Igor Crnogorac

Slava-udruzenja-preduzetnika-(1)

Najbrojnije udruženje privatnika u državi, Opšte udruženje preduzetnika Kikinda obeležilo je juče, 18. put, svoju slavu – Bogojavljenje. U prisustvu članova i gostiju, čelnika Grada i sveštenstva, u prostorijama Udruženja rezan je slavski kolač, a preduzetnici su podsetili na značaj solidarnosti, povezivanja i zajedničkog delovanja svih koji se samostalno bave nekom delatnošću, radi lakšeg i boljeg poslovanja.

– Redovno održavamo sastanke i sve eventualne probleme rešavamo u hodu. Uvek smo dobro sarađivali sa Gradskom upravom, pomažu nam finansijski u organizaciji Mini-sajma preduzetnika, zajedno rešavamo probleme na koje nailazimo. Našim članovima nudimo i podršku i pomoć: u tumačenju zakona, odluka, knjigovodstvenim i pravnim savetima, sve konkurse namenjene preduzetnicima, pokrajinske i republičke, odmah im prosleđujemo i pišemo im projekte kako bi aplicirali za dodelu sredstava. Uvek smo tu da podržimo i nove i stare članove – rekao je predsednik Siniša Pašić, koji je na čelu Udruženja 11 godina. On je podsetio da Udruženje kontinuirano animira nove, mlade preduzetnike da im se pridruže jer su pogodnosti, za članarinu od samo tri hiljade dinara godišnje, brojne i veoma korisne.

Kum slave bio je dugogodišnji preduzetnik Dejan Ćirić, vlasnik preduzeća „Tunning mobile”, a svečanosti su prisustvovali gradonačelnik Mladen Bogdan, član Gradskog veća Aleksandar Aćimov, i Vanja Radojkov, šef kabineta gradonačelnika.

Bila je ovo, ujedno i prilika za razgovor o budućim planovima koji će doprineti daljem razvoju preduzetništva u gradu. Udruženje ima između 80 i 90 članova, od toga 30 aktivnih. Neki oblici udruživanja preduzetnika u gradu datiraju još od 19. veka, naveo je  Pašić koji je poželeo dobro zdravlje, plodnu saradnju i berićetnu godinu svima, posebno sadašnjim i budućim članovima.

Krsna slava Udruženja preduzetnika još jednom je potvrdila važnost povezivanja i podrške u lokalnoj poslovnoj zajednici, koja i dalje ostaje snažan oslonac privrede Kikinde.

S. V. O.

 

 

CK-5

Zavod za transfuziju krvi Vojvodine i Crveni krst Kikinda sprovode redovnu akciju dobrovoljnog davanja krvi u četvrtak, 23. januara, od 8.30 do 13 sati, u prostorijama Crvenog krsta, u Nemanjinoj 4.

Prema podacima Zavoda, najviše nedostaje nulte i A krvne grupe, oba rezus faktora. Žene mogu da daruju krv tri puta, a muškarci četiri puta godišnje.

Naredna akcija prikupljanja krvi u Kikindi planirana je za 3. februar.

kovaci-foto

Na repertoaru Narodnog pozorišta u utorak, 21. januara, igraće se „Kovači“ Miloša Nikolića, u režiji Tijane Vasić.

U narednom terminu, u petak, 24. januara, na repertoaru će biti predstava „Savršen partner“ Mira Gavrana. Predstave počinju u 20 sati.

policija-saobracaj

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda nije bilo saobraćajnih nezgoda.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 11 učesnika u saobraćaju i izdato je 205 prekršajnih naloga. Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno šest vozača, od čega je troje zadržano do 12 sati, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,2 promila  alkohola u organizmu, odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 25 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 123 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 60 ostalih prekršaja.

Sveti-Jovan-Krstitelj

Sveti Jovan Krstitelj bio je jevrejski asketski propovednik iz prvog veka koji je vršio obredna kupanja na reci Jordan. Pozivao je ljude na pokajanje i okretanje Bogu. Bio je važna religijska ličnost čiji je pokret verovatno bio masovniji od Isusovog. Najpoznatiji je po tome što je krstio Isusa, koji je prihvatio njegovu poruku. U hrišćanstvu se poštuje kao svetac, pustinjak i mučenik, prethodnik (preteča) Hristov.

