јануар 26, 2026

Igor Crnogorac

terra izložba

Slike i skulpture, izbor iz kolekcije valjevskog Internacionalnog umetničkog studija „Radovan Trnavac Mića“ dostupne su od večeras u Galeriji „Tera“. Izložba je rezultat saradnje dve institucije, koja je započeta krajem novembra u Valjevu, postavkom skulptura galerijskog formata sa Simpozijuma „Tera“.

– Obe kolekcije su međunarodne, naše institucije traju nekoliko decenija i obe su most između umetnika na međunarodnoj sceni – rekla je Verica Nemet, istoričarka umetnosti iz Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“

Kolekcija iz Valjeva sadrži 17 radova umetnika iz devet zemalja – svi oni stvarali su u studiju koje nosi ime poznatog srpskog slikara, Radovana Trnavca Miće.

– Većina umetnika koja boravi i stvara kod nas, ostavi jedno ili više svojih dela za našu kolekciju – kaže Mirjana Vojić, direktorka Studija. – Naš cilj je da je prikažemo celoj Srbiji, čime predstavljamo i Valjevo kao grad koji prepoznaje kulturne vrednosti.

Svečanom otvaranju izložbe prisustvovala je članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski. Ona je istakla mogućnost proširenja saradnje dva grada.

– Saradnja ovih kulturnih institucija veoma je važna ne samo radi razmene znanja i iskustava, već i zbog mogućnosti umrežavanja umetnika i stvaranja novih kontakata u oblastima umetnosti i kulture uopšte. Uz to, moguće ju je proširiti i na obrazovanje i privredu, u okvirima Srbije i drugih zemalja. Razgovaraćemo večeras o učvršivanju saradnje i o tome kako Grad može da pomogne da ona postane što plodonosnija.

Na svečanosti otvaranja nastupili su učenici Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“ na odseku tambure, Teodora Tomić i Stefan Bilić.

Ovo je 18. izložba u galerijskom prostoru „Tere“ i poslednja u ovoj godini. Obe postavke – skulptura iz Kikinde u Valjevu i valjevskog izbora u „Teri“ biće dostupne posetiocima do kraja godine.

Natasa Mitrovic 3

Potpuno nova dela savremenih srpskih kompozitora, pod zajedničkim nazivom „Premijere“, imala je priliku večeras da sluša kikindska publika na koncertu pijanistkinje Nataše Mitrović, profesorke na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu. Profesorka Mitrović je jedini dobitnik Fulbrajt stipendije iz Srbije, što joj je omogućilo usavršavanje na najboljim univerzitetima u Americi.

Kao solista, nastupala je sa više simfonijskih orkestara u Srbiji, Nemačkoj i Bugarskoj. Dobitnica je brojnih nagrada na domaćim i međunarodnim takmičenjima. Održala je više od pedeset solističkih i resitala kamerne muzike širom zemlje i sveta.

Prepoznajući značaj muzičkog nasleđa, ali i talente mladih kompozitora, profesorka Mitrović osmislila je projekat „Premijere“ koji se, kako kaže, rađao godinu i po dana. Čine ga dela: Vere Milanković, Dragane Jovanović, Milane Stojadinović, Ognjena Popovića, Ivana Brkljačića, Igora Glavašića i Miroslava Popovića.

– Naši kompozitori, kao i svi drugi u svetu, naginju svojim korenima. Često su prisutne primese istočnoevropskog ili čak orijentalnog stila, ali i sasvim moderni i neočekivani pravci. Ovih sedam kompozitora imaju potpuno različite umetničke izraze – od univerzalnog, minimalizma, neoromantizma, do vrlo modernog talasa. „Premijere“ su, tako, simbioza različitosti. Mislim da treba da negujemo naše umetničko stvaralaštvo i da su zato potrebni ovakvi projekti. Takođe, da publika na koncertima ne bi više slušala samo Šopena, Betovena, Mocarta i Šumana, već da je upoznamo i sa novom literaturom, koja posle ostaje u istoriji – kaže profesorka Mitrović.

