јануар 26, 2026

Jelena Trifunović

Kikinda 2002

Zbog blagih zima i vremenskih prilika više nalik jeseni, koje nas prate već godinama unazad, gotovo da smo i zaboravili kako izgleda Kikinda pod snegom. Zahvaljujući kolegama iz dopisništva Radio televizije Srbije u Kikindi, u prilici smo da se toga podsetimo. Pre tačno 20 godina, 13. januara 2003. godine, kako je zabeležio snimatelj Drago Janković, naš grad bio je okovan snegom. Toga jutra izmereno je čak 24 stepena ispod nule.

Da su zime znale još više da pokažu zube, svedoči podatak da je 23. januara 1963. godine, u našem gradu bilo još hladnije- čak 29,8 stepeni u minusu.

fireworks-ge29be6fc3_1920

Pravoslavna ili Srpska nova godina, dočekuje se 13. januara u ponoć. Prvog dana, 14. januara, pravoslavni vernici obeležavaju krsnu slavu Sveti Vasilije i praznik Mali Božić.

Običaj je da se na sam dan Nove godine jede glava božićne pečenice, a to je najčešće glava jagnjeta ili praseta, a domaćice mese novogodišnju česnicu vasilicu. Prvog dana Nove godine, u nekim krajevima Srbije spaljuju se ostaci badnjaka, a pored vasilica mese se i krofne u koje se, kao i za Božić, stavlja novčić.

Prema verovanjima, pored bogate trpeze, toga dana u kuću treba uneti neku novu stvar kako bi u kući tokom cele godine bilo napretka.

Veliki broj sugrađana, Srpsku Novu godinu dočekaće u svojim domovima, a neki su se, radije, opredelili za provod  uz muziku i piće u ugostiteljskim objektima.

Organizovanog dočeka na gradskom trgu u Kikindi, ni ove godine, neće biti.

Da se okupe u centru sela i proslave praznik, odlučili su u Iđošu. Udruženje žena Iđoš zajedno sa Udruženjem vinara i vinogradara “Šasla” i uz podršku Mesne zajednice u centru sela, kod Doma kulture, organizuje doček Srpske nove godine. Praznično raspoloženje upotpuniće čuvene iđoške krofne, još čuvenija iđoška vina i muzičari.

324778856_1639678896469883_8681980875578233987_n

Tri dana zanimljive hemije i muzičkog vremeplova na radionicama u okviru zimskog kampa u Centru za stručno usavršavanje okupili su tridesetak dece uzrasta od šest do 12 godina. Da je kamp ispunio očekivanja mališana, uverili smo se na licu mesta. Marko Pandurov, učenik četvrtog razreda Osnovne škole „Sveti Sava“ pun je utisaka sa hemijske radionice.

-Mnogo mi se svidelo ovde, mnogo toga sam naučio, a nastavnica me pohvalila jer sam neke stvari već znao. Bilo je baš zabavno, voleo bih da dođem i sledeće godine- kaže Marko.

I Dunja Grubiša (9) je dosta novih saznanja stekla na hemijskoj radionici.

-Poneću kući mirišljavu sveću. Mom bratu se više svidela muzička radionica, a meni je ovde zanimljivije.

-Meni se posebno svidelo što smo pravili mirišljave sveće i slajdove-dodaje Tatjana Lisulov (9).

Nastavnica Senka Heldrih kaže da je hemijska radionica približila ovu nauku deci koja hemiju još nemaju u školi.

-Hteli smo da pokažemo deci da hemija nije bauk, da to nisu samo formule i računanja, već da je hemija svuda oko nas i da se sa njom učenici susreću u svakodnevnom životu- kaže Senka Heldrih, nastavnica hemije koja je vodila ovu radionicu u Centru za stručno usavršavanje. -Pravili smo mirisne sveće, sapune, labelo i slajm, a deca su ove poklončiće ponela kućama. Mislim da je radionica ispunila njihova očekivanja.

Multiinstrumentalista i vaspitač Milan Vašalić vodio je muzičku radionicu.

-Prvog dana smo proučavali muzičku genezu, zbog čega nastaje muzika, šta je podstaklo čoveka da stvara i da se muzički izražava, koji je bio prvi instrument. Pričali smo kako je to nauka uticala na muziku, pa danas imamo pregršt instrumenata koji kao podršku imaju struju, softverske programe.

Drugog dana smo izrađivali instrumente. Napravio sam ovaj supersonični audio top, a deca su pravila različite instrumente od stvari iz okruženja, to su kartonske čaše, papiri, reciklažni materijal, plastične i metalne cevi. Trećeg dana smo posetili laboratorije zvuka: „Gusle“ i muzički studio „Maus“. Tamo je bio rokenrol bend, a među članovima benda dečak koji svira citru, tako su na jednom mestu deca videla kako može da se pomiri tradiconalni i moderan zvuk, navodi Vašalić.