Jovanov otac je bio judejski sveštenik Zaharija, od plemena Arona. Prema hrišćanskom predanju, Jovan je rođen pola godine pre Isusa Hrista, što se slavi kao Ivandan. Otišao je od kuće da bi živeo u judejskoj pustinji blizu reke Jordan, gde je postio i provodio vreme u molitvi. Jeo je pustinjsku hranu – divlji med i bilje.

Isus ga opisuje kao čoveka koji „niti jede niti pije“. U jevanđeljima je opisan kako nosi odelo od kamilje dlake opasano kožnim pojasom. Držao je apokaliptične propovedi očekujući skoro božansko oslobođenje od grehova.

Evanđelja propovedaju da je Isus Hristos oko svoje tridesete godine otišao da se krsti kod Jovana Krstitelja. Istoričari ocenjuju da je Isusovo krštenje kod Jovana istorijska činjenica, koju rani hrišćani ne bi bez osnova uneli u svoja jevanđelja. Naučnici smatraju da je Isus bio sledbenik Jovana, prihvatajući njegovu poruku samim tim što je tražio da ga ovaj krsti. Prema hrišćanskom predanju, Isus je nakon krštenja proveo četrdeset dana u pustinji, nakon čega je počeo da propoveda.

Jovan Krstitelj je pogubljen po nagovoru Herodijade, žene Iroda Antipe, kojima je prigovorio zbog preljuba, jer se Irodijada udala za kralja Iroda, brata njenog muža Filipa, koji je još bio živ. Nasuprot hrišćanskom prikazu, istoričari smatraju da je kralj Irod Antipa likvidirao Jovana jer je u njemu video jasnu političku pretnju. Jovanovi učenici su preuzeli telo i sahranili ga.

Nakon Jovanove smrti pokret njegovih sledbenika je nastavio da postoji uporedo sa Isusovim pokretom. Sam Isus nakon Jovanovog pogubljenja nije odbacio njegova učenja, već je u svojim propovedima nastavio da veliča njegov lik i delo, nazivajući ga anđelom.

Post i krštenje, suštinski elementi Jovanovog pokreta, su verovatno ušli u rano hrišćanstvo zajedno sa Jovanovim sledbenicima. Neki naučnici ocenjuju da je Isus tek nakon svoje smrti postao uticajniji od Jovana, te da jevanđelja u Isusov život projektuju njegovu kasniju važnost.

Godine 2010, na ostrvu Sveti Ivan kod Sozopola u Bugarskoj, nekadašnje Apolonije, bugarski arheolozi pronašli su deo moštiju Svetog Jovana Krstitelja, za koje se smatralo da su, posle Turskog osvajanja Carigrada, nepovratno izgubljene.

Hrišćani proslavljaju Jovanove praznike nekoliko puta u godini. Sveti Jovan je jedna od najpopularnijih slava u Srbiji – po broju svečara, nalazi se na četvrtom mestu.

Jovan se smatra zaštitnikom pevača, muzičara, krojača, kožara, krznara, vunara, remenara, gostioničara, nožara, brusača, zatvorenika, osuđenih na smrt, uzgajivača ptica, obolelih od epilepsije, krštenika, Malte, Jordana i velikog broja gradova širom sveta.

U narodu postoji običaj da se ljudi na Jovanjdan bratime i kume, jer se Jovan smatra uzorom karaktera i poštenja. Prema verovanjima, na Jovanjdan žene nikako ne treba da diraju pletivo, makaze ni igle. Vernici ne bi trebalo da u ruke uzimaju nož, u znak sećanja na stradanje Jovanovo, niti da jedu i piju bilo šta što je crvene boje, jer ta boja simbolizuje nevino prolivenu svetiteljevu krv. Deci se takođe na ovaj dan ne daje ništa što je crvene boje. Takođe, 20. januar je, prema verovanju, idealan dan za polazak na put, jer ćete imati zaštitu ovog sveca.

biblioteka

Članovi Narodne biblioteke „Jovan Popović“ imaju mogućnost da postanu korisnici elektronskog kataloga ove ustanove, što im omogućava da koriste mnogobrojne povoljnosti i onlajn usluge: uvid u trenutno pozajmljenu građu i rokove za vraćanje, mogućnost da sami onlajn putem produže rok vraćanja, da vide datum isteka članarine, knjige koje su do sada pročitali, imaju mogućnost ocenjivanja pročitanih knjiga i da naprave ličnu onlajn biblioteku – virtuelnu policu sa omiljenim knjigama koje su pročitali ili žele da pročitaju, kao i da rezervišu knjigu.

