Igor Crnogorac

dane-basta

Pokrajinski sekretarijat za sport i omladinu raspisuje konkurse za 2025. godinu koji će trajati od 3. februara do 3. marta, izuzev konkursa u oblasti unapređenja sportske infrastrukture, koji će trajati do 3. aprila.

Resorni sekretar Dane Basta najavio je da će biti raspisano osam konkursa i to u oblastima razvoja sistema sporta, sportske infrastrukture i omladinske politike.

„Za projekte i programe u tim oblastima u pokrajinskom budžetu je obezbeđeno 555 miliona dinara. To je gotovo 140 miliona dinara više nego prošle godine, što potvrđuje našu opredeljenost da se ulaganje u razvoj sporta i sportske infrastrukture podigne na još viši nivo”, izjavio je Basta.

Najviše novca – 350 miliona dinara, čak 100 miliona više u odnosu na prošlu godinu, izdvojeno je za ulaganje u sportsku infrastrukturu, odnosno za izgradnju, održavanje i opremanje sportskih objekata u AP Vojvodini.

Za doprinos razvoju sporta predviđeno je 90 miliona dinara, gotovo 13 miliona više nego u 2024. godini.

U ovoj godini je za organizaciju i učešće na međunarodnim manifestacijama od značaja za AP Vojvodinu planirano 45 miliona dinara, za afirmaciju žena u sportu deset miliona dinara, dok je za afirmaciju školskog i univerzitetskog sporta izdvojeno osam miliona dinara.

Kada je reč o omladinskom sektoru, za sprovođenje omladinske politike opredeljeno je 43 miliona dinara, za osnaživanje i osnivanje kancelarija za mlade pet miliona, a za realizaciju programa „Fond za talente” četiri miliona dinara.

(Izvor: RTV)

knjiga

„Prosvetni pregled“ objavio je da su u prodaji zbirke zadataka iz srpskog, odnosno maternjeg jezika, matematike i izbornog testa za pripremu osmaka za malu maturu.

Zbirke su zajedničko izdanje Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja i „Prosvetnog pregleda“, a objavljene su na srpskom i na jezicima nacionalnih manjina.

Izdanja iz matematike i srpskog, odnosno maternjeg jezika sadrže po 450 zadataka, dok kombinovana zbirka iz pet izbornih predmeta (istorija, geografija, biologija, fizika i hemija) sadrži po 120 zadatka po predmetu, raspoređenih na osnovni, srednji i napredni nivo. Na kraju publikacija nalaze se rešenja.

Osnovni zadatak zbirki je da đacima približe model zadataka koji će se naći na završnom ispitu u junu i da im omoguće da samostalno vežbaju i proveravaju znanje.

Sve publikacije mogu da se kupe u knjižari „Prosvetnog pregleda“ u Beogradu, knjižarama „Službenog glasnika“, Zavoda za udžbenike i drugim knjižarama širom Srbije.

Sve tri zbirke zajedno koštaju 1.920 dinara, a pojedinačno, cena zbirke za srpski ili maternji jezik je 720 dinara, dok zbirka za matematiku i kombinovana zbirka koštaju po 600 dinara.

(Izvor: RTV)

Bebi-paketi-januar-2025-(10)

Grad je danas obradovao svoje najmlađe sugrađane darujući im bebi-pakete sa osnovnom opremom za novorođenčad, kao i stolice za hranjenje. Tradicionalnoj dodeli, koja je održana u svečanoj sali Gradske kuće, prisustvovali su gradonačelnik Mladen Bogdan i članovi Gradskog veća Melita Gombar i Željko Radu.

– Trudimo se da obezbedimo podršku porodicama, ne samo kroz izdvajanja iz gradskog budžeta, koja nisu mala, već i kroz ovakve simbolične gestove. Ovi bebi-paketi su mali, ali značajan doprinos roditeljima u prvim mesecima sa bebom. Bez obzira na sve, nastavićemo da pružamo svu moguću podršku roditeljima. Hvala vam i želim da vam poručim da ste hrabri ljudi jer ste se u ovim izazovnim vremenima odlučili da budete roditelji, da nas bude što više – istakao je gradonačelnik u svom obraćanju.

