, ali sada smo odlučili da to radimo češće. Zaista im mnogo znači- iskrena je Brankica Miškov iz kikindskog udruženja obolelih od MS koje broji pedesetak članova.

Reči zahvalnosti i suze radosnice najbolje su svedočili koliko je nepokretnim i teško pokretnim članovima Udruženja značila ova poseta, kao i pažnja i podrška koju dobijaju od udruženja.

 

 

 

 

 

 

Naš vojnik naš heroj

Ministarstvo odbrane i Ministarstvo prosvete Vlade Republike Srbije raspisali su nagradni konkurs za učenike osnovnih škola pod nazivom „Naš vojnik, naš heroj”.

Osnovci će imati priliku da pripreme kreativni rad na temu „Žene u Vojsci Srbije. Heroine prošlog, sadašnjeg i budućeg vremena”, a najuspešnije očekuju vredne nagrade.

Učenici će svoje stvaralaštvo moći da iskažu u jednoj od tri kategorije.

Iz srpskog jezika konkurisaće literarnim radom – pesmom ili proznim tekstom, dok će nadareni za slikarstvo moći da prilože likovni rad u tehnici po izboru.

Osnovci koji su nadareni za tehniku i tehnologiju biće u prilici da se izraze kratkim video klipom ili maketom koja će na najbolji način predstaviti njihovo viđenje navedene teme.

Propozicije konkursa nalažu da rad treba da bude originalna, autentična kreacija i da ne sme narušavati autorska prava niti intelektualnu svojinu drugih lica.

Za najkreativnije autore po starosnim kategorijama, ali i njihove nastavnike, Ministarstvo odbrane pripremilo je vredne nagrade – prvoplasirani će dobiti nagradni boravak u vojnom hotelu na Tari, drugo mesto donosi nagradni boravak u vojnom objektu za odmor i rekreaciju u Vrnjačkoj Banji, dok će trećeplasirani biti nagrađeni knjigama.

Osnovci koji žele da učestvuju na konkursu treba da predaju radove nastavnicima razredne ili predmetne nastave do 20. februara 2023. godine.

Nastavnici vrše odabir najboljih radova, a nakon izvršene selekcije izabrane radove potrebno je dostaviti najkasnije do 1. marta 2023. godine Upravi za tradiciju, standard i veterane Sektora za ljudske resurse Ministarstva odbrane Republike Srbije.

Ministarstvo odbrane poziva sve zainteresovane učenike osnovnih škola da pokažu kreativnost na temu „Žene u Vojsci Srbije. Heroine prošlog, sadašnjeg i budućeg vremena” i zasluže vredne nagrade.

 

pa se vidimo u snu

Predstava kikindskog pozorišta „Pa se vidimo u snu“, po konceptu i ideji Nikole Zavišića i Une Đelošević, gostuje večeras od 20 sati u Bitef teatru u Beogradu. Ovaj komad koji se igra na maloj sceni premijerno je izveden 10. juna.

Nikola Zavišić je i scenograf, dramaturg i reditelj, a Una Đelošević, dramaturg i koreografkinja.

Kostimografkinja je Suna Kažić, a u glumačkoj podeli su: Anđela Kiković, Tanja Markov Križan/ Una Đelošević, Mihailo Laptošević, Vladimir Maksimović, Nikola Joksimović, Aleksa Marković. Koriste se tekstovi Junga Pesoe i svih učesnika predstave.

Pijaca nova

Na sastanku predstavnika Ministarstva finansija i Udruženja pijačnih prodavaca Opstanak usaglašeno je da se do 31. decembra 2023. produži rok u kome obavezu fiskalizacije nemaju obveznici fiskalizacije koji se bave prometom dobara i usluga na pijačnim tezgama, rečeno je Tanjugu u ministarstvu.

Ministarstvo finansija će inicirati odgovarajuću izmenu Uredbe o određivanju delatnosti kod čijeg obavljanja ne postoji obaveza evidentiranja prometa na malo preko elektronskog uređaja.

Pijačni prodavci su bili izuzeti od primene novog zakona o fiskalizaciji do početka naredne godine, a sada će im biti rok produžen do kraja 2023. godine.

 

Melodianum Choir

Međunarodni festival horske muzike „Melodianum“ ove godine pored takmičarskog dela i tri koncertne večeri, obuhvatiće i predavanja eminentnih profesorki o horskoj muzici. Za takmičenje se prijavilo četrdesetak horova iz Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. O najboljim nastupima, u devet kategorija, odlučivaće osmočlani žiri na čelu sa prof. dr Biljanom Jeremić.

Za publiku će biti organizovane tri koncertne večeri. U petak u Hramu Svetog oca Nikole sa početkom u 20 sati biće upriličen nastup Hora pevačkog društva „Prepodobni Rafailo banatski“ iz Zrenjanina. U subotu, od 19 časova u Narodnom muzeju biće održan koncert Ženskog vokalnog sastava „Res Miranda“ iz Novog Sada i Muške vokalne grupe „Panonika“ iz Zrenjanina, a u nedelju, takođe u Muzeju od 19 sati, nastupiće Zrenjaninski kamerni orkestar sa „Biserima klasične muzike“.