Program je koncipiran tako da je u njemu zastupljen veliki broj klavirskih formi, kako bi se publici ponudio zanimljiv sadržaj i istakle mogućnosti instrumenta, kao i visok domet izvođenja. Upravo podrška njihovom i radu ostalih savremenih kompozitora u Srbiji smisao je ovog projekta koji će odmah biti dostupan generacijama studenata i učenika akademija i muzičkih škola.

Značaj domaćeg stvaralaštva u klasičnoj muzici prepoznali su Ministarstvo kulture i SOKOJ, koji su pokrovitelji projekta. „Premijere“ se izvode u deset gradova na koncertnoj turneji koja je počela upravo danas u Zrenjaninu, a zatim i u Kikindi.

U sali Narodnog muzeja, nastup ove izuzetne pijanistkinje organizovala je Osnovna muzička škola „Slobodan Malbaški“. Narednih dana dela srpskih kompozitora prvi put će biti izvedena i u Čačku, Smederevu, Valjevu, Šapcu, Kragujevcu, Zaječaru i Negotinu, a turneja će biti završena beogradskim koncertom.

Nasa kuca korisnici 1

Korisnici Centra za pružanje usluga socijalne zaštite Kikinda, „Naše kuće“, danas su dobili 70 voćnih sadnica, donaciju „AKT Fondacije’’ iz Novog Sada. Oni su, uz predstavnike Fondacije i Grada učestvovali u akciji „Posadi voćku“ i zasadili voćnjak u bašti Centra.

„Akt fondacija“ je humanitarna organizacija koja pruža pomoć u elementarnim sredstvima svima koji su u potrebi. U Kikindu su danas doneli sadnice kruške, šljive, dunje, trešnje i višnje.

– Voćnjak će, nadamo se, podići kvalitet rada u Centru. Takođe, očekujemo da će, poklanjanjem voća, korisnici moći i da pomognu drugima – izjavila je Ilinka Pećanac, predstavnica Fondacije i dodala da je od te humanitarne organizacije do sada pomoć dobilo više od 20 ljudi širom sveta.

Korisnici „Naše kuće“ već uspešno uzgajaju začinsko bilje i povrće u svom plasteniku, što je odlična radna terapija i doprinos kuhinjskim zalihama.

– Mi smo poznati po tome što negujemo bilje, a sada ćemo moći od voća da pravimo i džemove, slatka i sokove. Uz to, fizički ćemo se aktivirati u uzgajanju voćnjaka – rekla je Cecilija Šajber, direktorica Centra.

Grad podržava akcije zaštite životne sredine, ozelenjavanja i sve aktivnosti  kojima se unapređuje rad Centra za pružanje usluga socijalne zaštite, rekao je predsednik Skupštne Grada, Mladen Bogdan.

– Ovaj događaj je lep uvod u obeležavanje Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, 3. decembra. Čestitamo svima koji se trude i bore za njihov bolji položaj u društvu. Grad Kikinda će uvek pružiti podršku svima koji se zalažu da osobe sa invaliditetom imaju bolji položaj u društvu, da se smanje barijere i diskriminacija, kako bi svaka osoba sa invaliditetom vodila što kvalitetniji život – istakao je Bogdan.

U „Našoj kući“ dnevni boravak koristi 28 odraslih sa razvojnim smetnjama koji su danas s radošću dočekali svoj novi voćnjak.

 

 

 

 

miloš latinović foto

Književni portret Miloša Latinovića predstavljen je publici večeras u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“. U programu su učestvovali Mladen Vesković, književni kritičar i Miloš Latinović.

Miloš Latinović, Kikinđanin, nagrađivani je autor priča, romana, eseja, dramskih tekstova. Susret s publikom na književnoj večeri događa se u godini kada obeležava 30 godina od kada je izašla njegova prva knjiga. Narednih dana izaći će nova zbirka priča o putovanjima, „Oranž cepelin“.

