Igor Crnogorac

bombardovanje

Na današnji dan 1999. godine NATO je otpočeo agresiju na Srbiju (Saveznu Republiku Jugoslaviju) pod izgovorom „sprečavanja humanitarne katastrofe” Albanaca na Kosovu i Metohiji. Agresijom na suverenu zemlju NATO je pogazio Povelju Ujedinjenih nacija (UN) i sopstveni osnivački akt, kojim je definisan kao odbrambeni savez.

Do napada je došlo mimo saglasnosti Saveta bezbednosti UN, suprotno dokumentu o evropskoj bezbednosti iz Helsinkija, pa i nasuprot ustavima pojedinih država članica NATO sveza. Tokom agresije koja je trajala do 10. juna, i u kojoj je učestvovalo 19 zemalja pod vođstvom SAD, korišćena su ubojna sredstva zabranjena međunarodnim konvencijama, uključujući kasetne bombe i granate punjene osiromašenim uranijumom. Prilikom agresije počinjeni su brojni ratni zločini nad civilima, građanima, i izazvana je humanitarna katastrofa ogromnih razmera. Prema procenama, poginulo je između 2.500 i 3.000 građana, većinom civila.

Povodom obeležavanja 26. godina od početka vazdušnih napada NATO snaga danas u 11 sati će biti položeni venci na spomen ploču „Tuga“, u centru grada. Projekcija dokumentarnog filma „78 dana bombardovanja” biće održana sutra (utorak, 25. mart), od 18 sati, u Svečanoj sali, Narodnog muzeja.

Kikinda je bombardovana u noći između 31. maja i 1. juna 1999, kada su četiri bombe pale na tadašnju kasarnu „Servo Mihalj’’.

(Foto: Darko Dozet)

Daunov-sindrom-(11)

Radi podizanja svesti o važnosti inkluzije i podrške osobama sa Daunovim sindromom, Centar za pružanje usluga socijalne zaštite organizovao je radionice na Trgu ispred Kulturnog centra. Uz korisnike Dnevnog boravka, učestvovala su i deca iz vrtića, kao i svi sugrađani koji su želeli da podrže ovu akciju.

– Svake godine obeležavamo Dan osoba sa Daunovim sindromom, ali je ovo prvi put da aktivnosti organizujemo na trgu. Želimo da građani shvate važnost ovog dana i da se uključe – rekla je Nikoleta Pavlov, v. d. direktorka Centra za pružanje usluga socijalne zaštite.

Ona ističe da je podrška porodicama izuzetno važna.

– Bitno je da deca sa Daunovim sindromom budu uključena u društvo, da imaju kontakt sa vršnjacima i siguran prostor za iskazivanje svojih potencijala. Često se fokusiramo na ono što neko ne može, a mi u Dnevnom boravku pokazujemo šta ona sve mogu.

Jedna od korisnica Dnevnog boravka Centra, Adrijana Arsić, godinama je deo ovih aktivnosti:

– Volim da dolazim i družim se. Ovo je poseban dan za nas. Pravimo čarape od različitih materijala jer su one simbol podrške osobama sa Daunovim sindromom.

Svetski dan osoba sa Daunovim sindromom obeležava se 21. marta, datumom koji simbolizuje trizomiju 21 – genetsku promenu koja dovodi do ovog stanja. Osobama sa Daunovim sindromom najpotrebniji su razumevanje, ljubav i adekvatna nega.

Prema statistikama, u Srbiji živi oko 3.500 osoba sa Daunovim sindromom. One se suočavaju sa različitim zdravstvenim izazovima, ali uz odgovarajuće programe rane intervencije i inkluzivnog obrazovanja, mogu postići značajan stepen samostalnosti.

Iako ne postoji lek za Daunov sindrom, uz podršku zajednice, osobe sa ovim stanjem mogu voditi kvalitetan i ispunjen život.

hand-water-from-tap-drink-w1024

Zbog radova na vodovodnoj mreži, u ponedeljak, 24. marta, povremeno će bez vode biti stanovnici Bašaida, u periodu od 9 do 13 sati.

Radovi – zamena priključka – odvijaće se u ulici Rade Mikalačkog, ispred broja 103, saopšteno je iz Javnog preduzeća „Kikinda“.

Nina-(2)

Nina Stojnić, šesnaestogodišnja karatistkinja iz kluba „Feniks”, jedna je od najperspektivnijih mladih sportistkinja u Kikindi. Pod budnim okom svog trenera, proslavljene karatistkinje Tanje Sili, Nina niže uspehe i gradi put ka vrhu.