 

 

2

Radna grupa, koja je formirana po nalogu ministra unutrašnjih poslova, nastavljajući dalji rad na suzbijanju ilegalnih migracija, u današnjoj akciji, u saradnji sa pripadnicima Policijske uprave u Kikindi i Odredom Žandarmerije u Novom Sadu, pronašla je 182 iregularna migranta na području naseljenih mesta Horgoš i Srpski Krstur, od kojih su dvojica bezbednosno interesantna lica, protiv kojih će biti preduzete mere u skladu sa zakonom.

Tokom akcije, policija je pretragom terena na području Srpskog Krstura pronašla dve automatske puške, 104 komada municije, kao i manju količinu marihuane.

Takođe, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivična dela nedozvoljena trgovina i krijumčarenje ljudi, policija je u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Senti podnela krivičnu prijavu protiv pedesetogodišnjeg muškarca iz Horgoša, a u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Kikindi krivičnu prijavu protiv pedesetjednogodišnjeg muškarca iz Đale.

Iregularni migranti, koji nisu bezbednosno interesantni biće prebačeni u Prihvatni centar u Preševu. Policija će, i u narednom periodu, sprovoditi redovne kontrole kretanja i boravka migranata kako bi se očuvala bezbednost i sigurnost svih građana, kao i samih migranata.

20230112095805_IMG_3949

Dosadašnja članica Gradskog veća zadužena za brigu o porodici, rodnu ravnopravnost i nacionalne manjine Ramona Tot na skupštini Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine 23. decembra imenovana je u Izvršno veće Saveta. O novim zaduženjima i proteklom radu u gradskoj vlasti, govori za Kikindski portal.

-U Izvršnom veću Mađarskog nacionalnog saveta biću zadužena i odgovorna za službenu upotrebu jezika i pisma. Kao Banaćanka predstavljaću ljude iz ovog područja i njihove zahteve, probleme, potrebe. Važan mi je cilj da sve škole i vrtići sa mađarskim grupama opstanu- ističe Ramona Tot.

Deo gradske vlasti na čelu sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem bila je od njenog formiranja, u avgustu 2020. godine sve do danas, kada je skupština konstatovala njenu ostavku zbog prelaska na novu dužnost. Timski rad i posvećenost u Gradskom veću rezultirali su novim merama na unapređenju populacione politike, ukazuje.

-U Gradsko veće moje kolege i ja imenovani smo za vreme kovida, izazov je bio ogroman i mislim da je naš timski rad i zajednički trud doprineo građanima. Naš prvenstveni cilj je bio da zaštitimo građane i da im pomognemo. U Gradskom veću je bilo prostora, prilike i volje za unapređenje oblasti za koju sam bila zadužena. Izdvojila bih dva važna projekta: vantelesnu oplodnju, koju smo 2021. godine započeli i Pokret za decu Tri plus. Važno je pomagati porodicama,  čak i ako samo malo možemo da doprinesemo, ali i to je kap u moru, a svaka kap je važna. Prošle godine u Perlezu, na Danima porodice Kikinda je osvojila treće mesto za mere usmerene ka brizi o porodici. Grad Kikinda ima mnogo programa koji pomažu porodicama, od beba do studenata, i stalno se trudimo da ih uvećavamo, zbog čega smo, verujem, i zaslužili priznanje.

Do kraja mandata, na mestu predsednice Kulturno-umetničkog društva „Eđšeg“ Ramoni Tot je ostalo još godinu dana.

– Ostajem na čelu „Eđšega“, a u ovih godinu dana ću proveriti da li mogu i dalje da vodim Kulturno umetničko društvo. Da budem iskrena, ja sam htela da raspišemo vanrednu izbornu skupštinu, pošto meni je važno da „Eđšeg“ i dalje radi punom parom. Kao i svakom drugom članu, i meni je „mađarski dom“ drugi dom. Nekako sam se uplašila da, kad odem u Suboticu, neću imati toliko vremena da se bavim poslovima udruženja, ali sam shvatila da, pored mene, ima još deset članova predsedništva i da imam odgovornu zamenicu, a njima je isto toliko važan rad udruženja- istakla je u razgovoru za Kikindski portal Ramona Tot.

Melita Gombar

Za članicu Gradskog veća zaduženu za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici na današnjoj sednici gradske skupštine, na predlog gradonačelnika Nikole Lukača, izabrana je Melita Gombar iz Saveza vojvođanskih Mađara. Ona će na toj funkciji naslediti Ramonu Tot, koja je podnela ostavku zbog novog radnog angažmana u izvršnom veću Mađarskog nacionalnog saveta.

Gradonačelnik Nikola Lukač u obraćanju za skupštinskom govornicom čestitao je Ramoni Tot izbor u izvršno veće Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine i zahvalio na uspešnom radu, a potom predstavio radnu biografiju nove članice Veća Melite Gombar.

