јануар 27, 2026

Igor Crnogorac

M-Bursac-(4)

Povodom 76. rođendana, Kulturno-umetničko društvo „Marija Bursać“ iz Banatskog Velikog Sela priredilo je sinoć svečani koncert u prepunoj sali Doma kulture.

Na ovaj način proslavlja se rad svih prethodnika koji su čuvali lepotu običaja – igre vidljive okom, ulepšane glasom i zvukom, a ispunjene dušom, kao i mladi naslednici. Ovo je porodica generacija koje su utkale sebe u očuvanje kulturne baštine; Društvo je kroz decenije bilo i ostalo simbol zajedništva, kulture i nacionalnog identiteta, vrednosti koje su i danas na iskušenju pred brojnim izazovima, rečeno je iz KUD-a na svečanom otvaranju. Folklor, kako su dodali, nije samo umetnost, već i glas naroda i podsećanje na pripadnost nečemu većem i trajnijem.

Na koncertu su izvedene igre iz Leskovca, Gruže, Ponišavlja, Prnjavora, Pčinje i Crnorečja. Nastupili su članovi pripremne, mlađe, starije i izvođačke grupe, kao i rekreativci, uz podršku ženske i muške pevačke grupe. Program su, svojim nastupom, obogatili i gosti iz prijateljskog KUD-a iz Drvara, sa kojim „Marija Bursać“ neguje dugogodišnje prijateljstvo i saradnju.

Proslavi rođendana Društva prethodila je humanitarna akcija „Kolačijada – Dečija slatka pijaca“, održana ovog meseca, na kojoj je sakupljena donacija KUD-u za kupovinu i obnovu nošnji.

S. V. O.

(Foto: Zoli Šari)

policija-5

Na području Policijske Uprave u Kikindi za dane vikenda nije bilo saobraćajnih nezgoda.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 12 učesnika u saobraćaju i izdato je 85 prekršajnih naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je, zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, isključeno devet vozača, od kojih je dvoje zadržano u trajanju do 12 sati, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,2 promila, to jest imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 17 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 54 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 17 ostalih prekršaja.

saobracajna-policija-1

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kikindi podneli su nadležnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv S. K. (1988) iz Kikinde, zbog postojanja osnove sumnje da je izvršio krivično delo ometanje službenog lica u vršenju službene dužnosti.

S. K. se sumnjiči da je sinoć lakše povredio policijsku službenicu i policajca koji su intervenisali nakon što je on, vozeći „ford“, sleteo sa puta i tom prilikom zadobio povrede.

Utvrđeno je da je osumnjičeni vozio neregistrovani automobil sa 1,59 promila alkohola u organizmu, bez vozačke dozvole koja mu je u prethodnom periodu oduzeta, kao i u vreme trajanja zaštitne mere zabrane upravljanja vozilom.

Takođe, odbio je da se podvrgne testu na prisustvo psihoaktivnih supstanci.

S. K. je određeno zadržavanje i protiv njega će biti podne, te odgovarajuće prekršajne prijave u skladu sa Zakonom o bezbednosti saobraćaja, saopšteno je iz Policijske uprave Kikinda.

Na-maturu-bez-automobila-(3)

Pod sloganom „Um na drum“, i ove godine je u Kikindi realizovana redovna programska aktivnost Agencije za bezbednost saobraćaja „Na maturu bez automobila“. U saradnji sa Savetom za bezbednost saobraćaja Grada Kikinde, u amfiteatru Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača, održano je interaktivno predavanje namenjeno maturantima. Ovom edukativnom susretu prisustvovali su i saradnici Agencije, kao i predstavnici Odeljenja saobraćajne policije.

– Cilj kampanje je da, uoči maturskih proslava, skrenemo pažnju mladima na važnost odgovornog ponašanja u saobraćaju, upravo u trenutku koji im je možda jedan od najvažnijih u životu – rekao je Pavle Popović, koordinator Saveta za bezbednost saobraćaja Grada. – Poruka je jednostavna: na maturu se ne ide automobilom, već sa osmehom i dobrim raspoloženjem.

Slaviša Savić, saradnik Agencije iz Šapca, naveo je da je samo u 2024. godini u saobraćajnim nesrećama život izgubilo 514 ljudi, od čega čak 114 mladih.