– U mom stvaralaštvu romaneskni krug je, sticajem okolnosti, postao dominantan. Raduje me što ćemo večeras pričati o mom dramskom opusu koji sam, u jednom periodu zanemario. Sada ponovo dosta pišem dramske tekstove i to me izuzetno veseli jer je u pitanju potpuno drukčiji pristup, i kroz materijal i kroz samu izvedbu, u odnosu na roman. Kada paralelno pišete roman i dramski tekst, to je kao da radite na dva koloseka, ali ipak osećate zadovoljstvo jer su ti vozovi koji prolaze zanimljivi i lepi – rekao je Latinović.

Iako se, kao pisac, Latinović ostvaruje već tri decenije, u međuvremenu je radio je kao novinar, bio je i na čelu kikindske biblioteke i pozorišta. Već godinama je direktor Bitef teatra u Beogradu. O statusu rodnog grada podelio je zapažanja iz te, drukčije vizure.

– Žao mi je što Kikinda nema veću vidljivost u medijima, uopšte u javnoj sferi, jer to apsolutno zaslužuje. Grad ima fantastičan turistički potencijal kao mesto u koje treba doći i ostati u njemu jer ima šta da se vidi. Na tome mislim da treba više raditi. Jedan od većih problema je to što su do Kikinde, od Beograda, potrebna dva i po sata vožnje i sada kao i 1981. godine kada sam počeo da studiram, i mislim da to odbija ljude da dođu. Mi imamo dobar potencijal: turizam, sport, dobru hranu. Ovo je miran grad, to se u svetu danas klasifikuje kao grad koji se preporučuje. Žao mi je što Kikindu ne posećuje više ljudi.

Latinović je autor dvadesetak knjiga. Njegove drame „Panonski karusel“ i „Crnjanski ili Pajador“ postavljene su na scenu Narodnog pozorišta u  Kikindi. Društvo književnika Vojvodine izabralo je njegov roman „Dželat u raju” za knjigu godine. Za poetsko-proznu zbirku „Zvezde i ostrva”, dobio je Nagradu Stevan Pešić, a za roman „Sto dana kiše”,  Vitalovu nagradu. Nagrade Laza Kostić Novosadskog sajma i Kočićevo pero dodeljene su mu za roman „Etape noći”.

soja

Iz budžeta grada u ovoj godini je za programe podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju izdvojeno 15 miliona dinara. Za 18 mera stiglo je 605 zahteva poljoprivrednih gazdinstava, od kojih su odbijena samo 22 – zbog nepotpune dokumentacije ili jer su sredstva za određenu meru već bila utrošena, kaže rukovodilac Odseka za poljoprivredu Gradske uprave, Dalibor Oličkov.

– Najinteresantnije su bile mere nabavke opreme za sistem „kap po kap“ i za bušenje bunara, zatim mere podrške mladima u ruralnim područjima, subvencionisanje troškova osiguranja useva i nabavke opreme za pčelarstvo. Za te četiri mere bilo je izdvojeno oko 8,5 miliona dinara, što je više od polovine budžeta za ove programe. Potrudićemo se da, i narednih godina, finansiramo mere koje su najviše tražene – objašnjava Oličkov

Najviše zahteva, ukupno 194, podneto je iz gazdinstava koja se bave ratarstvom i to za meru osiguranja useva.

– Mnogo zahteva imali smo i za novu meru u okviru stočarstva, koja je ove godine prvi put uvedena i odnosi se na subvencionisanje troškova matičenja – kaže Oličkov. – U te svrhe utrošeno je milion dinara.

S obzirom na to da je budžet ostvaren u potpunosti, u Odseku za poljoprivredu su sigurni da će za sledeću godinu moći da traže i više novca, kao i da će zadržati mere za koje je bila najveća zainteresovanost. Kažu da su u stalnom kontaktu sa poljoprivrednicima kako bi sagledali njihove potrebe za unapređenje proizvodnje i kako bi što bolje raspodelili budžetska sredstva.

