јануар 26, 2026

Jelena Trifunović

predavanje

Ekonomsko-trgovinska škola ugostila je predavače iz Ministarstva informisanja i telekomunikacije koji su đake prvih razreda i njihove nastavnike upoznali sa temom „Bezbednost  na internetu i društvenim mrežama“.

U sklopu preventivnih aktivnosti koje Škola sprovodi, održano je predavanje u organizaciji Nacionalnog kontakt centra za bezbednost dece.

– Cilj održanog predavanja je da se podigne  svest učenika  i njihovih nastavnika o  dobrim stranama interneta, ali i o svim svim mogućim opasnostima s kojima se mogu suočiti. Uz savete kako da se zaštite na mreži, da budu obazrivi prilikom saopštavanja ličnih podataka i da imaju na umu da na mreži nije sve pouzdano i da nisu svi iskreni, predstavljeni su i brojni primeri iz stvarnog života, ali i načini na koji mladi mogu da prijave sve vrste virtuelnog nasilja. Predavač je posebno istakla važnost međusobnog poverenja roditelja i dece što je i prvi korak u  prevenciji svih oblika nasilja na internetu, jer je životno  iskustvo  odraslih nezamenljivo u svim sferama interesovanja mladih- navode u Ekonomsko-trgovinskoj školi.

Ministarstvo informisanja i telekomunikacija podstiče razvoj informacionog društva putem programa i projekata pod zajedničkim sloganom „Pametno i bezbedno – „Smart and Safe“. Cilj ovih aktivnosti je edukacija i podizanje svesti o neophodnosti brzog, pravilnog i usmerenog uključivanja građana, obrazovnog sistema i privrede u savremene digitalne tokove.

Centar je prvi, i za sada jedini, institucionalni mehanizam u regionu koji se bavi prevencijom i reagovanjem na ugrožavanje dece u digitalnom okruženju, pružajući mogućnost građanima da se besplatno obrate na broj telefona 19833 ili putem onlajn platforme Pametno i bezbedno.

 

 

 

balet 2

Gracioznost i lepotu baletskog plesa na tradicionalnom novogodišnjem koncertu, i ovog decembra doneli su učenici novosadske osnovne baletske škole, isturenog odeljenja u Kikindi. U baletskoj predstavi „Avantura dalmatinaca“ učestvovalo je četrdesetak plesača.

-Novosadska osnovna baletska škola, istureno odeljenje u Kikindi ove godine je navršilo punih 20 godina postojanja- istakla je članica Gradskog veća zadužena za obrazovanje i kulturu Valentina Mickovski.

-Novogodišnji koncert je prilika da nam pokažu rezultate svog rada i truda. Postojanje ove škole je od velikog značaja za naš grad s obzirom na pozitivan uticaj na decu. Uče se koordinaciji pokreta, muzikalnosti, koreografiji, istoriji baleta, a takođe imaju i mogućnost da nakon završetka osnovne škole upišu srednju baletsku školu U Novom Sadu. Drago mi je da kao grad prepoznamo kvalitet i potrebu za ovakvom institucijom i nastavićemo da podržavamo njihove aktivnosti- rekla je Mickovski.

Baletska škola u Kulturnom centru pod okriljem državne novosadske osnovne baletske škole u Novom Sadu radi pune dve decenije, ali postoji više od 30 godina, dodaje direktor ove ustanove kulture Marko Markovljev.

-Večeras je na repertoaru baletska predstava koju su nastavnici i deca pripremili povodom novogodišnjih praznika, za njihov tradicionalni praznični koncert. U predstavi učestvuje više od četrdesetoro dece i nastavnika koji rade sa njima. Pored novosadske i subotičke baletske škole, ovo je jedino odeljenje baletske škole u Vojvodini na šta smo veoma ponosni- zaključuje Markovljev.

Med1

Neizostavni deo božićne čarolije u Ruskom Selu je „Medeno selo“. Ove godine bilo je napravljeno 50 kućica koje su, osim u „Torontalu“, bile izložene i u Novoj Crnji. Slasnim medenjacima sudbina je svake godine ista- da ulepšaju, a potom i zaslade božićne praznike.

christmas-tree-g86bc962e2_1280

Rimokatolička crkva i sve hrišćanske crkve koje vreme računaju po gregorijanskom kalendaru proslavljaju danas Badnji dan i Badnje veče.