– Naša vizija je jasna: nula povređenih i poginulih u saobraćaju. Najčešći uzroci nesreća su: nepropisna brzina, nevezivanje pojasa, alkoholisanost i korišćenje telefona tokom vožnje – rekao je Savić. – Pri brzini od 60 kilometara na sat, sudar je ekvivalentan padu sa petog sprata. Automobil za samo dve sekunde, koliko je minimalno potrebno da pogledate u mobilni telefon, pri brzini od 59 kilometara na sat, pređe 30 metara, što je dovoljno za tragediju.

Najpotresniji deo predavanja bio je ispovest Julke Lopušine, koja je maturantima prenela svoju životnu priču – o trenutku koji je sve promenio.

– Jedne martovske večeri seli smo u auto sa mojim prijateljem Markom, iako sam znala koliko je popio. Pomislila sam – pet minuta vožnje, šta može da se desi. A dogodilo se najgore. Sleteli smo s puta i udarili u drvo. Dve drugarice koje su imale pojas već sutradan su nastavile život. Marko i Vanja to proleće nisu dočekali. Ja jesam, ali sam platila visoku cenu, završila sam kao paraplegičar – ispričala je Julka. – U sterilnoj bolničkoj sobi provela sam više od dve godine. Počela sam rehabilitaciju sa 35 kilograma i mogućnostima šestomesečne bebe. Sve je to bilo zato što nisam sačekala taksi i nisam vezala pojas.

Julka je pre nesreće studirala književnost i fotografiju, sanjala o paraglajdingu, želela da bude profesor. Sada je srećno udata i majka dvoje dece. Od mladalačkih snova morala je da odustane i zato šalje snažnu poruku.

– Kada sabirate sve što imate, svoj život brojite dva puta. Ne postoji sekunda koja se ne računa!

S. V. O.

Naj-Kica-(11)

„Pozdrav proleću”, prepoznatljiva i tradicionalna manifestacija Kulturnog centra koja se u našem gradu danas održava 26. put, već je obradovala mnoge mališane. Neki su se zabavili na „Koncertu leteće gitare“ Branimira Rosića, predškolci i balerine pripremaju se za nastup na centralnoj priredbi, a najviše su se angažovali najmlađi. Njih čak 29, najviše od kada traje manifestacija, učestvovalo je u trci beba u puzanju „Naj Kića”.

I ovoga puta roditelji i starija braća i sestre stigli su opremljeni deci omiljenim, često zabranjenim rekvizitima – ključevima, mobilnim telefonima… kojima su na kraju staze motivisali svoje mališane.

Ponovo se dogodilo i da najslađi učesnici drukčije doživljavaju ovaj program, pa je bilo odlazaka sa staze, sedenja i druženja u toku trke, ali i to da svi takmičari pohrle ka jednom tati jer je imao najlepši „mamac” – čokoladnu bananicu.

Trka se održavala u etapama, pa je na kraju najbolje vreme, međi devojčicama, imala Una Radujko iz Kikinde.

– Nismo se pripremali, ona je odavno počela da puzi, još nije prohodala, ali je jako aktivna. Učestvovali smo prvi put. Pored pehara za “Naj Kiću”, dobili smo poklone, šolju i slatkiše – rekla je mama Ivana.

Janko Laković je, takođe, veoma ozbiljno shvatio nadmetanje i briljirao po brzini među dečacima.

– Nama je bilo važno da učestvujemo, a Janku da što pre dopuzi do svoje sestre – kazao je tata Uglješa. – Bitno je da su se deca lepo provela.

Troje najboljih u svakoj grupi dobilo je pehare i poklone, a svi ostali mali takmičari –  zahvalnice za učešće.

– Veoma smo zadovoljni i ponosni što manifestacija traje toliko dugo. Ovde su sada decu doveli i roditelji koji su i sami, kao bebe, učestvovali u trci u puzanju – rekla je  Tanja Nožica, pomoćnik direktora Kulturnog centra za programske aktivnosti. – Rekord u broju učesnika biće postavljen i na centralnoj manifestaciji koja se, kao i svi programi danas, zbog nestabilnog vremena, održava u sali Narodnog pozorišta. Prijavljeno je čak 20 tačaka predškolaca, što je najviše do sada, a nastupiće i polaznici Baletske škole. Jako nam je drago što svi predškolci znaju za ovu manifestaciju i rado učestvuju u njoj.