-Mogu da se zahvalim na svemu što smo do sada zajednički uradili. Smatram da smo sektor koji je Ramona Tot vodila unapredili konkretnim merama iz oblasti populacione politike, brige o porodici, rodne ravnopravnosti i nacionalnih manjina. Siguran sam da ćemo sarađivati i u narednom periodu. Drago mi je da će Kikinda imati još jednog predstavnika u višim organima- istakao je gradonačelnik Lukač.

Nakon glasanja u skupštini, Gombar je pristupila polaganju zakletve, a posle  završene sednice obratila se medijima.

-Ovo je za mene izuzetno emotivan momenat. Zaista sam počastvovana i zahvalna na poverenju koje mi je ukazano kao i na prilici da svoj budući rad usmerim ka promovisanju prava nacionalnih manjina, negovanju multikulturalnosti koja je karakteristična za našu sredinu, po kojoj smo poznati i kojom se ponosimo, takođe i negovanju jezika, običaja, tradicije nacionalnih manjina. Nadam se dobroj saradnji i da će naš zajednički rad u Gradskom veću unaprediti život i rad u gradu- istakla je Gombar u prvoj izjavi medijima.

Melita Gombar je rođena 1983.godine. Po zanimanju je master učitelj. Diplomirala je na Pedagoškom fakultetu u Somboru 2007. godine, na kom je završila i master studije, a trenutno je na doktorskim studijama. Od 2010. godine radi u više osnovnih škola na teritoriji Grada Kikinde kao profesor razredne nastave ili nastavnik izbornih predmeta.

Kako je navedeno u njenoj radnoj biografiji, nosilac je više nagrada i plaketa: Plaketa Univerziteta u Novom Sadu za najboljeg studenta Pedagoškog fakulteta u Somboru u školskoj 2005/2006 godini, Nagrada Univerziteta u Novom Sadu za postignute uspehe u školskoj 2002/2003. nagrada Rotari kluba za postignut uspeh tokom 2004, Diploma i školarina EFG banke za ostvarene rezultate tokom školovanja 2006. godine. Pored srpksog i mađarskog, govori engleski jezik.

Bašaid

Izgradnja kružnog toka na raskrsnici u Bašaidu, na izlazu iz sela prema Melencima, planirana je u ovoj godini. To je najcrnja saobraćajna tačka na teritoriji Grada Kikinde, na kojoj su česte saobraćajne nesreće, čak i sa fatalnim ishodima. Meštani su u više navrata godinama unazad, upozoravali nadležne da je evidentna potreba za kružnim tokom, a saglasna u takvoj oceni je i saobraćajna struka.

Procenjena vrednost radova na ovoj deonici gde se put između Kikinde i Zrenjanina ukršta sa putem za Novi Bečej i Tordu iznosi 56,6 miliona dinara bez poreza na dodatu vrednost. Investitor će biti  „Putevi Srbije“, jer je u pitanju magistralni put u nadležnosti tog javnog preduzeća, dok će iz gradske kase radovi biti sufinansirani sa 20 miliona dinara. Predsednik Saveta Mesne zajednice Bašaid Bojan Mikalački ukazuje da je reč o velikoj i značajnoj investiciji za Bašaid.

-Pored izgradnje kružnog toka, za ovu godinu planiran je i nastavak izgradnje kapele. To su velike investicije. Za nastavak izgradnje kapele na mesnom groblju, iz gradskog budžeta opredeljeno je 20 miliona dinara- navodi Mikalački i dodaje:

-U ovoj godini planirano je i asfaltiranje dela ulice Jovana Popovića u Bikaču, u dužini od oko 800 metara. Sada je tu kaldrma. U planu je i betoniranje staze na glavnoj ulici-Vojvođanskoj, po fazama.

U prošloj godini, u Bašaidu je završena prva faza izgradnje kapele, rekonstruisane su prostorije  Doma penzionera, Osnovna škola „1. Oktobar“ dobila je novu led rasvetu, Vatrogasni dom nova rolo vrata, rekonstruisan je drugi deo mesne zajednice, a uređena je i zgrada Doma zdravlja-okrečena je fasada i ofarbana kapija.

Jovanov lobirao i za kružni tok 

Potrebu izgradnje kružnog toka u Bašaidu, članovima Vlade neposredno je predočio narodni poslanik i šef poslaničke grupe SNS, sugrađanin Milenko Jovanov. Govoreći u Narodnoj skupštini o projektima važnim za Kikindu i ovaj deo Banata, između ostalog, istakao je:

– Saobraćajni znaci postoje, to nije sporno, ali problem je što jedan put vodi iz Novog Bečeja preko Novog Miloševa, Bašaida do Torde, a drugi ide iz Kikinde preko Bašaida do Zrenjanina, i onda i jedna i druga strana pomisle da imaju pravo prvenstva prolaza i to je crna tačka gde ima veliki broj nesreća i stradalih. Molio bih da imamo to u vidu, i da probamo da rešimo. To će biti rešeno obilaznicom, ali dok ona ne bude realizovana, taj kružni tok bi rešio problem sa kojim se ljudi suočavaju- naglasio je Jovanov u Skupštini Srbije.

