јануар 26, 2026

Jelena Trifunović

muzej

Narodni muzej Kikinda od četvrtka do subote biće domaćin Revije arheološkog filma. U četvrtak biće prikazana domaća ostvarenje „Feliks“ i „Otkrili smo novi rimski logor u selu Kremna“, u petak ruski filmovi „Krasnov“, „Istorijski pejzaž okoline Galičkog jezera“ i „Ostrvo Vjoži-slovenska predstaža u Kostromskoj zemlji“, a u subotu hrvatski film „Vučedolska jarebica“.

Sve projekcije počinju u 18 sati i besplatne su. Za školske grupe, muzej organizuje posebne termine od 7. do 10. februara, u vremenu od 10 do 16 časova.

orao2

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije pokreće kampanju za prikupljanje novčanih sredstava  za dalji rad na opstanku orla krstaša, ptice grabljivice koja se nalazi na nacionalnim obeležjima Srbije, ali je već godinama na ivici opstanka.

Od 2016. godine, kada je u Srbiji preostao samo jedan gnezdeći par orlova krstaša, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbija je zajedno sa partnerskim organizacijama, brojnim volonterima, saradnicima i aktivistima ulagalo napore da se ova vrsta oporavi.

Nedavno je završen šestogodišnji (PannonEagle LIFE) projekat u okviru kojeg je u našoj zemlji po prvi put organizovano danonoćno čuvanje jednog ptičjeg para, postavljane su metalne platforme za gnežđenje krstaša, košeni zarasli pašnjaci i formirana hranilišta.

Prekretnica se dogodila u proleće 2020. kada su dva nova orlovska para počela da se gnezde na severu Banata, a u zimu i proleće 2022. u srednjem Banatu još dva para krstaša napravila su gnezda, čime je populacija narasla na pet parova.

–Uloženi napori su dali rezultate, ali znajući brojne opasnosti koje ugrožavaju opstanak krstaša oni bi i dalje u jednom danu mogli da nestanu sa teritorije Srbije- ističu u Društvu.

Krstašu prete ubijanje, trovanje i nestanak staništa pogodnog za gnežđenje i ishranu. Vrlo su osetljivi na uznemiravanje u periodu gnežđenja i odgoja mladih od marta do avgusta.

Iz Društva poručuju da je neophodna novčana pomoć koja će biti iskorišćena za obilazak gnezda u Vojvodini u periodu od šest meseci, u teškim terenskim uslovima, te je neophodno obezbediti gorivo, hranu i smeštaj za čuvare krstaša. Kako bi bio osiguran opstanak mladih koji napuštaju roditeljsko gnezdo, potrebna su i dva uređaja za satelitsko praćenje uz pomoć kojih će čuvari moći momentalno da reaguju ukoliko ptice zapadnu u opasnost.

Svi koji žele da doniraju novac, iz Srbije ili inostranstva, mogu to da učine putem sajta donacije.rs ili direktnom uplatom na račun Društva.

IMG-24649a7b1defd115f80d0e1f4c913e99-V

Udruženje veterana Posebne jedinice policije (PJP) formirano je 2020. godine sa sedištem u Beogradu, dok svaki grad u Srbiji koji je u svom sastavu imao pripadnike ove jedinice ima svoju lokalnu bazu. Godišnjicu osnivanja obeležili su 2. februara.

-Okupili smo se u prostorijama SUBNOR-a Kikinde kako bismo obeležili ovaj dan sa krovnom organizacijom SUBNOR-a i bratskim udruženjem 72. specijalne brigade, 63. padobranske brigade i ujedno promovisali sekciju veterana PJP koja funkcioniše pri SUBNOR-u Kikinda.  Okuplja 52 veterana pripadnika PJP sa ciljem da negujemo sećanje na poginule i ranjene pripadnike kikindske PJP, pomažemo njihovim porodicama i pružamo podršku i pomoć svim našim borcima. Poginulo je devet, a ranjeno 17 pripadnika- rekao je predsednik sekcije PJP Nikola Marjanović.