Građani katoličke veroispovesti, u susret sutrašnjem Božiću, širom Srbije prisustvovaće večeras misama ponoćkama čime počinje obeležavanje najradosnijeg praznika.

Na Badnje veče uz posnu trpezu dočekuju se korinđaši koji uz vesele pesmice domaćinima požele srećan Božić i rodnu godinu, a domaćini ih nagrade slatkišima i voćem. Za večeru svaki član porodice dobije po krišku jabuke kako bi bio zdrav tokom godine.

Tradicionalna trpeza za Badnje veče sadrži ribu, med, jabuke, pasulj i orahe.

Nakon što se isprate korinđaši i završi večera porodice odlaze na ponoćnu misu. Običaj da se u crkvama postave jasle, sa figurama koje dočaravaju siromašne uslove staje u kojoj je Hrist rođen.

Sutra, na sam dan Božića. ponovo se okuplja porodica i proslavlja najradosniji hrišćanski praznik.
Božić po gregorijanskom kalendaru proslavljaju i protestanske i anglikanske crkve, kao i neke pravoslavne koje su prihvatile novo računanje vremena.

novogodišnji bazar

Novogodišnji bazar traje od petka 23. do subote 31. decembra, od 10 do 20 sati. Zanimljiva i šarolika ponuda na štandovima lokalnih preduzetnika nije izostala ni ovoga puta, a kupcima je dostupna od 10 do 20 sati, osim 31.decembra kada će bazar biti održan samo u prepodnevnim satima.

Na bini ispred gradske kuće, od 18 do 19 sati, očekuje nas muzički program. U petak je to plesna grupa „Dens N Soul“, u subotu KUD „Sunčana jesen“, u nedelju bubnjarska sekcija, a u ponedeljak Ena Gogić.

„Romski oblak mašte“ nastupiće u utorak, KUD „Mokrin“ u sredu, KUD „Petar Kočić“ u četvrtak. Petak je rezervisan za rok koncert „Plavi ptičić“, a u subotu će Novu godinu, već po tradiciji, prvi dočekati najmlađi. Novogodišnji bazar organizuju Turistička organizacija i Grad Kikinda.

 

Mimoze

„Ruža je kraljica, a mimoza princeza cveća“. Prve mimoze jutros su stigle u Kikindu- iz Herceg Novog pravo na štand uličnog prodavca ispred Lidla. Jarko žute, nežne i mirisne – teško im je odoleti. Svega dva dana nakon kalendarskog početka zime, požurile su da najave proleće.

U čast ovog cveta, svake godine, počev od 1969. fodine, u Herceg Novom održava se praznik mimoze.  Ovaj cvet je poreklom iz Australije. Zanimljivo je da osnovna vrsta nije žute, već roze boje.

Da buketom nežnog cveća nekog  obradujete ili dodate malo sunčane boje u svom dom danas je bilo potrebno izdvojiti 200 i 300 dinara.

energetski zaštićen kupac

Materijalni položaj, ukupan mesečni prihod domaćinstva i broj članova, imovno stanje, ostvareno pravo na novčanu socijalnu pomoć, dečiji dodatak, uvećani dodatak za pomoć i negu drugog lica, zdravstveno stanje člana domaćinstva – uslovi su za sticanje statusa  energetski zaštićenog kupca koji su definisani Vladinom uredbom kojom je broj korisnika proširen. Podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na popuste za korišćenje električne energije, prirodnog gasa ili toplotne energije počelo je 19. decembra, precizira Mladen Bogdan, predsednik gradske skupštine.

– Zahtevi mogu da se podnose danom stupanja na snagu nove Uredbe u Uslužnom centru Gradske uprave na šalteru broj dva. Formulari mogu da se nađu na sajtu Ministarstva energetike, na sajtu Grada Kikinde i na pisarnici Uslužnog centra. Za razmatranje po zahtevima zadužena je Kancelarija za smanjenje siromaštva.

Građani mogu da ostvare popust  na jedan energent, odnosno da se opredele između električne energije, prirodnog gasa i toplotne energije. Popuste mogu da ostvare i domaćinstva koja imaju zaduženja.

-Vlada je za ovu namenu izdvojila četiri milijarde dinara što je znatno više u odnosu na 1,3 milijarde koje su bile opredeljene do sada. To pokazuje jasnu politiku Vlade usmerenu ka građanima u doba energetske krize- ukazuje Bogdan.