U ovoj oblasti, Grad Kikinda će uskoro ostvariti još jednu značajnu saradnju. Na inicijativu zaposlenih na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, ova ustanova i lokalna samouprava uskoro će potpisati sporazum o saradnji kojim će biti omogućena razmena informacija, znanja i iskustava, kaže Oličkov.

Studentima će biti omogućena praktična nastava na gazdinstvima i na oglednim poljima Poljoprivredne stručne službe. Takođe, postojanje sporazuma omogućiće Fakultetu i Gradu da, sa projektima u oblasti poljoprivrede, zajedno apliciraju za pristup IPA fondovima.

hiv aids

Svetski dan borbe protiv HIV-a i AIDS-a, 1. decembar, odvija se ove godine pod sloganom „Izjednačimo!“. Iz Zajedničkog programa Ujedinjenih nacija za HIV i AIDS (UNAIDS) pozivaju da se razmotre nejednakosti koje koče napredak u završetku pandemije AIDS-a, sa ciljem da se do 2030. godine okonča ova globalna pretnja po zdravlje.

Povećana ranjivost na virus često je povezana sa pravnim i socijalnim faktorima, sa izloženošću rizičnim situacijama i stvara prepreke za pristup efikasnim i kvalitetnim uslugama prevencije, testiranja i lečenja HIV infekcije, navode u Institutu za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”.

Pandemija uzrokovana HIV-om je, do kraja 2021. godine, prema procenama UNAIDS-a, odnela više od 40 miliona života, dok je više od 84 miliona ljudi bilo inficirano. U istoj godini 1,5 milion ljudi je novoinficiran, što je za trećinu manje u odnosu na 2010. Za isti period, među decom je zabeleženo smanjenje novih HIV infekcija za 50 odsto.

Ipak, uz sve veći pristup efikasnoj prevenciji, dijagnostici, lečenju i nezi osoba inficiranih HIV-om, ova bolest postala je hronično zdravstveno stanje koje omogućava zaraženima da vode dug i produktivan život.

U prošloj godini 76 odsto odraslih i 52 odsto dece koja žive sa HIV-om u svetu primalo je doživotnu antiretrovirusnu (ARV) terapiju. Ova terapija je kombinacija nekoliko lekova koji se uzimaju svakog dana. Ona ne može da izleči  HIV, odnosno da ga ukloni iz organizma, ali može da ga potisne i drži pod kontrolom.

Na taj način značajno se smanjuje količina virusa u organizmu, što omogućava imunom sistemu da se oporavi, čime se smanjuje i mogućnost dobijanja infekcija koje mogu biti fatalne. Takođe, što je veoma značajno, smanjuje rizik od prenošenja HIV-a.

Rizik od inficiranja HIV-om je za rizične grupe, u odnosu na opštu populaciju, veći: 35 puta među osobama koje injektiraju droge, 30 puta za žene koje se bave seksualnim radom, 28 puta među muškarcima koji imaju seks sa muškarcima i 14 puta je veći za transrodne osobe.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, od početka epidemije, 1985. godine, do danas, u Srbiji su registrovane 4.524 osobe inficirane HIV-om, od kojih su 2.152 osobe obolele od AIDS-a, dok je 1.336 umrlo. Samo ove godine dijagnostikovano je 152 inficiranih, što je za četvrtinu više nego u istom periodu 2021. Među prijavljenim HIV pozitivnim osobama bilo je 18 puta više muškaraca nego žena i većina je uzrasta od 20 do 49 godina.

Međutim, podaci pokazuju i to da se veliki broj inficiranih ne testira blagovremeno, što smanjuje mogućnost uspešnog lečenja i prevencije prenošenja virusa.

Na području Severnobanatskog okruga, od 2000. do 2022. godine registrovano je 22 pozitivnih na HIV, i svi su muškarci srednjih godina, kaže dr Tatjana Pecarski, načelnica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Zavoda za javno zdravlje (ZZJZ) u Kikindi.