Centralna priredba zakazana je za u 15 sati, dok će, od 17 sati, biti dodeljene nagrade najboljima na likovnom konkursu Kulturnog centra – „Proleće u mom gradu”.

S. V. O.

Orka-kamp-(8)

Ronilački klub „Orka“od sredine maja pokreće prvi inkluzivni ronilački kamp u Srbiji, namenjen deci ne mlađoj od 10 godina koja žive sa dijabetesom tipa 1, kao i deci sa različitim oblicima invaliditeta. Kamp je u potpunosti besplatan i trajaće dva meseca, a cilj je promocija inkluzivnosti i podizanje svesti o značaju fizičke aktivnosti za sve.

– Od 2014. godine radimo sa osobama sa invaliditetom, uključujući paraplegičare, kvadriplegičare, decu sa intelektualnim teškoćama, autizmom, cerebralnom paralizom… Ovim kampovima želimo da pokažemo da voda ne pravi razlike – ističe predsednik Kluba, Stojan Bogosavljev.

Kamp će obuhvatiti teorijsku obuku, plivanje, ronjenje u bazenu i završne aktivnosti na moru u Grčkoj. Za decu sa dijabetesom, pripremljeni su posebni zdravstveni protokoli, u saradnji sa stručnjacima sa Fakulteta za sport i psihologiju TIMS i Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. Posebna pažnja biće posvećena praćenju nivoa šećera u krvi pre i tokom aktivnosti u vodi.

U kampu će, pored dece sa dijabetesom i invaliditetom, učestvovati i deca tipične populacije. Takav pristup, ističe Bogosavljev, omogućava da se svi mališani osećaju ravnopravnima i da uživaju u zajedničkim aktivnostima.

Ronilački klub „Orka“, koji postoji od 2005. godine, broji 50 članova, među kojima su, zahvaljujući velikoj humanosti, radu i zalaganju instruktora i asistenata, i deca i odrasli invalidi. U Klubu su zastupljene sve discipline ovog sporta: podvodni hokej, ragbi, ronjenje na dah, gađanje u metu pod vodom, kao i rekreativno scuba ronjenje.

„Orka“ je uvek bila lider u inkluzivnom sportu. Izuzetna humanost članova ogleda se u aktivnostima koje se veoma retko organizuju u ronilačkim klubovima, sa posvećenošću i u kontinuitetu.

– Do sada sam obučio više asistenata i instruktora, kao i 48 dece uzrasta od osam do 14 godina koja su ronila u otvorenoj vodi, te 52 deteta koja su, nakon obuke, ronila u bazenu. Sa osobama sa kvadriplegijom, amputacijama, autizmom, epilepsijom i dijabetesom, radimo tri puta nedeljno u kontinuitetu – dodaje Bogosavljev.

Zahvaljujući saradnji sa KSC „Jezero“, podršci Grada, ali i angažmanu Kluba, bazen u Kikindi ima savremenu opremu za pristup osobama sa invaliditetom – lift, rampu i specijalnog robota za unošenje u vodu.

Bogosavljev je već organizovao više međunarodnih kampova i sarađivao sa kolegama iz Slovenije, Hrvatske, Rusije, BiH i Italije. U okviru projekta „Erasmus plus” radio je i na inkluzivnom sportu na evropskom nivou.

Izuzetne zasluge Kluba prepoznate su brojnim nagradama: Godišnjom nagradom grada Kikinde „Nika Mirkov“ 2022. za humanost u sportu, Poveljom Sportskog saveza Kikinde 2023. godine, kao i zahvalnicom Srpske pravoslavne crkvene opštine pri Hramu svetih Kozme i Damjana u Kikindi za „pokazanu hrabrost i ljubav prema organizaciji Bogojavljenskog plivanja za Časni krst”. Asocijacija hendikepiranih ronilaca sa sedištem u SAD dodelila je Bogosavljevu „Specijalnu nagradu za velikodušnu i stručnu posvećenost ljudima sa invaliditetom kroz podvodne aktivnosti“.

Stojan Bogosavljev će u sklopu ovog kampa raditi i na doktorskoj disertaciji koja istražuje efekte ronjenja kod dece sa dijabetesom tipa 1 uzrasta od 12 do 15 godina. Pilot studija iz 2022. pokazala je da sve aktivnosti mogu da se sprovode bez komplikacija, uz odgovarajuću pripremu i nadzor.

