Fond za mlade talente Republike Srbije Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, raspisao je u petak konkurs za stipendiju „Dositeja“ kojim je predviđeno stipendiranje do 1.116 studenata završne godine osnovnih i integrisanih akademskih studija i do 500 studenata završne godine master akademskih studija.
Kandidati treba da ispunjavaju sledeće uslove: da su državljani Republike Srbije ili da imaju status izbeglice, da imaju prebivalište u Republici Srbiji, odnosno boravište, da su u ovoj školskoj godini upisani u završnu godinu osnovnih akademskih studija, integrisanih akademskih studija ili master akademskih studija na fakultetima i univerzitetima čiji je osnivač Republika Srbija, da im je prosečna ocena najmanje 8,50 u toku prethodnih godina studija, da su položili sve ispite iz prethodnih godina studija, da, do datuma raspisivanja Konkursa (22. novembar) nisu navršili 25 godina života – za studente osnovnih akademskih studija, odnosno, da nisu navršili 27 godina života – za studente master akademskih studija i studente integrisanih akademskih studija,.
Studenti koji dobiju stipendiju i zaključe Ugovor o stipendiranju imaju obavezu da, po završetku studija obave plaćenu stručnu praksu u organima javne uprave ili institucijama čiji je osnivač Republika Srbija u trajanju od minimum tri meseca, a maksimum devet meseci ili da u roku od godinu dana od dana završetka studija ostvare zaposlenje u Republici Srbiji u periodu trajanja stipendiranja, odnosno u ukupnom trajanju od 10 meseci, nakon završetka godine studija za koju su dobili stipendiju.
Rok za prijavu je 22. decembar. Prijave se podnose elektronskim putem kroz uslugu eTalenti, na Portalu eUprava.
Link do prijave, tekst konkursa, kao i uputstva za prijavu nalaze se na sajtu Fonda: https://fondzamladetalente.gov.rs.
A dobri su bili svi, među njima i osmogodišnji Jovan Ilić.
Jovanova drugarica iz razreda, Leonora Varga, znala je svoje pismo napamet.
Dolasku Deda Mraza u kočijama i postavljanju „kutije želja“ prisustvovao je i gradonačelnik Mladen Bogdan sa saradnicima, koji je deci obećao lepa iznenađenja za Novu godinu.
– Mi smo jedini grad u Srbiji koji ima ovu lepu akciju, ovo je naša najlepša aktivnost u toku godine, pored bebi-paketa i posete prvoj bebi rođenoj u novoj godini – rekao je gradonačelnik. – Zaista ćemo se potruditi da svaku njihovu želju ispunimo jer su sva ova deca bila dobra, slušala roditelje i zaslužila da dobiju paketić za Novu godinu. Večeras šaljemo iz Kikinde najlepšu sliku – sliku radosti i veselja, a Grad će se i ubuduće truditi da naša deca odrastaju bezbedno i mirno, a roditeljima najbolje uslove za njihovo odgajanje. Ove godine iznenadićemo dečicu i paketići će biti bogatiji nego ranijih godina, ali nećemo da otkrivamo, neka to bude naše iznenađenje.
U „Kutiju želja“ ispred Gradske kuće pisma će mališani uzrasta do 10 godina, moći da ubace svakog dana do 22 sata, sve do 9. decembra. Pored želje, u pismu treba da budu i imena roditelja i deteta, adresa i broj telefona. Zatim sledi otvaranje pisama i pripremanje paketića koje će dobiti baš svako dete koje je svoju želju u pismu poslalo Deda Mrazu. I uz to, iznenađenje od svog Grada.
S. V. O.
Kako bi se fond divljači sačuvao i održao u dobroj kondiciji, u zimskom periodu važna je pravovremena nabavka hrane za divljač – kabasta za srneću i zrnasta za pernatu divljač.
Koliko je stanje ozbiljno, pokazuje i podatak da je aktivna srneća divljač, sa 650, opala na samo 500 jedinki. Jako je loš i priraštaj zečeva, podmlatka je sve manje; zečice se kote dva do tri puta godišnje i imaju tri do pet mladunaca, navodi Veselinov i dodaje da Lovačko udruženje, uprkos tome što imaju čak 83 aktivna i posvećena člana, opstaje samo zahvaljujući lovnom turizmu.