Komandant Obrad Stevanović predvodio je jedinicu od osnivanja pa do njenog rasformiranja. Pripadnici kikindske PJP  učestvovali su u svim borbenim operacijama tokom devedetih godina, a naročito se isticali u borbama protiv albanskih terorista 1998. i 1999. godine tokom NATO agresije na prostoru Kosova i Metohije.

Veteranima Posebnih jedinica policije podršku je pružio gradski odbor SUBNOR-a, pomogao im u formiranju sekcije, a tokom prošle godine posetili su porodice poginulih pripadnika i odali im počast.

-Ove godine našim planom i programom obuhvatili smo i sekciju PJP kako bi intezivirali aktivnosti usmerene na njih i radili zajedno na promociji ove herojske jedinice koja je ponos ovog grada i pružili pomoć njihovim borcima. Čast mi je kao neko ko je bio deo oružanih snaga i sad kao predsednik SUBNOR-a Kikinde da kikindski PJP budu sastavni deo SUBNOR-a, a njihovi borci naši članovi- istakao je predsednik Gradskog odbora SUBNOR-a Savo Orelj.

IMG_4857

Kada je nakon završene osnovne škole i gimnazije u rodnom Bosanskom Grahovu upisivao studije u Beogradu, dileme nije bilo. Odlikaš naklonjen prirodnim naukama, školovanje je nastavio na Medicinskom fakultetu gde je, prvi susret sa hirurgijom odredio njegov dalji profesionalni put.

– Još kao student, hteo sam da budem hirurg. Kada su nas prvi put uveli u operacionu salu, bilo je to na Prvoj hirurškoj klinici u Beogradu, to me je fasciniralo. Istog momenta, virus hirurgije ušao je u mene-  priča za Kikindski portal dr Gojko Ljuboja, poznati kikindski hirurg.

Posle završenog Medicinskog fakulteta, usledilo je služenje vojnog roka. I ponovo jedan sudbonosan susret koji ga dovodi baš u Kikindu.

-Nikad nisam ni pomislio da dođem u Kikindu, premda imam rođake ovde. Ali, kada sam bio u vojsci, sa mnom u Sremskoj Mitrovici je bio jedan stomatolog. Tri meseca je bio na otkomandi u Kikindi, pa se vratio. Toliko fantastičnih stvari mi je ispričao o Kikindi. Bila je to 1983. godina, izgrađena je nova bolnica, trg, „Narvik“… Bio je oduševljen Kikindom. Meni je bilo najvažnije da budem relativno blizu Beograda, ali da ne čekam u Beogradu posao, već da što pre počnem da radim, to sam želeo. Tako sam i rekao ocu. I zaista, ukazala se prilika ovde. Prvo sam radio u službi Hitne pomoći, a posle, od 1988. godine u bolnici- evocira sećanja dr Ljuboja.

Kada je došao u kikindsku bolnicu, mlad i ambiciozan lekar, veliki zaljubljenik u svoj poziv, želeo je da ide u korak sa vremenom, da se usavršava i primenjuje savremene metode i dostignuća. Sve operacije koje se danas rade na hirurgiji, na izvestan način u ovu ustanovu doneo je upravo dr Ljuboja.

– Imao sam sjajne učitelje kad sam došao u kikindsku bolnicu, prema kojima gajim veliko poštovanje. Ipak, bila je to hirurgija na izmaku. Kad sam video da tapkam u mestu, da ne napredujem, krenuo sam po našim najvećim ustanovama kao što je Prva hirurška klinika, sa najeminentnijim hirurzima. Onda sam počeo da napredujem, da uvodim operacije koje se nisu do tada radile. Bilo je mnogo doktora od kojih sam učio. Dr Zoran Krivokapić, vodeći kolorektalni hirurg je dolazio ovde i radio, mnogo sam naučio od njega. Niz imena je bilo. Ko god je dolazio, ulazio sam u salu i gledao kako rade. Uvek sam govorio i mlađim kolegama, treba uvek gledati druge, naći ćete sitnicu koju ćete ugraditi u svoj rad- napominje poznati hirurg.