– Interakcija u vodi, gde su sva deca jednaka i slobodna, i njihovi osmesi na kraju treninga – zbog toga sve ovo radimo – zaključuje Bogosavljev.

S. V. O.

Dan-knjige-Mastogradiliste-(3)

Povodom Svetskog dana knjige i autorskih prava, u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ u Kikindi održana je promocija knjige „Maštogradilište“ i druženje sa njenim autorom – talentovanim dvanaestogodišnjim piscem Lazarom Novakovićem iz Užica.

Lazar je, kako kaže, sabrao svojih 60 sastava, a ova knjiga je njegov prvenac. Iako mlad, već se može pohvaliti sa 25 nagrada sa različitih literarnih konkursa, među kojima je i ona koju je dobio upravo u kikindskoj biblioteci.

– To su bajkoviti sastavi, ja u njima maštam. Mislim da svima nedostaje mašta – ne samo deci, nego i odraslima. Celom svetu treba više mašte, jer ona donosi kreativnost i umetnost – kaže Lazar, čije teme najčešće obuhvataju praznike, fudbal koji trenira, kao i avanture sa psom Hektorom, od kojih su neke stvarne, a neke plod mašte.

Mladog pisca najavila je i razgovor moderirala Dunja Brkin Trifunović, v. d. direktorka Biblioteke koja je, takođe, učestvovala u izradi Lazarevog prvenca. Ona je posetila da je, pre tri godine, na konkursu Narodne biblioteke u Kikindi za najbolji trejler za knjigu, Lazar osvojio treće mesto za video inspirisan knjigom „Lesi se vraća kući“. Ulogu Lesi igrao je Hektor.

– Tada sam prvi put bio u Kikindi i bilo mi je sjajno. Sada sam se vratio sa svojom prvom knjigom – priča Lazar, koji je prvi sastav napisao sa sedam godina, pod nazivom „Veliki snovi u malim cipelama“.

Kroz naslove kao što su „Čarobni svet detinjstva“, „Budan sanjam“, „Domovina se brani lepotom i znanjem“, „Zastani vojsko, cevi zaokreni“, „Druga strana oblaka“, „Kada sam bio voda“ i „Ne diraj mi snove“, mladi pisac pokazuje zrelost, maštovitost i osećajnost.

U holu Biblioteke, mnogobrojni Lazarevi vršnjaci učestvovali su u diskusiji, postavljali pitanja i delili ideje u atmosferi inspirativnoj za nastajanje novih dela i novih mladih pisaca.

Knjigu „Maštogradilište“ objavila je izdavačka kuća „Media Sfera“, a korice je dizajnirala Lazarova tetka, Slađana Pantelić, koja je i predložila objavljivanje. Tokom promocije, knjiga se može poručiti putem sajta, a uskoro će biti dostupna i u knjižarama.

S. V. O.

krpelj-a

U Zavodu za javno zdravlje (ZZJZ) je dostupno testiranje krpelja po nalogu izabranog lekara o trošku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.

Kako je objasnila dr Tatjana Pecarski, načelnica Odeljenja za kontrolu i prevenciju bolesti ZZJZ Kikinda, najčešće se radi o kontroli krpelja na prisustvo bakterije koja izaziva lajmsku bolest, ali se obavljaju i testiranja ljudi i na neke druge uzročnike koje krpelji mogu preneti.

– Važno je naglasiti da nam je saznanje da je krpelj zaražen ili ne bitno za preporuku o preventivnom davanju antibiotika kod osoba koga je krpelj ujeo, da bi se sprečilo obolevanje od lajmske bolesti – kaže dr Pecarski. – Simptomi se ne javljaju odmah, a jedan od signala koji ukazuju na moguće infekcije jeste prstenasto crvenilo oko mesta uboda.

Ovi insekti postaju aktivni s dolaskom proleća, a sezona njihove najveće aktivnosti traje od marta do oktobra, osim u danima sa izuzetno visokim temperaturama, kada se povlače u hladovinu i gube aktivnost.

– Od početka godine do sada, od analiziranih donetih krpelja, nijedan nije bio inficiran bakterijom koja može da izazove lajmsku bolest – dodaje dr Pecarski. – Bitno je da pacijenti ne otklanjaju sami krpelja. To treba da uradi lekar, u ambulanti ili Hitnoj službi.