Za celo lovište zadužen je i jedan lovočuvar, a u Lovačkom udruženju zabrinuti su, kažu, i zbog opadanja članstva. U Iđošu i Sajanu ima i manje stanovnika, pa je, kaže Veselinov, i broj članova ovog lovačkog udruženja sve manji.
U međuvremenu, u svim osnovnim školama na teritoriji grada i u svim ograncima Narodne biblioteke „Jovan Popović“, za osnovce i predškolce održana su predavanja i “Sovembarski čitanjci”, a proglašeni su i najbolji dečiji likovni i literarni radovi na konkursu Turističke organizacije.
„Svet sova ušara“, kviz znanja, biće održan u Kulturnom centru od 10 sati, a pola sata kasnije i događaj koji se najviše iščekuje – “Sova patrola – putem staništa sova ušara” – prvo brojanje sova uz pomoć članova Društva za zaštitu ptica Srbije.
– Programe smo započeli naučnim skupom, ali smo, u prethodnom periodu, uključivali učenike koji su kod nas u radionicama izrađivali kopije grbova mesta koja su pripadala Distriktu i na taj način se upoznavali sa ovim delom naše istorije – rekao je Sivčev. – Ovo delo ne bazira se striktno na istoriografiji, potrudili smo se da predstavimo povelje, ukupno ih ima pet, koje se odnose i na Distrikt, tako i na sam grad. Sada su se, prvi put, sve našle na jednom mestu, sa uporednim prevodima na moderan srpski jezik i sa kratkim objašnjenjima. Delo je kapitalno zbog gabarita i kvaliteta, kao i zbog obilja fotografija i informacija, i drago mi je što možemo da ga ponudimo svim građanima i istraživačima.
Pored Sivčeva, Monografiju potpisuju i Dragan Beleslić i Vladimir Dudić iz kikindskog arhiva. Recenzent, dr Boris Bulatović iz Arhiva Vojvodine, takođe angažovan i na Institutu za slovensku filologiju univerziteta u Vroclavu, istakao je da je postojanje privilegija koje su Srbi imali u Habsburškoj monarhiji, kao izuzetna činjenica, gotovo potpuno nepoznato široj javnosti.
– Postojanje Velikokikindskog privilegovanog distrikta je, samo na prvi pogled, podatak iz lokalne istorije i potpuno je nerasvetljen u javnoj kulturnoj i političkoj svesti kod Srba. Ovo je jedna od tema od izuzetnog nacionalnog značaja jer je područje Distrikta, u vremenu u kojem je postojao, uz Potiski krunski distrikt, bio jedini prostor u Evropi koji su naseljavali Srbi, a koji je imao nekakav vid autonomnog statusa u političkom, ekonomskom, kulturnom i verskom smislu. Ono što deluje kao marginalno i lokalno, zapravo je važna tema za celokupni srpski kulturni prostor – naveo je dr Bulatović. – Nikada se, na jednom mestu, nisu našle sve povelje koje se odnose i na Distrikt i na Veliku Kikindu. Često se ovakvi poduhvati završe skromnom publikacijom koja nema značajan efekat ni u naučnoj ni u kulturnoj javnosti, tako da je važno i to da Monografija bude ovako kapitalno delo.
Izdavač monografije „Povelje Velikokikindskog privilegovanog distrikta“ je Istorijski arhiv, a njeno objavljivanje pomogli su Grad Kikinda, organizacija „Srpski lobi”, i donatori, Peter Višnjei i Bojan Panjević.
Dramska grupa starijih osnovaca priprema prigodne programe, kratke predstave, učestvuje u tematskim priredbama „Eđšega“, izvodi i monodrame i recitatorske nastupe. Ovih dana, sa tekstovima u rukama, dočekalo nas je petoro nestašnih Krampusa koji, po predanju, stižu pre Mikulaša.
Viola Čemere glumi već četiri godine i takođe je završni razred.
Iskustvo u glumi ima i Mate Komarek koji je i uspešan recitator.
Pored logističke podrške, iz „Eđšega“, „Spadala“ uvek dobijaju i asistenciju reditelja i glumca Šandora Kiralja.
Mladi glumci grupe „Spadala“ do sada su uradili 10 predstava.
Mnogi talenti iz „Spadala“ bivaju regrutovani u ansambl grupe „Jožef Atila“ KUD „Eđšeg“. Premijera predstave koju upravo pripremaju zakazana je za 6. decembar, kada će deca, tradicionalno, dobiti poklone od Mikulaša.