Imati tuđ život u svojim rukama-ima li šta odgovornije od toga? Koliko se čovek vremenom na to navikne, pa i ogugla?

-Nikada nisam oguglao. Komplikacije sam teško podnosio, to svi znaju u bolnici. U početku sam mislio da je to zbog toga što nemam dovoljno iskustva, smatrao sam da će to postati rutina i lakše, međutim, nije. Desilo se da se ništa nije promenilo, čak se odnos i pogoršao –iskren je dr Ljuboja.

Za značajan doprinos u oblasti zdravstva, krajem prošle godine nagrađen je gradskim priznanjem „Dr Ranko Petrović“. Iskreno i skromno priznaje da ga nije očekivao. Najvišu opštinsku nagradu dobio je i pre petnaestak godina.

Šta je najvažnije za dobrog hirurga, pitamo ga.

-Da je manuelno sposoban, a drugi uslov, možda i važniji je da budete posvećeni hirurgiji. Jer hirurgija traži 100 posto posvećenosti. To je velika žrtva, ako ste spremni na to, možete se njom baviti. Ako mislite da radite od 7 do 3 i da idete kući i zaboravite šta se dešava, onda bolje se nemojte baviti hirurgijom. Vi ležete sa hirurgijom i budite se sa njom- nedvosmislen je naš sagovornik.

Deset hiljada operacija

Tokom radnog veka u kikindskoj bolnici, dr Gojko Ljuboja obavio je oko deset hiljada operativnih zahvata- od opšte i kompletne abdominalne hirurgije osim jetre, pa do zahtevne Viplove operacije.

-Kad vratim film unazad, analiziram, prosto se nekad čudim kako sam sve to izdržao. Dugo vremena sam ovde u bolnici, bio najstariji i najkompetentniji za neke operacije, pa sam morao da budem angažovan kod mnogih operacija. Kad god je problem, tu sam, bilo to tri popodne ili tri noću. Veliki je to napor, ogromna energija. Mnogo puta sam došao na poziv, a mnogo puta i sam. Svakog vikenda kad nisam radio, dolazio sam u bolnicu da obiđem moje pacijent- kaže dr Ljuboja u razgovoru za Kikindski portal.

Odušak u sportu

Odušak od stresne svakodnevice i zahtevne profesije, dr Ljuboja pronalazio je u sportu.

-Jedini hobi mi je sport. Nekada sam rado igrao fudbal, a već dvadesetak godina igram tenis- kaže ugledni hirurg.

crveni krst

Na današnji dan 1876. godine u Srbiji je osnovano Društvo Crvenog krsta, svega 13 godina posle prve Međunarodne konferencije Crvenog krsta u Ženevi. Inicijativu za osnivanje Srpskog društva Crvenog krsta pokrenuo je mladi vojni lekar dr Vladan Đorđević, budući političar i književnik, u vreme Hercegovačkog ustanka kada je veliki broj izbeglica počeo da dolazi u Srbiju.

Osnivački skup održan je u zgradi na Studentskom trgu u Beogradu. Svečanoj osnivačkoj sednici prisustvovali su znameniti ljudi tadašnje Srbije kao što su: Josif Pančić, Đorđe Vajfert, Ilija Kolarac, prof. Kosta Stojanović i mnogi drugi. Za prvog predsednika Srpskog društva Crvenog krsta izabran je mitropolit Mihajlo Jovanović.

Zalaganjem Vladana Đorđevića Srbija je potpisala prvu Ženevsku konvenciju, što je organizaciji omogućilo međunarodno priznanje i svrstalo je u 15 prvoosnovanih nacionalnih društava Crvenog krsta u svetu.