Energetski ugroženi kupac stiče pravo na umanjenje mesečne obaveze električnu energiju, za sve mesece:

1) za jednočlano domaćinstvo – 120 kWh mesečno;

 (2) za dvočlano i tročlano domaćinstvo – 160 kWh mesečno;

(3) za četvoročlano i petočlano domaćinstvo – 200 kWh mesečno;

 (4) za šestočlano i veće domaćinstvo – 250 kWh mesečno;

Za prirodni gas, za mesece januar, februar, mart, oktobar, novembar i decembar:

(1) za jednočlano domaćinstvo – 359 kWh mesečno;

(2) za dvočlano i tročlano domaćinstvo – 462 kWh mesečno;

(3) za četvoročlano i petočlano domaćinstvo – 616 kWh mesečno;

 (4) za šestočlano i veće domaćinstvo – 770 kWh mesečno

Za toplotnu energiju, za svaki mesec za koji se ispostavlja račun:

 (1) za jednočlano domaćinstvo, 60% mesečnog računa;

(2) za dvočlano i tročlano domaćinstvo, 50% mesečnog računa;

(3) za četvoročlano i petočlano domaćinstvo, 45% mesečnog računa

(4) za šestočlano i veće domaćinstvo, 40% mesečnog računa.

 

geotermalni izvor

Vojvodina leži na Panonskom basenu koji se smatra jednim od značajnijih evropskih geoloških skladišta termalnih voda, što je danas, u jeku energetske krize, važan obnovljiv energetski resurs. Nažalost, ovaj resurs nije dovoljno iskorišćen, ne kao što je to recimo kod naših komšija Mađara, a veoma daleko od Islanda.

Pokrajinska vlada uradila je osnovnu studiju o potencijalima geotermalnih izvora koji su do sada korišćeni uglavnom za grejanje.

Pokrajinska vlada, otišla je i korak dalje, pa je tako 2019. godine potpisan Memoranduma o saradanji sa Francuskim udruženjem profesionalaca u oblasti geotermije AFPG- u cilju promovisanja duboke geotermalne energije kao instrumenta u borbi protiv globalnog zagrevanja i prelaska na ekonomiju sa niskom emisijom ugljenika.

Francuska je vodeća evropska zemlja u oblasti kontinentalne duboke geotermalne energije. U okviru projekta GOSPEL realizovana je studija o izvodljivosti razvoja industrijskih pilot – projekata vezanih za duboke geotermalne vode u regionu AP Vojvodine. Vlada Francuske finansirala je 75 odsto projekta, vrednog 610.000 evra.
Prema istraživanjima koje je radio NIS, intenzivnom eksploatacijom geotermalne vode moglo bi da se zameni 500.000 tona uvoznih tečnih goriva godišnje.

Ukupna količina akumulirane toplote u geotermalnim izvorima do dubine 3 km oko 2 puta je veća od ekvivalentne toplote, koja bi se mogla dobiti sagorevanjem svih vrsta uglja iz svih njihovih nalazišta u Republici Srbiji. Nakon prvih studija o geotermalnom potencijalu i korišćenju površinske toplote, odabrane su tri zone u Vojvodini koje nude velike mogućnosti za proizvodnju toplotne energije eksploatacijom fluida na minimalnoj temperaturi od 55 do 60 stepeni Celzijusa. To su oblasti Subotice i Sremske Mitrovice, zbog mogućnosti valorizovanja toplotne energije, kao i Kikinde zbog mogućnosti proizvodnje električne energije iz geotermalnih izvora.

Ekonomska analiza, koja uvažava najnovije smernice ekoloških zahteva, neophodnosti bušenja i opremanja bušotine, pokazuje da su bušotine iznad 40 stepeni Celzijusa i jakog izliva oko 60 m3 /h rentabilne, pod uslovom da je potrošač sposoban da koristi ceo potencijal bušotine preko 6000 ha/god. Cene geotermalne energije su niže od mnogih drugih energenata.

Istraživanja o uporednim troškovima različitih izvora energije pokazuju da je geotermalna energija pristupačan izvor energije i da je cena povoljnija u odnosu na druge tehnologije osim energije iz malih hidroelektrana, koje su trenutno dostupne.