Rođena je u Banatskom Velikom Selu, a pohađa drugi razred Gimnazije „Dušan Vasiljev”, prirodno-matematički smer. Odlična je učenica, ali i posvećena sportistkinja. Karate trenira od sedme godine, a ljubav prema borilačkim sportovima rodila se uz filmove koje je gledala sa bratom Matijom.

– Brat i ja smo bili oduševljeni karateom i oboje smo počeli da treniramo. On je u jednom trenutku odustao, ali ja nisam. Volim borilačke sportove, karate me je promenio – kaže Nina.

Ona je nosilac plavog pojasa i treninzima posvećuje svaki dan, osim vikendima kada su takmičenja.

– Puno mi vremena odlazi na treninge, jer moram da putujem, a često učim tek nakon povratka. Ali, kada nešto voliš, sve se stigne – dodaje uz osmeh.

Ninina sportska vitrina već je puna medalja, a među najdražima izdvaja titulu prvaka Vojvodine u juniorskoj konkurenciji, vicešampionsku titulu Srbije, bronzu sa Školskog prvenstva Srbije i sedmo mesto na Balkanskom prvenstvu. Sada se priprema za Kup Vojvodine, sa ambicijom da osvoji prvo mesto, a dugoročni cilj joj je titula prvaka Srbije i medalja na Balkanskom, pa i Evropskom prvenstvu.

Pored karatea, prati i druge sportove, a najveći uzori su joj Novak Đoković i Habib Nurmagomedov. Ona je prva devojčica u svojoj porodici koja se bavi sportom, dok je njen otac bio fudbaler.

– Disciplina i istrajnost su temelj svakog karatiste, jer kada motivacija nestane, upravo one ga vode dalje – zaključuje Nina, koja tek počinje svoju sportsku priču, ali već sada pokazuje da ima šampionski duh.

S. V. O.

ovce

Na prvoj sednici Kriznog štaba za sprečavanje, suzbijanje i iskorenjivanje zarazne bolesti slinavka i šap, kojom je predsedavao ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Martinović, dogovoreno je da se uspostavi SOS linija u okviru Uprave za veterinu resornog ministarstva.

Kako se navodi u saopštenju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, putem broja telefona 011/311-7100 građani će moći da se informišu o samoj bolesti slinavka i šap, merama prevencije i postupanju u slučaju sumnje na zarazu, a sve u cilju pravovremene reakcije i sprečavanja nastanka i širenja bolesti.

Na sednici je dogovoreno da će Uprava za veterinu članovima Kriznog štaba jednom nedeljno slati izveštaje o aktuelnoj situaciji i planiranim daljim aktivnostima, a da će se Krizni štab sastajati minimum jednom mesečno.

Kako je navedeno, u ovom trenutku je neophodna saradnja i međusobna podrška svih nadležnih državnih organa, veterinarskih službi i kriznih centara na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou i ključno je da se maksimalno pojača efikasnost svih činilaca u smislu pravovremenog i hitnog angažovanja sredstava, ljudstva i opreme.

Ministar Martinović istakao je da u Srbiji nije zabeležena nijedna sumnja, niti potvrđen slučaj ove bolesti, te da je poslednji slučaj slinavke i šapa u našoj zemlji registrovan 1996. na teritoriji AP Kosovo i Metohija.

On je naglasio da Srbija postupa po prvom stepenu uzbunjivanja i preduzima sve preventivne mere za sprečavanje nastanka i širenja bolesti usled registrovanja slučajeva zaraze u Nemačkoj u januaru ove godine i u Mađarskoj u martu, te s obzirom na to da slinavka i šap spada u opasne zarazne bolesti, koje karakteriše naglo i brzo širenje.

Prema njegovim rečima, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede reagovalo je odmah po potvrđivanju prvog slučaja bolesti u Nemačkoj i donelo Naredbu o preduzimanju mera za sprečavanje unošenja zarazne bolesti slinavka i šap, kao i da je uputilo apel poljoprivrednicima i svim drugim akterima u sektoru stočarstva da pokažu odgovornost, prate uputstva nadležnih organa i strogo se pridržavaju propisanih mera u cilju zaštite zdravlja životinja i sprečavanja unošenja bolesti u Srbiju.

Kako se navodi, Naredba predviđa zabranu uvoza i provoza pošiljaka iz zemalja u kojima postoji sumnja ili je bolest potvrđena, a zabrana obuhvata žive domaće i divlje papkare, meso i proizvode od mesa, mleko i mlečne proizvode, ostale proizvode životinjskog porekla za ishranu ljudi, zamrznuto seme i embrione, sporedne proizvode životinjskog porekla, biološki materijal i prevozna sredstva za životinje.