Rad Društva bio je usmeren na prikupljanje novčanih i materijalnih sredstava, organizovanje bolnica, obuku dobrovoljnih bolničarki, nabavku sanitetskog materijala, angažovanju lekara i pružao je veliku pomoć vojnom sanitetu.

kikinda-panorama-1929_slika_O_88082149

Prva beleženja naziva ulica u Kikindi nalazimo u mapama grada iz druge polovine 19. veka. Ubeleženi su nazivi tri ulice -Nagy utcza (Veliki sokak), Mokrini utcza (Mokrinska ulica) i Vasa utcza (Vašarska). Imenovanje većine ulica usledilo je 1898. godine, nakon što je Kikinda dobila status grada sa uređenim senatom.

Menjanje naziva ulica zavisilo je od istorijskih okolnosti, ideoloških prilika, političkih promena. Pojedini nazivi su opstajali prkoseći turbulentnim događajima, dok su drugi bespovratno odlazili u prošlost, neretko i bez opravdanih razloga.

Svima nam je prva asocijacija na pomen Knez Mihailove ulice Beograd i popularno šetalište nezaobilazno na turističkoj mapi glavnog grada. Manje je poznato da je i Kikinda imala ulicu nazvanu po knezu Mihajlu Obrenoviću. To je današnja ulica Miloša Velikog, koja se prvobitno, sve do 1918. godine zvala Vašarska. Od 1919. do 1941. nosila je ime Kneza Mihaila, da bi posle Drugog svetskog rata bila preimenovana. Prvo je ponela ime 6. oktobra, a potom je nazvana u čast narodnog heroja i jednog od tvoraca ideje radničkog samoupravljanja- Borisa Kidriča. Devedesetih godina prošlog veka, kada mnogi nazivi, ideološki nepodobni, odlaze u prošlost, Kidriča „smenjuje“ Miloš Veliki.

Naš grad je imao i ulicu Bana Jelačića. Njen prvi naziv bio je Rodina. Ime generala, grofa i hrvatskog bana, jedne od najistaknutijih ličnosti hrvatske istorije, ova ulica ponela je 1919. godine, da bi u socijalističkoj Jugoslaviji prvo bila nazvana po Aleksandru Rankoviću, a potom po jednom od viđenijih skojevaca i revolucionaru Nikoli Francuskom. To ime nosi i danas.

Nazive je menjala i najlepša ulica- Generala Drapšina. Do Prvog svetskog rata zvala se Staropoštanska i Srpska. Između dva rata nosila je ime američkog predsednika, dobitnika Nobelove nagrade za mir- Vilsonova, da bi posle Drugog svetskog rata ponela ime narodnog heroja i učesnika španskog građanskog rata rodom iz Turije, generala Petra Drapšina.

 

Nastaviće se

jezero vetar 4

Nije Jadran, nije bura. Severac je i Števančeva bara. Jedna od omiljenih destinacija za odmor i šetnju Kikinđana, opustela je. U vreme fotografisanja, nismo zatekli ni jednog prolaznika niti rekreativca. Samo par labudova. Ne čudi jer jer je ova subota u Kikindi veoma hladna i vetrovita.

Iako je u našem gradu i dalje temperatura iznad nule (u 17 časova izmereno je 1 stepen), severozapadni vetar sa olujnim udarima jačine i do 21 metar u sekundi (76 km/sat) daje osećaj da je znatno hladnije.

U celoj Srbiji na snazi je narandžasti meteo alarm koji označava da su prognozirane opasne vremenske pojave koje mogu prouzrokovati materijalnu štetu i biti opasne po ljude i životinje. Jak vetar srušio je zid na uglu ulica Jaše Tomića i Dositejeve.

Meteorolozi najavljuju dalji pad temperature i ledene dane. Od četvrtka postepeno otopljavanje.

 

 

 

 

 

 

 

paketomat

Poštin paketomat odnedavno je dostupan i u Kikindi. Nalazi se ispred ulaza u glavnu poštu u ulici Generala Drapšina. Da je ova novina zaista brzo, jednostavno i praktično rešenje za korisnike usluga, ukazuju čitaoci Kikindskog portala koji su koristili usluge paketomata i prenose nam svoje utiske.