Na sajtu na kojem se nalazi elektronski katalog moguća je i pretraga po naslovu, autoru, ključnim rečima, izdavaču i godini izdavanja, dostupne su informacije o tome koliko primeraka ima, i u kojim ograncima. Tu su i pregled najčitanijih knjiga, preporuka stručne literature, preporuke odeljenja za odrasle, i preporuke novih knjiga.

Elektronski katalog članovi Biblioteke mogu da koriste besplatno, a registracija se obavlja uz pomoć bibliotekara. Svi ostali, koji još uvek nisu članovi Biblioteke, imaju mogućnost pretrage kataloga.

Kikindska biblioteka deo je Bibliotečkog informacionog sistema za podršku radu javnih, školskih, visokoškolskih i specijalizovanih biblioteka, BISIS-a, u kojem su umrežene 33 javne, 15 visokoškolskih, dve školske i 13 specijalizovanih biblioteka u Srbiji. Putem uzajamnog kataloga mogu se istovremeno pretražiti fondovi svih biblioteka u Sistemu.

Sajtu sa katalogom možete pristupiti na ovoj internet adresi.

S. V. O.

Casni-krst-(3)

Na Bogojavljenje, jedan od najvažnijih pravoslavnih praznika, tradicionalno plivanje za Časni krst održano je na dva lokaliteta u gradu i privuklo je brojne učesnike i posetioce.

Prvi događaj održan je na Jezeru Strelište u Novim Kozarcima, gde je nakon Svete liturgije u Hramu Svetog Proroka Ilije i osvećenja Bogojavljenske vodice, litija, koju je predvodio jerej Nikola Momirov, sa šestoricom učesnika stigla do jezera.

Do Časnog krsta prvi je stigao Branko Ugrinić (37) iz Banatskog Velikog Sela, diplomirani ekonomista i bivši reprezentativac Srbije u šaranskom ribolovu.

– Prvi put učestvujem, bila mi je to velika želja. Ovo posvećujem svojoj preminuloj sestri – rekao je Branko.

Bogojavljensko plivanje prvi put je održano u ovom mestu i ponovo je privuklo veliki broj vernika koji su bodrili i s radošću pratili hrabre učesnike.

Sat vremena kasnije, tačno u podne, obeležavanje Bogojavljenja odigralo se, jedanaesti put, u Kikindi, na Starom jezeru, gde je zabeležen rekordni broj učesnika, njih 47. Nadmetale su se i tri devojke, jedna cela porodica, kao i braća koja su plivala zajedno. Učesnike su blagosiljali sveštenici kikindske Srpske pravoslavne opštine.

Najbrži je bio osamnaestogodišnji Kikinđanin Veljko Karanović, učenik Tehničke škole „Mihajlo Pupin“, koji je, uz ovacije publike, osvojio Časni krst.

– Treniram plivanje i prvi put sam učestvovao. Bilo mi je hladno samo na početku. Osećaj je neverovatan,  mislim da svi koji to mogu, treba da ovo da iskuse – rekao je Veljko.

Nesvakidašnji odziv potvrdio je značaj ove tradicije u očuvanju duhovnih vrednosti, naveo je gradonačelnik Mladen Bogdan.

– Ovaj običaj pokazuje koliko su ljudi privrženi veri i da joj se sve više vraćaju. Velika hrabrost učesnika pokazuje njihovu privrženost Bogu i veri, i mi ih podržavamo u tome. Ljudi se okreću pravim vrednostima koje treba da negujemo i to je sve što nam je potrebno – da čuvamo tradiciju i veru i da podstičemo mlade ljude da poštuju hrišćanske, pravoslavne vrednosti jer ko je na strani vere i srpstva, taj je na pravom putu. Važno nam je da pokažemo jedinstvo i zajedništvo koje nam je neophodno u ovim izazovnim vremenima jer ćemo na taj način iz svih teškoća koje su pred nama izaći kao pobednici – rekao je gradonačelnik Bogdan koji je najboljima, u ime Grada, uručio zlatnike.