Poklon je dobio i tromesečni Dušan Terzin, koji je na dodeli bio sa roditeljima Katarinom i Dušanom.

– Dušan nam je prvo dete i ovo je prvi put da dobijamo bebi-paket. Do sada smo u bolnici dobili osnovne stvari poput krema i pelena, tako da nam ovaj poklon puno znači – rekla je mama Katarina.

Melita Gombar, članica Gradskog veća zadužena za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici, naglasila je značaj ovakve podrške.

– Ponovo imamo zadovoljstvo da podelimo bebi-pakete, a ovog puta 123 poklona za roditelje dece rođene u poslednja tri meseca prošle godine. Roditeljstvo je najlepši, ali i najodgovorniji zadatak, često praćen brojnim izazovima. Naša obaveza kao Grada je da stvorimo uslove za bezbedno i srećno odrastanje dece. Ovi paketi su samo jedna od mera podrške. Grad, takođe, izdvaja sredstva za prvorođeno i drugorođeno dete, pomaže Pokret “Tri plus”, subvencioniše vantelesnu oplodnju, podržava Školu roditeljstva i sprovodi niz drugih mera koje daju rezultate – rekla je Melita Gombar.

Za ovu svrhu iz budžeta Grada izdvojeno je oko pet miliona dinara, dok je vrednost pojedinačnog bebi-paketa oko osam hiljada dinara.

S. V. O.

radijator

Zbog radova na sanaciji havarije na trgu kod zgrade NIS-a, danas su, od 9.30 sati, bez grejanja korisnici na Trgu srpskih dobrovoljaca od broja 43 do broja 51, zgrada NIS-a, OŠ “Feješ Klara”, Ekonomsko-trgovinska škola, Gimnazija “Dušan Vasiljev”, TC Pijaca, Vojvode Putnika 1 (zgrada Mikinice) i Vojvode Putnika 21-23, saopštteno je iz JP “Toplana”.

Završetak radova i normalizacija grejanja očekuje se u popodnevnim satima.

cigareta-1

Poslednji dan januara u našoj zemlji obeležava se kao Nacionalni dan bez duvanskog dima – ove godine pod sloganom “Ostavi pušenje!”.

Epidemija upotrebe duvana predstavlja jednu od vodećih pretnji po javno zdravlje – njegova upotreba ima štetne posledice po celokupan organizam i jedan je od glavnih faktora rizika za četiri najzastupljenije bolesti u svetu: bolesti srca i krvnih sudova, maligne bolesti, dijabetes i hronične respiratorne bolesti. Pored zdravstvenih, duvan nosi i značajne socijalne i ekonomske posledice, uključujući povećane troškove lečenja i smanjenu produktivnost na radnom mestu, upozoravaju lekari. Takođe, proizvodnja i upotreba duvana negativno utiču na životnu sredinu.

Mr sci. med. dr Branislav Hačko, specijalista socijalne medicine u Zavodu za javno zdravlje u Kikindi, istakao je važnost ovog dana i podsetio na posledice koje duvanski dim ostavlja na zdravlje.

– Nacionalni dan bez duvanskog dima obeležava se pod sloganom “Ostavi pušenje!” sa ciljem da se pošalje jasna poruka pušačima da, bez obzira na dužinu pušačkog staža, mogu da ostave pušenje, da poboljšaju kvalitet života i da produže očekivano trajanje života. Studije su pokazale da pušač sa više od 20 godina pušačkog staža skraćuje svoj životni vek za čak devet godina. Godišnje, u svetu umire osam miliona ljudi direktno od posledica pušenja, dok u Srbiji taj broj iznosi oko 19 hiljada. Ono što je posebno uznemirujuće jeste činjenica da 12 odsto njih čine pasivni pušači. Po definiciji Svetske zdravstvene organizacije, pasivni pušač je svako ko dozvoli da se u njegovoj prostoriji puši ili ko živi u okruženju gde postoji prostor namenjen pušačima – napominje dr Hačko i dodaje da je, prema poslednjim analizama Instituta “Batut” iz 2022. godine, u Srbiji, u odnosu na 2018. godinu, za tri odsto smanjen procenat pušača među srednjoškolcima.

