Igor Crnogorac

viber_slika_2023-05-12_14-01-42-708

Na godišnjicu rođenja Florens Najtingejl, britanske medicinske sestre, začetnice modernog sestrinstva kao priznate profesije, 12. maja obeležava se  Međunarodni dan medicinskih sestara, tehničara i babica. U organizaciji Udruženja zdravstvenih radnika Kikinde, ovaj dan obeležen je dodelom plakete, povelja i zahvalnica najistaknutijim medicinskim radnicima Doma zdravlja i Opšte bolnice.

Plaketa je pripala medicinskom tehničaru zaposlenom u Bolnici, Milanu Dapčeviću, koji ce, iako je osoba sa invaliditetom, posebno istakao za vreme pandemije korona virusa.

Poveljama  su nagrađene Jelena Kubet, viša medicinska sestra na Infektivnom odeljenju, Milana Perić, glavna sestra Odeljenja za prijem i zbrinjavanje urgentnih stanja, i Anamarija Kiralj, glavna sestra Opšte službe Doma zdravlja. Povelja je, posthumno, dodeljena i nedavno preminuloj medicinskoj sestri Tanji Milošević.

-Zaposlena sam već 16 godina i na odeljenju na kom radim svakodnevno ima puno izazova, a najvažnije je da svi pacijenti budu zbrinuti na pravi način. Hvala svima koji su me predložili za nagradu – rekla je Milana Perić.

Ana Marija Kiralj je medicinska sestra 28 godina i kaže da bi ponovo izabrala ovaj poziv.

-Ne možete ga raditi ukoliko niste humani i ne želite da pomognete ljudima, a najvažnije je da sa pacijentima ostvarite dobar odnos. Posao medicinske sestre je privilegija, ali nosi i ogromnu odgovornost  – istakla je Anamarija Kiralj.

Savez zdravstvenih radnika Kikinde ima oko 300 članova. Njihov cilj je da se bave unapređenjem struke i napredovanjem svakog pojedinca, podsetila Neda Butulija, predsednica. Međunarodni dan medicinskih sestara, tehničara i babica ove godine obeležava se pod sloganom „Naše medicinske sestre – naša budućnost“.

maturantska parada

Tradicionalni ples maturanata na trgu održaće se u petak, 19. maja, u 12 sati.

U dogovoru sa predstavnicima đačkih parlamenata četiri kikindske srednje škole, kao njihovim direktorima, doneta je zajednička odluka da se ovogodišnja Maturantska parada – ples maturanata održi u punom obimu.

Slogan ovogodišnjeg plesa će biti: “Maturanti Kikinde plešu u slavu radosti, ljubavi i života!”

Kako je navedeno u saopštenju organizatora, Kulturnog centra Kikinda, plesu će prethoditi minut ćutanja za sve nastradale u tragedijama koje su zadesile našu zemlju u prethodnom periodu.

Dušanka

U Galeriji Kulturnog centra biće priređena izložba slika Kikinđanke Dušanke Pap Vujović. Učesnica je mnogih slikarskih kolonija i ovo joj je prva samostalna izložba.

Svečano otvaranje je u petak, 12. maja, u 19 sati.

CDA_4779-w1024

Bašaid je naseljen 1777. godine i, već nekoliko godina kasnije, započeto je kontinuirano obrazovanje – u zgradi crkve, a zatim, kako je naselje raslo, i u drugim objektima. Šezdesetih godina prošlog veka pokrenuta je inicijativa da selo dobije zgradu škole. Na današnji dan, 1973. godine otvorena je nova zgrada, projektovana po norveškom modelu.

Tim povodom, u OŠ „1. Oktobar“, postavljene su izložba slika meštanina Jevgenija Kneževića i fotografija i dokumenata koji svedoče razvoju obrazovanja u Bašaidu. Na priredbi u Domu kulture nastupili su đaci, deca iz vrtića – budući učenici Škole, i gosti, Hor Kulturnog centra Kikinda, „Atendite!“.

– Dosta dobro smo opremljeni, imamo sve što je potrebno jednoj savremenoj školi, ali nam treba više dece. Ove školske godine imamo 250 đaka – rekao je direktor, Mirko Vlajkov.

U ime lokalne samouprave, svečanosti su prisustvovali zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski i Živa Knežević, sekretar Skupštine grada.