– Neophodno je dobro informisanje i odgovorno seksualno ponašanje jer je bolje ulagati u prevenciju nego u lečenje. Takođe, veoma je važno otkrivanje virusa na vreme jer je, uz blagovremeno uzimanje terapije nove generacije, moguć kvalitetniji život i manje zaražavanje – ističe dr Pecarski.

U aktivnosti povodom Dana borbe protiv HIV/AIDS-a, i ove godine uključio se i kikindski Crveni krst.

– Ceo decembar je u znaku edukacija koje organizujemo u srednjim školama jer smatramo da je informisanje mladih o HIV-u i AIDS-u od izuzetnog značaja – kaže Danijela Bjeljac, sekretarka Crvenog krsta Kikinda.

Iz kikindskog ZZJZ podsećaju da se kod njih, svakog radnog dana, od 8 do 14 sati, može proveriti HIV status, kao i zaraženost hepatitisom B i C. Testiranje je besplatno, dobrovoljno, anonimno i poverljivo.

Jelena Milošev svi

Knjiga „Svetlost bačena u oči“ Jelene Milošev predstavljena je večeras u Kulturnom centru u Kikindi. Ovo je njena treća knjiga poezije, posle zbirki „Ćutanje pre poleta“, nagrađene priznanjem „Stražilovo“ (dodeljuje je Brankovo kolo), i „Nevidljivi vatromet“, koja joj je otvorila vrata Srpskog književnog društva.

Nova zbirka poetički se „naslanja“ na prethodne dve, što dokazuje da je Jelena pesnikinja koja ima čvrstu poetiku, rekla je književna kritičarka Andrea Beata Bicok.

– Baveći se fenomenima današnjice koja određuje nas kao ljude, ali i okruženje u kom postojimo, ova poezija ima, uslovno rečeno, jednu notu težine, ali nas pesnikinja kroz nju provodi s lakoćom i to pažljivo ritmički oblikujući pesme. Čitanjem ove zbirke mi, zapravo, otkrivamo neki deo sebe i nas same u okruženju koje opisuje, i samim tim ova svetlost bačena u oči dopire i do nas, osveštavajući nas, ali nam i, iz drugog ugla, prikazuje svet u kojem postojimo – istakla je kritičarka.

Pored Bicokove, o knjizi su govorili i književnica Vesna Đukanović i Radovan Vlahović, direktor i osnivač Banatskog kulturnog centra iz Novog Miloševa, u čijem izdanju se zbirka i pojavila.

– „Svetlost bačena u oči“ simbolizuje nova iskustva i nova saznanja o životu. U svojim pesmama bavim se filozofijom života, u deskriptivnim pesmama opisujem svoj rodni kraj, stalno se vraćam motivima prirode, vodim se i egzistencijalnim temama, pitanjima sadašnjosti i stvarnosti, ima i filozofskih pesama. Moja poezija je puna slika i te slike sugestivno deluju na čitaoce – objasnila je autorka.

Jelena Milošev zaposlena je u osnovnoj školi u Padeju kao profesor srpskog jezika i književnosti. Pored poezije, svoj umetnički put pronalazi i u pisanju proze i u slikarstvu.

 

 

 

Narodno_pozorište_Kikinda

Prva premijera u ovoj sezoni Narodnog pozorišta obradovaće ljubitelje komedije, ali i nostalgičare. Predstava „Ljubavno pismo“ vremenski je „smeštena“ u osamdesete godine prošlog veka i, osim humorom, obiluje atributima tog vremena.

Po tekstu Zorana Bačića i Zlatana Fazlagića, režirao ju je Dragan Ostojić, a igraju: Gordana Roščić, Ružica Nedin, Mihailo Laptošević, Branislav Knežević, Anđela Kiković, Jovana Berić, Vladimir Maksimović i Branislav Čubrilo Rus.