– Međutim, istovremeno raste procenat mladih koji po prvi put dolaze u kontakt sa elektronskim cigaretama. To se naziva “mala duvanska industrija” jer stvara nikotinsku zavisnost koja je i fizička i psihološka. Naš cilj je da mladi što kasnije ili nikako ne stupe u kontakt sa bilo kojim nikotinskim proizvodom, uključujući elektronske cigarete, i da ne dođu u rizik da postanu pušači. Zato danas šaljemo zdravstveno-vaspitnu poruku: bez obzira na to kada prestanete da pušite, to je izuzetno važno, jer se kvalitet života popravlja. Kvalitet života predstavlja kombinaciju subjektivnog doživljaja i objektivnog zdravstvenog stanja, pa je stoga važno raditi na očuvanju zdravstvenog potencijala – rekao je dr Hačko.

Povodom Nacionalnog dana bez duvanskog dima, Institut za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut” upozorio je da Svetska zdravstvena organizacija naglašava kako ne postoje bezbedni duvanski i nikotinski proizvodi, niti siguran nivo izlaganja njihovom dimu ili aerosolu.

U protekloj deceniji, paralelno sa smanjenjem učestalosti pušenja cigareta, zabeležen je porast upotrebe duvanskih i drugih proizvoda koji sadrže nikotin, što predstavlja izazov u globalnim naporima za zaštitu stanovništva od posledica pušenja i izloženosti duvanskom dimu, navodi se u saopštenju iz “Batuta”.

Radi podrške i motivisanja pušača da ostave duvan, Institut je pokrenuo besplatnu telefonsku liniju i internet stranicu https://ostavipusenje.rs/. Odgovori na pitanja pušača koji razmišljaju o prestanku pušenja, već su odlučili da prestanu ili pokušavaju da održe status nepušača, mogu se dobiti svakog radnog dana od 11 do 14 sati na broj 080 020 0002.

S. V. O.

sijalica-velika

Kako je saopšteno iz Elektrodistribucije, zbog planiranih radova na mreži u subotu, 1. februara, bez struje će ostati deo potrošača u Kikindi.

Od 9 do 12 sati struje neće biti u ulici Mihajla Pupina, od Svetosavske do ulice Jovana Jovanovića Zmaja i u ulici Braće Tatić, od Mihajla Pupina do Kosovske.

Od 12 do 16 sati, bez struje će biti potrošači u ulici Jovana Jovanovića Zmaja, u delu od ulice Mihajla Pupina do Kosovske.

 

ezgif-3dfebb178dcff

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je jutros Vukašina Crnčevića koji je povređen prilikom pada nadstrešnice u Novom Sadu.

“Posetio sam jutros Vukašina Crnčevića, mladića teško povređenog prilikom pada nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra. Vukašin je odvažan i čvrst momak i verujem da će mu ljubav, molitva i podrška majke Vesne i svih nas dati dodatnu snagu da se izbori za život. I kad možete samo da se isplačete zajedno s majkom, jedno kratko Vukašinovo mahanje rukom vam vrati veru i nadu da su čuda moguća. Znam da će lekari na VMA, baš kao i u Kliničkom centru Vojvodine, učiniti sve da Vukašin pruže najbolje lečenje i negu”, napisao je predsednik na zvaničnom Instagram nalogu.

Vojnomedicinska akademija je juče saopštila da je pacijent V.C. (18), koji je povređen prilikom pada nadstrešnice u Novom Sadu, još uvek u teškom stanju, ali da je stabilno. Pacijent se nalazi u jedinici intenzivnog lečenja Klinike za anesteziologiju i intenzivnu terapiju VMA.

Pacijent je primljen na VMA nakon zbrinjavanja u Univerzitetskom kliničkom centru Vojvodine. Uz podršku Ministarstva zdravlja, obezbeđeni su svi neophodni lekovi za lečenje pacijenata, a kada zdravstveno stanje pacijenata bude dozvoljavalo, Srbija će im obezbediti sav protetski materijal kao i svu neophodnu terapiju.