-Vrlo sam zadovoljna novim paketomatom. Zaista pruža mogućnost da uštedimo vreme jer nema dugog čekanja na šalteru za preuzimanje paketa. Omogućava i da pošiljku preuzmemo u vreme kada nam najviše odgovara. Takođe je interesantno što možemo dobiti više paketa odjednom- zadovoljna sugrađanka podelila je sa nama svoje korisničko iskustvo.

-Preko viber poruke dobila sam link na telefonu koji sam klikom aktivirala, a odmah nakon toga, pojavio mi se sms kod koji je bio prihvaćen od strane aplikacije paketomata. Telefon je signalizirao da prislonim ekran uz displej paketomata, što sam i uradila, nakon čega sam na ekranu pritisnula potvrdu gde mi se pokazalo koja vratanca na paketomatu će mi se otvoriti. Kada sam potvrdila na ok, vratanca su se otvorila i uspešno sam preuzela svoje prispele pakete.

Na paketomatu se mogu isporučiti pošiljke za koje je unapred plaćena poštarina (Post ekspres, Novi paket, Post ekspres Boks) na zahtev pošiljaoca prilikom predaje pošiljke na šalteru pošta ili prilikom preuzimanja od strane dostavljača. Druga mogućnost je da primalac preusmeri pošiljku na paketomat odgovorom na sms ili viber poruku od Pošte Srbije.

Pošiljka primaoca čeka u paketomatu 48 sati. Poštini paketomati raspoređeni su na, za sada, 36 lokacija u našoj zemlji, među kojima je i Kikinda.

Možete nam pisati na kikindskiportal@gmail.com ili nas kontaktirati putem društvenih mreža Instagram i Fejbuk. 

lane

Poznatom i omiljenom predstavom „Koza Roza“ Dečje pozorište „Lane“ obradovaće mališane u nedelju 5. februara. Popularni komad nastao je pre 13 godina, a svi koji su barem jednom uživali uz avanture Koze Roze, njene sestre, tri jareta i vuka, imaju želju da se ponovo vrate avanturama živopisnih junaka ovog komada.

Sedam dana kasnije, na repertoaru „Laneta“ biće adaptacija poznate bajke u čijem središtu je večita borba između dobra i zla -„Lepotica i zver“. U nedelju 19. februara deca će imati priliku da se pogledaju „Sukob bajki“, a poslednje nedelje ovog meseca „Tri praseta“.

Predstave počinju u 17 sati. Za informacije i rezervacije karata, dostupni su brojevi telefona: 0230 503 735, 064 158 93 14, 060 024 7048.

Ne zaboravite -Nedelja je dan za pozorište.

image_2023-02-03_095935950

Gradski odbor Srpske napredne stranke u Kikindi sa užasom je ispratio necivilizacijske slike pokušaja napada na predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića u Skupštini Srbije predvođenim lažnim patriotama takozvane „demokratske“ opozicije.

Kako je moguće da u 21. veku postoje ljudi koji misle da fizičkim obračunom mogu da se domognu vlasti i preotmu je legalno izabranom predstavniku naroda kao što je Aleksandar Vučić?

Ustima punim laži, zaboravljaju svoja nedela, svoje grehe iz prošlosti. Zaboravili su da su 2008. bez reči i makar pokušaja diplomatske borbe takoreći predali deo sopstvene države, da se u njihovo vreme desio stravičan pogrom nad našim narodom i da su mnoge svetinje do temelja uništene.

Pred narodom Srbije, ali i celim svetom, pokazali su svoje pravo lice, divljačku želju da silom napadnu čoveka koji se, za razliku od njih, svakodnevno bori za svakog građanina Srbije, za interese naše zemlje bilo gde u svetu.

Gospodo draga, dok god je Aleksandra Vučića vi ste potpuno nemoćni i ogoljeni u svojoj zlobi, a čitav narod Srbije je tu da mu omogući da nastavi da vodi borbu za naše zajedničko bolje sutra i budućnost naše dece, ističe se u saopštenju Gradskog odbora Srpske napredne stranke u Kikindi.

Don`t copy text!