Plivanje za Časni krst na Bogojavljenje nosi duboku simboliku i podseća na krštenje Isusa Hrista u reci Jordan, kada su se otvorila nebesa i čuo glas Boga Oca. Ovaj čin okuplja zajednicu, inspiriše učesnike i prenosi poruku vere, hrabrosti i zajedništva.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

Organizatori, crkvene opštine, lokalna samouprava i Ronilački klub „Orka“ i Kulturni centar istakli su značaj ovakvih događaja u očuvanju duhovnog identiteta, izražavajući zahvalnost svima koji su učestvovali i podržali manifestaciju. Kako se običaj iz godine u godinu razvija i okuplja sve veći broj ljudi, jasno je da plivanje za Časni krst ostaje jedna od najsvetlijih i najvažnijih manifestacija koje spajaju veru, tradiciju i zajedništvo.

S. V. O.

pozar

Od početka grejne sezone, vatrogasci su gasili čak 2.330 požara na objektima širom Srbije – 10 odsto više nego prošle godine.

Glavni uzroci bili su neispravni dimnjaci, nepažnja prilikom loženja peći, ostavljanje grejalica bez nadzora, preopterećenje instalacija.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova i Sektora za vanredne situacije apeluju na građane da ne ostavljaju malu decu bez nadzora ako je uključeno grejanje na peći ili eletrične grejalice, da očiste i provere dimnjake, da ne ostavljaju uključene grejalice i peći bez nadzora, da zapaljive predmete drže dalje od izvora toplote, da ne preopterećuju elektroinstalacije i da pepeo ne odlažu u plastične kante i plastične kontejnere.

Ako primetite požar, odmah pozovite 193 i pratite uputstva vatrogasaca-spasilaca, navodi se u apelu iz MUP-a na njihovoj Instagram stranici.

(Foto: MUP, Sektor za vanredne situacije)

Bogojavljenje

Pravoslavni vernici danas obeležavaju Bogojavljenje ili Teofaniju, praznik ustanovljen u spomen Hristovog krštenja i objavljivanja Bogočoveka i jedan je od najvažnijih hrišćanskih praznika. Danas se slavi Hristovo krštenje na reci Jordan, kada se, prema hrišćanskom verovanju, Bog javio ljudima u Svetoj Trojici: Ocu, Sinu i Svetom Duhu.

Po Hrišćanstvu, 30. godine naše ere, Isus Hristos je kao drvodelja živeo sa svojom majkom Marijom i njenim mužem Josifom, U svojoj tridesetoj godini Isus Hrist odlazi na reku Jordan da ga sveti Jovan Krstitelj krsti u reci Jordan. Ugledavši Isusa Hrista kako dolazi, Sveti Jovan Krstitelj reče “Gle jagnje Božije koje uzima na sebe grehove sveta”. Po krštenju, a ono je obavljeno tri puta potapanjem i otpuštanjem (pogruženjem) u vodu, otvorilo se nebo i začuo se glas Boga Oca koji je objavio da je Isus sin njegov,

Na Bogojavljenje se u crkvama i na rekama vrši veliko osvećenje vode, poznato kao veliki vodosveštaj. Smatra se da voda osveštana na ovaj dan ima posebnu moć i koristi se tokom cele godine za blagoslov i lečenje.

Jedan od najpoznatijih običaja je plivanje za Časni krst, koje se održava na rekama, jezerima i morima. Ovaj čin simbolizuje veru, hrabrost i posvećenost Hristu. Pobedniku koji prvi dopliva do krsta često se pripisuje blagoslov i sreća tokom cele godine.

Prema narodnim običajima, veruje se da se u noći pred Bogojavljenje otvaraju nebesa i da Bog ispunjava molitve onih koji se iskreno pomole.

Verovanje je i da neudate devojke treba da stave ogledalce pod jastuk, jer kog muškarca sanjaju, za njega će se udati. Po običajnom kalendaru danas počinju dani pogodni za venčanja.

Ako je za Bogojavljenje jak mraz ili pada sneg, prema verovanju, godina će biti rodna, a ako je vedro, godina će biti sušna.