(Izvor: Srbija danas)

Fakultet-tehnickih-nauka-Novi-Sad-Preentscreen-izvor-FTN-Novi-Sad-

Odluka više od 400 zaposlenih na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu da u potpunosti preuzmu studentske zahteve kao svoje, otvara niz pitanja o ulozi akademske zajednice u blokadama fakulteta. Da li to znači da su profesori i zaposleni koji su potpisnici ti koji procenjuju kada su zahtevi ispunjeni, i da li će oni okončati blokadu FTN-a? Da li su profesori potpisnici razgovarali i uvažili kolege studente, kao i takozvani plenum, koji su ispostavili zahteve?

FTN profesori su prvi čiji je fakultet „preuzeo zahteve studenata kao svoje“, svi ostali fakulteti su „samo“ podržali studente. Ovo je i najavljeno prilikom gostovanja profesora Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Dinka Gruhonjića na N1 – „Dakle, mi moramo da radimo ono što je na nama, a to ćemo videti u sledećim danima šta će sve profesori Novosadskog univerziteta da preduzmu….“

Profesori, potpisnici inicijative, su uputili inicijativu rukovodstvu FTN-a sa zahtevom da fakultet zvanično stane iza njihovog stava. Međutim, Nastavno-naučno veće FTN-a je takav zahtev odlučno odbilo, jasno stavljajući do znanja da fakulteti treba da ostanu mesta obrazovanja, istraživanja i akademske debate, a ne političkog aktivizama.

Među preuzetim zahtevima našli su se i politički zahtevi koji prevazilaze okvire akademske zajednice, poput ostavki premijera Miloša Vučevića i gradonačelnika Novog Sada Milana Đurića, zatim zahtev za pokretanje krivične odgovornosti političara i procesuiranja policajaca. Ovakav potez nameće pitanje – da li profesori potpisnici posmatraju studente isključivo kao mentori, koji kontrolišu i prate njihov rad i efikasnost pri realizaciji ili su sebi dali zadatak da istisnu studente i budu jedini aktivni učesnici politički ispostavljenih zahteva ogrnuti akademskim plaštom?

Paradoksalno je da je među potpisnicima i prof. dr Dubravko Ćulibrk, direktor Instituta za veštačku inteligenciju Srbije, koji je direktno imenovan od strane Vlade – iste one protiv koje se sada javno zalaže za smenu. Da li je moguće da neko ko je dobio poverenje Vlade Republike Srbije, pa i njenog njenog prvog ministra, da vodi prestižni Institut, sada traži njenu smenu i destabilizaciju države?

Na portalu 021 može se videti kompletan tekst inicijative, kao i spisak svih potpisnika koji su podržali preuzimanje studentskih zahteva. Međutim, postavlja se ključno pitanje: da li su svi potpisnici inicijative dali pristanak da njihova imena budu javno objavljena od strane pokretača inicijative?

Univerziteti bi trebalo da budu mesta znanja, dijaloga i istraživanja, a ne platforma za ostvarivanje političkih ambicija. Svako ko koristi akademsku poziciju za preuzimanje političkih zahteva studenata, umesto da ih uči kritičkom razmišljanju i argumentovanoj debati, ugrožava upravo one vrednosti za koje se navodno zalaže.

(Izvor: Vojvodina uživo)

Macak-i-petao-1

U pozorištu za decu, u nedelju, 2. februara, nastavljaju repertoarska igranja za najmlađu publiku. Februar je mesec bajki u ovom teatru, a prva na repertoaru biće predstava rađena po delu Branka Ćopića, „Mačak i petao“.U predstavi igraju: Aleksandar Krulj, Marta Katai, Milan Vujić i Aleksandar Maletin, koji potpisuje i režiju.

“Tri praseta”

Naredne nedelje, 9. februara, igraće se „Tri praseta“, predstava za koju je tekst napisala Nada Adamović, dok je režija kolektivni rad ansambla. Uloge su dodeljene: Aleksandru Maletinu, Marti Katai, Milanu Vujiću, Aleksandru Krulju i Milošu Vujiću.

“Uobražena mišica”

Lutkarska predstava „Uobražena mišica“ po predlošku Tanje Dimić, na repertoaru će biti 16. februara. Režiju potpisuje ansambl Pozorišta, a igraju: Marta Katai, Aleksandar Maletin, Aleksandar Krulj, Miloš Vujić i Milan Vujić.