Ove mere trenutno važe za Nemačku i Mađarsku, ali se mogu proširiti, smanjiti ili ukinuti u zavisnosti od analize rizika i praćenja kretanja bolesti.

Navodi se da bolest slinavka i šap ima širok raspon prijemčivih životinja, uključujući goveda, svinje, ovce, koze, jelene, losove, antilope i bizone i da se prenosi kretanjem zaraženih ili kontaminiranih životinja, proizvoda, ljudi, ali i putem vetra.

Ukoliko se proširi, ova bolest može da opustoši stočni fond, nanese veliku ekonomsku štetu državi i širem okruženju i dovede do ograničenja unutrašnje i međunarodne trgovine mesom i proizvodima od mesa papkara.

Sve aktivnosti koje država sprovodi su u skladu sa Pravilnikom o utvrđivanju Plana upravljanja kriznim situacijama, koji sadrži mere i procedure za suzbijanje zaraznih bolesti životinja, u skladu sa Zakonom o veterinarstvu, a glavni cilj je eliminacija rizika po zdravlje ljudi i životinja, kao i sprečavanje unosa bolesti, uz očuvanje životne sredine i održanje statusa Srbije kao zemlje slobodne od zaraznih bolesti.

(Izvor: RTV)

saobracajna-policija-1

U petak, 21. marta, očekuju se okupljanja građana na više lokacija na području Policijske uprave u Kikindi.

U skladu sa članom 52. Zakona o policiji, Policijska uprava preduzeće sve zakonske mere da javni skupovi proteknu bezbedno, uključujući foto i video-snimanje na mestima gde se prijavljeni i neprijavljeni skupovi budu održavali, saopšteno je iz Policijske uprave u Kikindi.

Website-banner-images-1024x512

Na Svetski dan osoba sa Daunovim sindromom, sutra (petak, 21. mart), Centar za pružanje usluga socijalne zaštite organizuje program ispred Kulturnog centra.

Radi podizanja svesti o važnosti inkluzije i podrške osobama sa Daunovim sindromom biće održane interaktivne radionice u kojima mogu da učestvuju sugrađani i da, na taj način, pokažu važnost međusobnog razumevanja i solidarnosti. Program počinje u 10 sati.

novac

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo objavio je Konkurs za dodelu sredstava za održavanje naučno stručnih aktivnosti u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja u 2025. godini u AP Vojvodini.

Predmet konkursa je dodela bespovratnih finansijskih sredstava za održavanje naučno-stručnih aktivnosti u oblasti poljoprivrede u pokrajini u ovoj godini i za ovo je ukupno namenjeno pet miliona  dinara.

Ističe se da maksimalan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi ne može biti veći od milion dinara, dok je minimalan iznos 40 hiljada dinara.

Bespovratna finansijska sredstava namenjena su za sledeće investicije:

– podršku za organizovanje naučno stručnih skupova, studijskih putovanja, seminara, radionica, tribina i predavanja u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja

– troškove zakupa prostora;

– troškove angažovanje konsultanata, prevodioca i tehničkog osoblja;

– putne i troškove boravka;

– troškove izrade dizajna i štampanja promotivnog i stručnog materijala;

Pravo na podsticaje ostvaruju obrazovne ustanove i naučno-istraživačke ustanove u AP Vojvodini, korisnici budžetskih sredstava, osnovani od strane Republike Srbije ili AP Vojvodine.

Kako se ističe u tekstu Konkursa, dodatne informacije i termin za konsultacije mogu se dobiti putem elektronske pošte:

psp@vojvodina.gov.rs ili putem telefona broj: 021/487-4411 u periodu od 10,00 do 13,00 časova.

Konkurs je otvoren do utroška sredstava, zaključno sa 14. aprilom 2025. godine.

saobracajna-nesreca

Teška saobraćajna nesreća dogodila se večeras na putu Melenci – Bašaid. Tri osobe su poginule, dve su zadobile teže, a dve lakše povrede u lančanom sudaru u kom su učestvovala tri automobila i traktor.

Saobraćajna nesreća policiji je prijavljena oko 18.25 časova i desila se na izlazu iz Melenaca, prema Bašaidu.

Dva vozila su se zapalila, a traktor je potpuno uništen.  Na lice mesta su izašli pripadnici policije, vatrogasno-spasilačke jedinice i Hitne pomoći.

Kako saznajemo, nesreća se desila nakon što su na neosvetljen traktor u lančanom sudaru naletela tri putnička automobila, nakon čega su se dva automobila zapalila.

U stravičnoj nesreći poginuo je bračni par iz automobila novosadskih tablica i jedna osoba starosti 32 godine iz Zrenjanina.

Video: patrole Zr-Srednji Banat