Premijerno izvođenje na velikoj sceni Pozorišta zakazano je za petak, 9. decembar. Do tog datuma, zbog generalnih proba komada, neće biti redovnog igranja predstava.“Ljubavno pismo“, za one koji propuste premijeru, na repertoaru će biti i 13. i 20. decembra.

Još jedan pozorišni ekskluzivitet publiku očekuje 23. decembra. Sa monodramom „Lala„, gostovaće Stefan Ostojić, Kikinđanin koji je diplomirao na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi profesora Ljuboslava Majere. Predstavu „Lala“ režirala je Li Delong, poznata američko/francuska rediteljka i glumica koja je sarađivala sa Piterom Brukom, Lukom Besonom, Žanom Renoom, Miom Farou, i dobitnica je mnogobrojnih američkih i evropskih nagrada. Monodrama „Lala“ je omaž rodnom kraju i inspirisana je tradicijom i istorijom Kikinde. Ovo je prva predstava klovnovskog teatra u Srbiji.

Predstava na maloj sceni, „Pa se vidimo u snu“, na repertoaru će biti 16. decembra. Posle 23. decembra, zbog igranja novogodišnjih predstava, do kraja godine neće biti repertoarskog izvođenja u večernjim terminima.

Predstave u Narodnom pozorištu počinju u 20 sati, a dani za pozorište su utorak i petak.

 

 

Veliki_grb_Grada_Kikinde.svg

Komisija za dodelu Nagrade grada Kikinde i gradskih priznanja raspisala je Javni poziv za podnošenje predloga za dodelu Nagrade grada Kikinde i gradskih priznanja za 2022. godinu.

Nagrada grada Kikinde, kao najviše priznanje, dodeljuje se fizičkom licu za dugogodišnji rad, lično zalaganje i izuzetne rezultate u svim oblastima stvaralaštva, čime je dat trajan doprinos razvoju grada Kikinde.

Gradska priznanja dodeljuju se fizičkim ili pravnim licima sa prebivalištem, sedištem na teritoriji grada Kikinde, za značajna ostvarenja u oblasti kulture, obrazovanja, zdravstva, privrede i preduzetništva, sporta, humanosti i dobrotvornog rada, postignuta u godini u kojoj se priznanje dodeljuje.

Predloge za dodelu nagrada i priznanja grada Kikinde mogu podneti preduzeća, ustanove, druge organizacije, organi i asocijacije, grupe građana i pojedinci sa teritorije grada Kikinde.

Predlog se dostavlja u pisanoj formi i treba da sadrži podatke o kandidatu i ishodima njegovog rada, obrazloženje, naznaku oblasti za koju se kandidat predlaže i eventualne dokaze koji potvrđuju navode obrazloženja.

Predloge treba dostaviti do 20. decembra 2022. godine, na adresu:

Grad Kikinda

Gradska uprava

Kancelarija br. 80

Trg srpskih dobrovoljaca 12

23300 Kikinda,

sa naznakom: za nagradu Grada Kikinde.

snežana tomin

Kikinđanka Snežana Tomin predstavila je večeras, u Kulturnom centru, svoju četvrtu knjigu poezije. Kod Snežane sve je, ovoga puta, u znaku broja pedeset – naziv zbirke je „Mojih pedeset“, kao analogija na godine života, knjiga je izašla na njen rođendan i dar je mlađih članova porodice, u ediciji je tačno pedeset pesama.

– Pesme su, uglavnom, ljubavne. Pišem od osnovne škole, a ljubav prema poeziji je nasleđe od oca. U pesmama su osećanja u kojima svi mogu da se pronađu, ljubav prema deci, partneru – kaže Snežana.

Zbirka „Mojih pedeset“ nastajala je četiri godine i izdanje je kuće „Galeksijanus“. Uz autorkine prijatelje i publiku, predstavljanju su prisustvovali i članovi Kluba književnika „Duško Trifunović“ u kojem je Snežana od osnivanja. U muzičkom delu večeri nastupili su Adrijana Brkin i Željko Barbat.

Don`t copy text!