“Crvenkapa”

Poslednje nedelje ovog meseca, 23. februara, mališani će moći da gledaju „Crvenkapu“, po tekstu i u režiji Aleksandra Maletina. Igraju: Dunja Gatarić, Zorana Rajić/Marta Katai, Milan Vujić, Aleksandar Krulj i Aleksandar Maletin.

U pozorištu „Lane“, u zimskom periodu, predstave počinju u 17 sati.

Dr-Sanja-Brusin-Belos

Pravilna ishrana je tema o kojoj se mnogo priča, ali i dalje postoje brojne zablude i pogrešne prakse koje mogu negativno da utiču na zdravlje. Da li je hleb zaista glavni krivac za višak kilograma? Koliko su popularne dijete, poput “keto” režima, dugoročno održive? I da li su dodaci ishrani zaista neophodni? Na ova i druga pitanja odgovara dr Sanja Brusin Beloš, specijalista higijene i načelnica Centra za higijenu i humanu ekologiju u Zavodu za javno zdravlje u Kikindi.

Koje su najčešće zablude o zdravoj ishrani koje susrećete kod svojih pacijenata i kako ih razjašnjavate?

Najveći broj ljudi smatra da hleb goji, što je apsolutno netačno. Zapravo, hleb spada u namirnice koje imaju prosečnu količinu kalorija, i s obzirom na to da se sastoji od skroba, a ugljeni hidrati čine bazu piramide i najveći deo energije treba da potiče iz ugljenih hidrata, to je zabluda. Ljudi koji ne jedu hleb, energiju uzimaju iz drugih sastojaka, najpre iz masti, što je mnogo gore. To je jedna od zabluda. Zatim, kukuruz ima veću energetsku vrednost od pšenice, mada je isto žitarica, ali ne treba preterivati, pogotovu ako se peče na ulju i to je pitanje na kom ulju. Biljna ulja nisu za pečenje s obzirom na to da sadrže nezasićene masne kiseline koje se degradiraju na visokoj temperaturi i stvaraju se štetne materije. Ako i pečemo nešto, onda je bolje da to radimo na zasićenim masnim kiselinama, kao što su životinjske masti. Mada je od pečenja i prženja svakako bolje kuvanje i dinstanje. Žitarice treba da čine 40 odsto od ukupne energetske vrednosti koja je potrebna čoveku – tu spadaju i hleb i musliji, makaroni, ali ne i burek s obzirom na to da ima masti – 250 grama bureka sadrži hiljadu kalorija.

Koji su Vaši saveti za uravnoteženu ishranu?

U energetskom unosu, 15 odsto treba da čine proteini, između 20 i 30 odsto treba da čine masti, i ostatak, to je 55 do 60 odsto ukupne energije, treba da bude udeo ugljenih hidrata. Ali to onda treba da se preračuna u kalorije jer, na primer, jedan gram proteina i ugljenih hidrata ima 4,1 kaloriju, a jedan gram masti ima 9,3 kalorije. Tako da ovi udeli u procentima ne mogu prostom računicom da se pretvaraju u grame.

Koje su najčešće greške u ishrani u našem podneblju?

Većina gojaznih ljudi ne doručkuje, oni prvi put jedu popodne, kada dođu s posla i tada se izuzetno najedu, i drugi put jedu uveče ili noću, i taj obrok ponovo bude veoma obilan. Znači, kada vi, u dva navrata, u dva obroka, unesete veliku količinu energije,  time usporavate metabolizam. Vaš organizam iskoristi onoliko koliko može, a ostalo pretvara u masti. Jako je bitno za očuvanje idealne telesne mase da imate najmanje četiri do pet obroka dnevno i da razmak između obroka ne bude veći od tri do četiri sata. Obroci ne treba da budu obilni i treba da budu učestali jer je onda vaš biohemijski mehanizam organizma praktično stalno zauzet, i vi, na taj način, održavate metabolizam.

Koje namirnice unosimo previše, a koje premalo?