– Mnogo je urađeno u ovoj školi poslednjih godina – rekla je Dijana Jakšić Kiurski. – Postavljena je štedljiva led rasveta, izgrađen multufunkcionalni sportski teren, kupljen nov kotao za grejanje i sanirani su toaleti.

Zamenica gradonačelnika istakla je i da je ovo prilika za razgovor o najvažnijoj temi, u svetlu tragičnih događaja u našoj zemlji.

– Moramo da pričamo o tome šta treba svi, kao društvo, da uradimo kako bismo bili oslonac mladim ljudima na njihovom putu stasavanja i odrastanja i da osvestimo činjenicu da škola i sistem obrazovanja moraju da budu temelji razvoja društva jer, ako se to poljulja, od društva nema ništa. Svi mi, i škola i porodica i ceo sistem, moramo da usmerimo mlade u pravcu pravih moralnih vrednosti, jedino tako se svi možemo sačuvati od bolesnog i devijantnog društva.

viber_slika_2023-05-11_21-24-17-674

Centar za pružanje usluga socijalne zaštite je, u saradnji sa Humanitarnim Teatrom „Gusani u magli“, pripremio inkluzivnu predstavu pod nazivom „Vulkanizerska drama“. Premijera je izvedena sinoć, u Dečijem pozorištu „Lane“.

– Predstava je početak akcije prikupljanja novca za sublimacioni štampač koji nam je potreban za aktivnosti u Centru. Ideja je da je izvedemo više puta – rekla je Nikoleta Pavlov, v.d. direktor Centra za pružanje usluga socijalne zaštite.

U „Vulkanizerskoj drami“, za koju su tekst napisali korisnici Centra, nastupaju četiri članice glumačke radionice „Gusana u magli“ i 12 korisnika Dnevnog boravka Centra.

– Nije mi ovo prva uloga, učestvujem u recitatorskim i glumačkim nastupima u našem Centru. Srećna sam i volim to da radim. Pozivam sve da dođu da gledaju našu predstavu – rekla je Svetlana Kalinov.

Marija Buter iz Teatra „Gusani u magli“ kaže da je rad sa korisnicima Dnevnog boravka bio lepo iskustvo.

– Predstava govori o tome da smo svi isti, da svi treba da pomažemo jedni drugima. Rad je bio divan, svi su veoma dragi i talentovani i veoma emotivni. Brzo su nas prihvatili, kao i mi njih, i bilo je lako raditi – kaže Marija.

Premijeri su prisustvovali i gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća za nacionalne manjine, rodnu ravopravnost i brigu o porodici, Melita Gombar.

– Snaga svake zajednice ogleda se u tome koliko brine o najosetljivijim kategorijama stanovništva. Upravo ova predstava je potvrda toga da smo humano društvo i da prihvatamo različitosti – rekla je Melita Gombar. – Inkluzivne predstave su značajne jer svaki pojedinac, bez obzira na svoje sposobnosti i mogućnosti, ima priliku da uživa u umetnosti. Nadamo se da je inicijativa korisnika Centra i članova „Gusana u magli“ samo početak i da će se, i sa drugim ustanovama i organizacijama, veze uspostaviti i intenzivirati i Grad će to podržati.

Lepa saradnja Centra i Humanitarnog teatra nije prva i nastaviće se i ubuduće. Novim termini izvođenja „Vulkanizerske drame“ još nisu utvrđeni, ali će, svakako, svako igranje doneti mnogo radosti i učesnicima i publici, onako kako je to bilo na sinoćnjoj premijeri.

Manastir Ostrog

Pravoslavni vernici danas slave uspomenu na Svetog Vasilija Ostroškog.

Rođen je kao Stojan Jovanović u Popovom polju kod Trebinja, a već u 12. godini poslat je u manastir Zavala, gde je njegov stric bio iguman. Nakon što je završio manastirsku školu, dobio je monaški čin i postao paroh Popovog polja.

Službovao je u mnogim gradovima, od Mostara, Herceg Novog i Pljevalja, Morače, do Ogonošta i Bjelopavlića. Preminuo je 1671. godine. Njegove mošti čuvaju se u manastiru Ostrog, u stenama planine Ostroška greda u Crnoj Gori.

U njegovu moć isceljenja veruju pripadnici različitih konfesija.