Pošumili na više lokacija

U Bašaidu je proteklih dana završena još jedna akcija pošumljavanja.

-Svake godine, Mesna zajednica dopuni sadnice tamo gde nedostaju ili su osušene. Proteklih dana, na Vašaru je posađeno 90 sibirskih brestova kao vetrozaštitni pojas. Na stadionu smo posadili 25 četinara, u parku dvadesetak sadnica lipe, breze i četinara, a u dvorištu škole 15 sadnica javora- precizira Mikalački.

Okrečen objekat Doma zdravlja

Fasada Doma zdravlja okrečena je-bez uloženog dinara, osim za materijal koji je kupljen sredstvima mesne zajednice. Troškova za same molerske radove nije bilo jer ih je obavio radnik mesne zajednice.

 

 

Dučić

Nakon što je Milivoj Linjački podneo ostavku na mesto načelnika Severnobanatskog upravnog okruga, rešenjem Vlade od 22. decembra , na tu funkciju imenovan je Miroslav Dučić. Linjački je ostavku podneo, kako saznaje portal Kikindski, iz ličnih razloga- zbog preseljenja u drugi grad.

Dučić je na novoj dužnosti već održao nekoliko sastanaka. Pored redovnog kolegijuma sa načelnicima i šefovima Odseka inspekcijskih službi, Dučić je imao sastanak i sa novoizabranim članovima Nacionalnog saveta  romske nacionalne manjine. Prilikom susreta sa pokrajinskom poslanicom Jelenom Jovanović, direktorkom pokrajinske Kancelarije za inkluziju Roma Ljiljanom Mihajlović i Željkom Raduom, koordinatorom u gradskoj upravi, dogovorena je intenzivnija saradnja u oblasti inkluzije Roma i sastanak sa predstavnicima svih opština u okrugu.

Miroslav Dučić je po struci diplomirani ekonomista. Prilikom formiranja sadašnje gradske vlasti na čelu sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem u avgustu 2020. godine, izabran je za člana Gradskog veća zaduženog za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije.  U prethodnom sazivu lokalnog parlamenta bio je odbornik. Radio je u fabrici „Toza Marković“ i Javnom preduzeću „Autoprevoz“.

 

deca

Roditelji dece, rođene od 1 marta.2016. do 28. februara.2017. godine mogu izabrati osnovnu školu u koju će upisati dete, podnošenjem zahteva izabranoj školi, najkasnije do 15.2.2023. godine.

U prvi razred školske 2023./2024. godine upisuju se deca koja do početka školske godine 1. septembra 2023. godine imaju najmanje šest i po, a najviše sedam i po godina. Deca mlađa od šest i po godina takođe imaju pravo upisa, ali nakon provere spremnosti, koju vrši psiholog škole.

Za sva dodatna obaveštanja, roditelji i staratelji đaka prvaka mogu se obratiti gradskim osnovnim školama, gde se i obavlja prijavljivanje za upis, svakog radnog dana od 8:00 do 14:00 sati.

milana grbić

Kikinđanka i nekadašnja polaznica Regionalnog centra za talente „Dušan Vasiljev“ Milana Grbić, višestruka šampionka iz oblasti knjiženosti, krajem prošle godine objavila je prvu knjigu poezije „Karma je veća kučka nego ja“. Knjigu je objavila PPM Enklava, eminentna beogradska izdavačka kuća specijalizovana za savremenu srpsku poeziju. U recenziji, urednici izdanja o njoj govore kao o vibrantnoj tvorevini koju odlikuje jezička energija prožeta humorom i samoironijom, te „priči o mladoj ženi čija se individualnost oblikuje u borbi s tradicijom, ali i kroz sudar kosmopolitskog ukusa i lokalnog humora i temperamenta.

Milana Grbić rođena je 1996. godine, osnovnu školu i gimnaziju završila je u Kikindi, a poznata je i kao dobitnica mnogobrojnih književnih priznanja. Za rukopis knjige kratkih priča „Oko nas more“ nagrađena je književnim priznanjem Đura Đukanov (2018) koje dodeljuje kikindska Narodna biblioteka „Jovan Popović“, što je podrazumevalo objavljivanje prve Milanine knjige.

Milana Grbić je diplomirala na Katedri za opštu književnost i teoriju književnosti Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, gde se trenutno nalazi na master studijama.

Don`t copy text!