-Hor „Res Miranda“ je osvojio Gran Pri našeg festivala prošle godine, pa ćemo im u subotu uručiti nagradu- kaže za Kikindski portal Marko Markovljev, direktor Kulturnog centra Kikinda.

-Za horske pevače i sve one koji su ljubitelji horske muzike, na ovogodišnjem festivalu imaćemo i dva predavanja odnosno radionice. Tema prof. dr Antoanete Radočaj Jerković biće „Horska umetnost iz različitih pespektiva“, a prof. dr Agote Vitkai Kučere „Glas kao čovekov najvažniji instrument“.

Počeli smo 2020. godine, za vreme pandemije, kada ni mnoge manifestacije koje su postojale, nisu mogle da se održe. Veoma smo zadovoljni što svake godine uvodimo neku novinu i postajemo značajno mesto u horskom i muzičkom svetu. Sledeće godine, nadam se, imaćemo više obrazovnih sadržaja, a u nekom budućem momentu očekujem da ćemo moći da takmičenje održimo i uživo- zaključuje Markovljev.

Organizator Festivala „Melodianum“ je Kulturni centar Kikinda, a pokrovitelji su Grad Kikinda i Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama.

 

 

 

puder od ludaje 1

Poljoprivredno gazdinstvo Krstonošić posvećeno je proizvodnji zdrave hrane. Proizvodnju hladno ceđenih ulja, počeli su pre dve godine. Njihovi proizvodi naišli su na veliko interesovanje kupaca, a nedavno su proširili  asortiman proizvodnjom biljnih putera. Probna serija putera od semena ludaje golice planula je tokom proteklih Dana ludaje.  Ukusan i zdrav namaz proizveden je bez ikakvih dodataka, a pogodan je i za vegetarijanski ili postan režim ishrane.

-Dobija se od blago pečenog semena golice kada se samelje na mlinu velike snage i sa velikim brojem obrtaja. Nije potrebno dodavati ni kap ulja, nikakvu tečnost, ni zrno soli niti šećera, samo 100 odsto seme golice. Pomeša se sa sopstvenim uljem i pretvori u pastu, poput putera od kikirija,  istom tehnologijom se dobija.Neutralnog je ukusa, ni slano ni slatko. Kao namaz  je najpopularniji, a ima dosta recepata na internetu kako se sve može upotrebiti- kaže Vladimir Krstonošić.

Ovo poljoprivredno gazdinstvo  proizvodi hladno ceđenja ulja od osam vrsta sirovina- suncokreta, lana, kikirikija, konoplje, uljane repice, maka, uljane tikvice i crnog kima. Sve biljke uspevaju na severnobanatskim poljima.

-Neke od ovih uljarica sami proizvodimo, a neke nabavljamo u kompenzaciji za usluge ceđenja. Počeli smo pre tačno dve godine, kada smo krajem novembra nabavili presu u čemu nam je značajno pomogao konkurs grada. Proizvodimo i proteinska brašna od pet vrsta uljarica. U početku je prodaja nadmašila naša očekivanja, a sada se to stabilizovalo. U međuvremenu smo počeli smo da snabdevamo jednu prodavnicu zdrave hrane u Beogradu i jednu u Kosovskoj Mitrovici.

Golica je specifična vrsta bundeve čije seme nema opnu. Seme je bogato aminokiselinama, zdravim masnoćama, proteinima i vitaminskim kompleksom. Pored putera od semena ludaje golice, PG Krstonošić proizvodi i puter od kikirikija.

Teglica od 280 grama putera od semena bundeve košta 650 dinara, dok teglica od 300 gr putera od kikirikija staje 400 dinara. Ista je zapremina, ali razlika u masi nastaje zbog toga što kikiriki sadrži veći procenat masnoće, a ludaja suve materije. Cene ulja kreću se od 350 dinara za ulje od suncokreta ili uljane repice (0,75 l) pa do najskupljeg- ulja od crnog kumina (1 dl košta 800 dinara i 2,5 dl 1800 dinara).

 

povratak na selo

Selo hvali, a u gradu živi- ne važi u slučaju porodice Ćuk. Ivana i Goran, roditelji četvorogodišnje Sare i tromesečne Sofije, odlučili su da svoju porodičnu oazu naprave na selu. Tu su videli mogućnost da žive komfornije, zdravije i deci pruže svakodnevni dodir sa prirodom.

Goran je kao dečak sa porodicom izbegao iz Hrvatske, a Ivana je iz Novog Kneževca. Posle podstanarskog života u Kikindi, priliku da dođu do svog krova nad glavom pružio im je program dodele seoskih kuća izbeglim licima koji je Komesarijat za izbeglice realizovao sa Gradom.

Svoj dom su pronašli u Ruskom Selu.