Pre svega, previše se unosi slatkiša, u svim oblicima, od čokolada do kolača i torti, dok se povrće ne unosi u dovoljnoj meri, pogotovu ne presno, sveže povrće. Po meni, i u doručku i u ručku i u večeri treba da, u izvesnoj količini, imate povrće, naročito sveže, u ručku najviše. Takođe, ima ljudi koji vole voće i jedu ga, a ima onih koji ga ne vole i ne jedu ga uopšte – i ovde treba napraviti ravnotežu, umeren unos voća je isto tako važan.

Da li je primena popularnih dijeta, poput „keto“, i sredstava za mršavljenje, zdravo i održivo?

– Kada su dijete u pitanju, u poslednje vreme tu vlada određeno pomodarstvo. “Keto” dijeta je namenjena određenim bolestima, ona nije dijeta koju treba i mogu da drže svi. Mesec dana je u redu, ali ne i duže, jer je moguće da dođe do poremećaja zdravlja. To nije dijeta za skidanje, recimo, 40 kilograma. Ishrana treba da bude balansirana, vi svakoga dana treba da unesete bar ponešto iz svih grupa namirnica. Znači, ako danas unosite samo jednu grupu namirnica, sutra samo drugu, to nije dobro, jer vaš organizam nema na raspolaganju u svakom trenutku sve hranljive materije koje su mu neophodne.

Kako izgleda zdravo mršavljenje bez rizika?

– Najbolji način da smršamo jeste da smanjimo energetski unos – količinu hrane, i/ili da povećamo energetski rashod, što znači da povećamo fizičku aktivnost. Na sve ostale, veštačke načine, moguće je smršati, ali je pitanje po koju cenu i da li će doći do nekih drugih poremećaja, sa tim se ne treba igrati. Pritom ne mislim na obična mršavljenja, kada neko treba da skine dva, tri ili pet kilograma. Mislim na ozbiljno mršavljenje, kada neko treba da smrša 20, 30, 40 kilograma, to mora da bude kontrolisano.

Znači da je najbolje dobiti plan ishrane od nutricioniste i da to bude kontrolisano.

– Tako je. Smršati nekoliko kilograma nije problem, na koji god način, ali ako je u pitanju ozbiljnije mršavljenje, to mora da bude pod kontrolom stručne osobe koja će pratiti da ne dođe do poremećaja zdravlja.

Da li su dodaci ishrani zaista korisni ili mogu biti štetni?

– Postoje patološka stanja kada je neophodna suplementacija određenim vitaminima, ali ako je ishrana izbalansirana, ako svakoga dana sadrži određenu količinu svih grupa namirnica, suplementacija vitaminima nije potrebna, osim kod infekcija, nekih degenerativnih bolesti, osteoporoze, kod nekih polineuropatija, anemije. Znači, kod određenih bolesti je potrebna suplementacija, ali uzimati je nasumice, može čak da donese više štete, pogotovu kada se prekomerno unose liposolubilni vitamini – D, A, E i K vitamin, jer oni mogu da se zadržavaju, talože u organizmu, što može, pod određenim okolnostima, da dovede i do trovanja, intoksikacije vitaminima. Ako nešto od toga pijete nedelju dana, neće vam ništa biti, ali ako pijete pet meseci u kontinuitetu i to u ogromnim dozama, može da dođe do poremećaja.

Recimo, omega 3 masne kiseline naš organizam ne može da stvori i neophodno je da ih unosimo – njih ima u nezasićenim mastima, u koštunjavom voću, raznim uljima, plavoj ribi, ribama severnih mora uopšte. Ali, ako imamo izbalansiranu ishranu, nije uopšte potrebno da ih dodatno unosimo. Postoje neka patološka stanja, recimo kod karcinoma, za njegovu prevenciju ili u rekonvalescenciji, kada je važno unositi antioksidanse: C, E, A vitamine, omega 3 masne kiseline, ali to su patološka stanja, i to treba činiti u konsultaciji sa lekarom.

Pravilna ishrana nije trend, već način života. Balansiran unos svih grupa namirnica, redovni obroci i fizička aktivnost ključni su za zdravlje. Kako ističe dr Sanja Brusin Beloš, važno je slušati struku i izbegavati pomodne dijete i nepotrebne suplemente. Najbolji recept za zdravlje je umerenost i raznovrsnost u ishrani.

S. V. O.