Foto: Manastir Tvrdoš

Postoje brojna svedočenja ljudi da su molitve upućene Svetom Vasiliju Ostroškom uslišene. Pisani trag o tome mnogi vernici ostavljaju u Gornjem manastiru, a monasi ih sakupljaju u knjigama.

Ljudi često prenoće pod okriljem ovog manastira. Određenim danima, ruka Svetog Vasilija je otkrivena da bi je vernici celivali.

Mnogi veruju da će, ako se zavetuju da će na praznik Svetog Vasilija otići u manastir Ostrog, njihova, ili bolest nekoga njima bližnjeg, nestati “kao rukom odnesena”.

Često se događa da se zavetuju i katolici i muslimani jer su, na ovim prostorima, svi uvereni u velike čudotvorne moći Svetog Vasilija, pa se tako veruje i da stvari koje prenoće kod njegovih moštiju leče sve bolesti.

Na ovaj veliki praznik i crveno slovo u crkvenom kalendaru nema običaja, osim molitvi Svetom Vasiliju Čudotvorcu. Veruje se da će, na ovaj dan svaka iskrena želja, biti uslišena.

SRT_1047

Kikindsko udruženje sportskog plesa „Dance N Soul – Ritmik“ će u subotu, 13. maja, biti domaćin drugog takmičenja u modernom plesu, „Kikinda dance open“. Manifestacija se organizuje u Sportskom centru „Jezero“, u saradnji sa zrenjaninskom organizacijom „Dance now“ i okupiće 300 takmičara iz šest klubova iz Pančeva, Sombora, Sente i našeg grada.

– Prvi put program smo organizovali u vreme korone, bez publike. Ovoga puta će sugrađani moći da nas gledaju i ja ih pozivam da dođu. Takmičenje je, u suštini, festivalsko, nije rangirano. Važno je da decu animiramo i podstaknemo im takmičarski duh. Najmlađima uvek obezbeđujemo medalje i pehare, dok se od starijih takmičara očekuje ozbiljniji pristup – kaže Mirna Krnić, instruktorka plesa i direktorica kikindskog Udruženja.

Podeljeni u uzrasne kategorije, plesači imaju od četiri do 20 godina i nastupiće u različitim stilovima: moderni balet, street style, hip hop, acro style, mažoretkinje… Publika će imati prilike da gleda solo, duo, trio, grupne i formacijske plesove.

Partner u organizaciji, „Dance now“, najboljima u Kikindi obezbediće nastup na jednom od takmičenja u Srbiji.

„Kikinda dance open“ počinje u 11 sati, cena ulaznice je 300 dinara.

eko festival 4

Tradicionalno, na Dan ptica i drveća, najmlađi sugrađani, deca iz Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“, juče su priredila četvrti Eko-festival. U dvorištu Kulturnog centra drugarima i starijima pokazala su šta sve znaju o tome kako se čuva životna sredina.

– U toku godine ekologijom se bavimo u svim uzrasnim grupama. Na nivou Ustanove, takođe, organizujemo ekološke aktivnosti, obeležavamo važne datume, učestvujemo u sadnji drveća i na eko-karnevalu. Eko-festival je kruna naših godišnjih aktivnosti – kaže Radmila Homanov, koordinator Eko-tima u Predškolskoj ustanovi.

Na Festivalu je učestvovalo više od 200 dece iz deset od ukupno 18 vrtića. Mali ekolozi od 3,5 godine do predškolskog uzrasta, sa svojim vaspitačicama,  pripremili su 15 nastupa – recitovalo se, glumilo i igralo.

Svake godine na nivou Ustanove, deca učestvuju u likovnom konkursu pod nazivom „Sve što raste htelo bi da raste“, ove godine na temu „Ptice“. Stiglo je više od sto radova, a najbolji, u dvema kategorijama, nagrađeni su knjigama bajki i basni, priborima za likovno, peharima i diplomama. Sve grupe dobile su zahvalnice za nastup na Festivalu.

– Deca to razumeju bolje nego odrasli, ona su više povezana sa prirodom. Znaju da svako od njih, pojedinačno, treba da se trudi za čistiju životnu sredinu i opominju starije. Kada šetamo, imamo eko-patrolu, zapažamo u kakvom je stanju priroda i učimo – kaže vaspitačica Radmila.