Prema dostupnim podacima procenjuje se da se na teritoriji naše zemlje nalazi 360 izvorišta termomineralnih voda i termalnih izvora. Uzevši taj broj potencijal razvijanja banjskog turizma je ogroman, procenjuje se da bi oko 300 banja u celoj Srbiji moglo da bude izgrađeno, a sada ih je ukupno 36. Posedujemo bogata područja sa zdravom klimom, odnosno vazduhom, neka od njih su Divčibare, Ivanjica, Rudnik, Zlatibor i Zlatar sa iskorišćenosti od svega deset procenata. Dijapazon cena u zavisnosti od dubine bušotine i iznosi: 220,000,-500,000 € za dubine bušotina od 600-1,100 m.

Teritorija Vojvodine pripada velikoj evropskoj geotermalnoj zoni koja ima povoljne uslove za istraživanje i korišćenje geotermalne energije. Za sada se istražuje i koristi hidrotermalna energija. Termo mineralne vode Vojvodine odlikuje složen hemijski sastav. To su tople vode prirodnih izvora i vode u stenskim masama do kojih se može doći bušotinama. Najvažniji i po kapacitetu najveći korisnici energije hidrotermalnih bušotina su banje. Uglavnom celogodišnji korisnici koji termalnu vodu koriste i sezonski za zagrevanje objekata. Aktuelne cene energije iz aktivnih geotermalnih bušotina u Vojvodini, na bazi cena vode, zavise od temperature vode na izlivu.

Geotermalna energija može biti veoma korisna u organskoj poljoprivredi, s obzirom da je jedan od principa korišćenje obnovljivih izvora energije. U agrobiznisu na području Vojvodine, korišćenje geotermalne energije skoro da i nije zastupljeno.
Da Vojvodina može da bude Island, nauka nema dilemu, godišnje se u Srbiji ugradi oko hiljadu toplotnih pumpi, najviše u domaćinstvima, što je dobar trend, ali smo još daleko od zapadnih zemalja koje mnogo više koriste geotermalne izvore.

 

(Gradske info)

bazar iđoš 2

Da spoje lepo i korisno, dosetili su se u Osnovnoj školi „Milivoj Omorac“ u Iđošu. U susret predstojećim praznicima organizovali su prodajni novogodišnji bazar i isplanirali da sakupljenim sredstvima kupe novu odbojkašku mrežu za školu.

 Inicijativa je potekla od nastavnice Jelene Moldvai, kojoj se pridružila koleginica Jelena Grbić, a potom i učiteljice i ostatak kolektiva. Odziv roditelja i drugih meštana premašio je očekivanja. Sala se napunila, a prodajni stolovi ispraznili.

-Vredni i kreativni đaci su zajedno sa roditeljima pravili božićne i novogodišnje čestitke i razne praznične poklončiće. Odazvao se veliki broj meštana, pored roditelja i nastavnika, i uspeli su da sakupe 32.000 dinara. Biće dovoljno ne samo za kupovinu odbojkaške mreže, već i za nove lopte- kaže za Kikindski portal Aleksandar Aćimov, direktor škole.

Osnovnu školu „Milivoj Omorac“ u Iđošu pohađa 110 đaka od prvog do osmog razreda.

kikinda grad

Republički zavod za statistiku objavio je prve rezultate Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova koji je sproveden tokom oktobra na teritoriji Srbije. Prema objavljenim podacima, na teritoriji Grada Kikinde ukupan broj stanovnika iznosi 49.691.

Prema Popisu iz 2011, u Kikindi je živelo 59.453 ljudi. Pad broja stanovnika iznosi 9.762. Koliko je stanovnika manje u samoj Kikindi, a koliko pojedinačno u selima, znaćemo kada pristignu detaljniji rezultati popisa.

Ukupan broj popisanih domaćinstava na teritoriji Grada Kikinde je 19.576, a stanova 24.070, pokazuju prvi rezultati Popisa koje je objavio RZS.

Prema tim rezultatima, u Republici Srbiji živi 6 690 887 stanovnika što je skoro pola miliona odnosno 6,9 odsto manje nego što je evidentirano na Popisu 2011. godine (-495.975). U regionu Vojvodine, živi 182.453  ljudi manje.

Jedino region Beograda beleži porast, pa je broj stanovnika povećan za 26.123.

Don`t copy text!