Ukoliko je krpelj bio pričvršćen za telo duže od 24 sata, veća je verovatnoća da je, eventualno, preneta infekcija. Zato se preporučuje pregled tela i odeće odmah nakon boravka u prirodi, kao i provera kućnih ljubimaca, jer se krpelji mogu preneti i preko njih. Poželjno je koristiti i zaštitna sredstva protiv insekata, kako kod ljudi, tako i kod životinja.

U Zavodu su dostupni i serološki i PCR testovi, analiza se vrši po nalogu lekara, ali, kako ističe naša sagovornica, najbitnija je prevencija.

S. V. O.

Nasa-kuca-Dan-planete-(3)

Ekološko društvo Kikinda i korisnici Dnevnog boravka Centra za pružanje usluga socijalne zaštite grada Kikinde obeležili su Dan planete Zemlje zajedničkom radionicom i edukativnim programom, organizovanim u prostorijama Centra.

Inicijativa ima za cilj da poveže brigu o životnoj sredini sa društvenom solidarnošću, uključujući korisnike Centra u aktivnosti koje podstiču ekološku svest, inkluziju i održivi razvoj.

Kako je istakao Branislav Stojanović, predsednik Ekološkog društva Kikinda, ovo je prvi projekat sa Centrom.

– Drago nam je što smo saradnju započeli baš početkom proleća. Radionica je osmišljena tako da korisnici predstave kako vide prirodu i da pošaljemo poruku koliko je važno očuvanje naše planete. Njihov glas zaslužuje da se čuje jer su oni važan deo našeg društva. Saradnjom sa Centrom želimo da podstaknemo i druge građane da se uključe u ekološke akcije – rekao je Stojanović.

Korisnici su, posle kratkog predavanja, u kreativnom delu radionice, stvarali „žive“ kolaže od biljaka. Saradnja će biti nastavljena nizom zajedničkih aktivnosti.

– Ovo je prvi korak u planiranoj saradnji sa Ekološkim društvom. Naši korisnici su već angažovani u ekološkim programima; kroz aktivnosti poput nege bašte i učenja životnih veština povezuju se sa prirodom. Praćenje rasta biljke od semena do ploda donosi im veliko zadovoljstvo – rekla je Nikoleta Pavlov, v. d. direktorka Centra.

Akciju su podržali donatori: „Turbo-gas“, „Mecafor Products“ i restoran „My Way“.

Dan planete Zemlje, koji se svake godine obeležava 22. aprila, podseća na značaj zaštite životne sredine i odgovornost koju svi imamo prema prirodi. Ovakve akcije, koje spajaju ekološku svest i socijalnu solidarnost, pokazuju da briga o planeti počinje u zajednici – kroz saradnju, podršku i zajedničke vrednosti.

S. V. O.

Uskrs-b

Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vaskršnji utorak, treći dan najvećeg hrišćanskog praznika – Vaskrsa. Ovaj dan je nastavak vaskršnje radosti, ali i prilika da se molitveno setimo bližnjih koji nisu više sa nama.

U nekim krajevima Srbije, upravo na Vaskršnji utorak posećuju se groblja, donose se vaskršnja jaja i pale sveće na grobovima. Iako se na sam dan Vaskrsa ne ide na groblja, jer je to praznik života i pobede nad smrću, Vaskršnji utorak je poseban trenutak kada se duhovna radost praznika deli i sa precima.

Vernici veruju da se molitve u danima posle Vaskrsa, posebno na Vaskršnji utorak, uznose sa posebnom snagom. Pored toga, u mnogim domovima nastavlja se praznična atmosfera – trpeze su i dalje svečane, deca nastavljaju da se tucaju vaskršnjim jajima, a u porodicama vladaju radost i toplina.

Ovaj dan podseća da je Vaskrs praznik zajedništva – ne samo sa živima, već i sa onima koji su nas napustili. Simbolično, život i smrt se prožimaju u molitvi, nadi i veri da je ljubav večna.

U narodnom verovanju, Vaskršnji utorak važi za najsrećniji utorak u godini – dan kada se sve dobro započeto umnožava, a želje i molitve imaju posebnu težinu.

Don`t copy text!