Ona dodaje da su deca odavno usvojila reciklažu i čak od kuće donose materijale od kojih prave različite predmete u vrtiću. Pored toga, kroz igru i prilagođene sadržaje, uređuju eko-kutke, uče o zagađenju, razvrstavanju otpada, ugroženim vrstama.

Ova znanja i umeća pokazali su i na Eko-festivalu, na kraju kojeg su održane  radionice. Pravile su se ekološke kese, izrađivale slike od čepova i ptice od različitih  materijala.

Zahvaljujući kontinuiranim aktivnostima u oblasti ekologije, Predškolska ustanova redovno učestvuje na Konkursu pod nazivom „Za čistije i zelenije škole Vojvodine“ Pokrajinskih sekretarijata za obrazovanje i za urbanizam i zaštitu životne sredine. Za izuzetne rezultate postignute u ovoj oblasti nagrađeni su u školskoj 2018/2019. godini.

P1160358

Javnom preduzeću „Kikinda“ danas su uručene nova višenamenska cisterna i vatrogasna oprema, dobijene po projektu prekogranične saradnje Rumunija-Srbija. Grad je za sredstva Evropske unije aplicirao zajedno sa Gradom Zrenjaninom, Agencijom za vanredne situacije iz Temišvara, i inspektoratima za vanredne situacije i žandarmerije Županije Timiš.

Primopredaji u JP „Kikinda“ prisustvovao je gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima. On je istakao da ovo Javno preduzeće neće biti jedini korisnik opreme.

– Cisterna i oprema će se nalaziti u Javnom preduzeću, ali će se, po potrebi, aktivirati u Sektoru za vanredne situacije MUP-a. Vozilo i oprema su novi, funkcionalni i neophodni, i siguran sam da će modernizovati rad Javnog preduzeća i kompletirati opremu Sektora za vanredne situacije – rekao je Lukač.

Pored višenamenske cisterne, kapaciteta šest hiljada litara, po konkursu su dobijene i tri električne muljne pumpe, četiri vatrogasna izolaciona aparata za zaštitu disajnih puteva, motorna testera, šest motornih prskalica, kao i 20 zaštitnih šlemova sa vizirom.

Član Gradskog veća za privredu i investicije, Saša Tanackov, rekao je da se projekat po kojem su dobijena sredstva odnosi prevashodno na vanredne situacije, razmenu informacija i, u slučaju potrebe, pružanje međusobne pomoći svih partnera. U Kikindi će se, tokom leta, održati združena vežba vatrogasnih jedinica sa područja županije Timiš, Zrenjanina i našeg grada.

Danas dobijena cisterna neophodna je, posebno u predstojećim aktivnostima Javnog preduzeća, istakao je direktor, Čedo Gvero.

– Ovog leta nas, zbog nove fabrike vode, očekuje ispiranje kompletnog sistema u Kikindi, što znači da ćemo imati duže prekide u snabdevanju vodom, u čemu će pomoći dve cisterne sa pijaćom vodom koje sada imamo – rekao je Gvero. –  Cisterna ima i funkciju pranja ulica, što je nova delatnost koju planiramo uskoro da započnemo.

Vrednost vozila i opreme dobijenih po konkursu je 110.564 evra, od čega 85 odsto finansira Evropska unija, dok se preostali iznos obezbeđuje iz budžeta Grada.

kampanja-euro-melanoma

Kikindska bolnica će se, i ove godine, uključiti u evropsku kampanju prevencije raka kože organizovanjem besplatnih skrining pregleda u ponedeljak, 15. maja, u dvema ambulantama.

Pacijente će pregledati i davati im informacije o prevenciji, ranoj dijagnostici i lečenju raka kože, dr Siniša Jolić, specijalista dermatovenerologije i subspecijalista angiologije, i dr Milica Agić, specijalista dermatovenerologije. Dr Jolić će raditi od 10 do 13, a doktorka Agić od 9 do 13 sati.

Građani zainteresovani za pregled mogu da se zakažu do 14. maja na broj 061 24 89 703, od 9 do 17 sati.

Kampanja „Euromelanom 2023“ sprovodi se pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja i zvanična je medijska kampanja Evropskog udruženja za dermatološku onkologiju i Evropske akademije za dermatologiju i venerologiju.