Bogojavljenje nas podseća na važnost vere, očuvanja duhovne čistote i zajedništva. Kao praznik Božjeg otkrivenja, Bogojavljenje poziva svakog vernika da otvori svoje srce za Božju milost i ljubav, da obnavlja svoju dušu kroz molitvu i dela milosrđa.

Ovaj veliki praznik slavi jedinstvo Boga sa ljudima, podsećajući nas na Hristovu poruku ljubavi, praštanja i spasenja.

Na Bogojavljenje se pozdravlja rečima: „Bog se javi“ ili „Hristos se javi“, a otpozdravlja sa „Vaistinu se javi“.

Nekršteni dani, započeti na Božić, završavaju se ovim danom.

Gledam-vas-iz-Beca-(3)

Premijera muzejskog teatra Narodnog muzeja pod nazivom “Gledam vas iz Beča” obradovala je večeras brojnu publiku u Galeriji Nova, ponovo donoseći novu dimenziju kulturnog nasleđa kroz scensku umetnost. Ova monodrama, autorski rad Dragana Kiurskog, višeg muzejskog pedagoga, i Gordane Perunović Fijat, dugogodišnje saradnice Muzeja, deo je pratećeg programa izložbe “Okrug zlatnog lava” kojom se obeležava dva i po veka od dodele statusa distrikta žiteljima Velike Kikinde.

Priču vodi carica Marija Terezija, jedina žena vladarka u istoriji Habsburške monarhije, koja se obraća publici iz perspektive svog vremena i dela i osvetljava politički, ali i privatni život, i približava važne trenutke iz istorije ovog kraja.

– Kroz interpretaciju u prvom licu, ovaj muzejski teatar višedimenzionalno predstavlja nasleđe, ne samo kroz slike, nego i kroz multisenzorne elemente, muziku, ukuse i mirise – izjavio je Kiurski.

Publika je imala priliku i da sluša Hajdnovu muziku, popularnu u vreme Marije Terezije, i da degustira tradicionalne poslastice poput štrudle s jabukama i čaja s rumom. Ova kombinacija stvorila je autentičnu atmosferu i dodatno povezala prisutne sa epohom o kojoj govori predstava.

Gordana Perunović Fijat je, u ulozi carice, u sugestivnoj i emotivnoj izvedbi, oživela ovu fascinantnu ličnost, prikazujući je kao snažnu i odgovornu ženu s dozom humora i topline koja je razumela značaj lokalnog angažovanja u unapređenju zajednica.

– Mi je ovde vidimo kao stariju gospođu, veoma zadovoljnu svojim rezultatima, koja vrlo rado daje razne privilegije. Potrudila sam se da caricu, veoma zanimljivu istorijsku ličnost, prikažem kako najbolje znam. Ona je odgovorna i ozbiljna žena koja se smeje i šali da bi na taj način lakše podnela odgovornost. Monodrama se zove „Gledam vas iz Beča” jer je vrlo pažljivo posmatrala ovu teritoriju, bila je zainteresovana za ljude koji svoje poslove obavljaju sami, jer je činjenica da tamo gde ljudi mogu sami da utiču na svoje poslove, bolje i rade. Zato je i davala razne oblike autonomije i privilegije, pa su i Kikinđani dobili status distrikta – rekla je Gordana Perunović Fijat.

Tokom izvedbe, publika je saznala mnoge zanimljivosti o carici, uključujući i njeno zalaganje za otvaranje škola i zabrane veronauke u njima, zatim o projektu uređenja evropskih vodotokova i lični odnos prema porodici. Posebno je istaknut trenutak kada su „Moji Kikinđani, graničari, krupni ljudi u velikim čizmama i dolamama, sa šubarama i brcima,“ kako ih je opisala, stigli u Beč na dvor da izlože svoje primedbe na tekst privilegije koju je tek trebalo da dobiju.

Nova izvođenja monodrame planirana su za đake, ali i građanstvo, s obzirom na veliko interesovanje na premijernom izvođenju. Najnovija premijera muzejskog teatra nije samo umetnički događaj, već i podsećanje na važnost interpretacije istorije na načine koji povezuju generacije i inspirišu nove vidove kulturnog izražavanja.

S. V. O.