Igor Crnogorac

Bebi paketi 3

U svečanoj sali Gradske kuće danas su ponovo bili najdraži gosti – bebe rođene u prva tri meseca ove godine. Pozdravio ih je gradonačelnik, Nikola Lukač.

– Čestitam vam rođenje deteta. I ja sam roditelj i znam koliko energije i truda treba da se podigne dete i da se izvede na pravi put. Grad Kikinda želi uvek da izađe u suret najmlađim Kikinđanima, svima vama, i da se svi borimo za bolji život u ovom gradu. Ne znam šta će nam brza saobraćajnica i fabrika vode i rekonstruisana bolnica i novi Dom zdravlja ako nema dece zbog koje sve ovo radimo. Hajde da ih čuvamo, da bodrimo jedni druge i da zajednički istrajemo u ciljevima – rekao je Lukač.

Grad Kikinda je novim sugrađanima obezbedio 105 bebi-paketa u kojima su stolica za hranjenje, peškir sa kapuljačom, torba i „Radosnica“. Pojedinačna vrednost paketa je osam i po hiljada dinara.

Ovo je samo jedan od programa Grada radi podrške porodicama, rekao je predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan.

– Sprovodimo sveobuhvatne mere socijalne i dečije zaštite. Ovo je prilika da pokažemo koliko Grad misli na decu i koliko nam je stalo da nas ima još više – rekao je Bogdan. – Želimo da, na svaki način, podržimo roditelje, da im pružimo sve što im je potrebno, da planiraju porodicu, da odgajaju decu u Kikindi i da pošaljemo poruku da je Kikinda grad porodice. Naše mere dečije zaštite su sveobuhvatne. I ove godine imamo visoka izdvajanja za roditeljstvo, za pomoć deci, za pronatalitenu politiku, za prvorođeno i drugorođeno dete. Takođe smo u Pokretu tri plus, pomažemo nezaposlenim porodiljama, a od 2021. godine i parovima koji su u procesu vantelesne oplodnje. Svako ko je roditelj i želi da postane roditelj ima sigurnu podršku od nas. Sada nam je potrebno jedinstvo, da pričamo o porodičnim, zdravim vrednostima na kojima treba da podižemo nova pokolenja.

Danijela Gojković je danas došla po paketić za svog trećeg dečaka, Milana.

– Već sam dobila ovaj paketić za starijeg dečaka. Sada poklon dpbija Milan koji ima tri meseca. Mnogo mi znači ova pomoć jer sam samohrana majka – kaže Danijela.

Ivana i Milorad Todor stigli su sa ćerkicom Aurorom i malim Mihajlom, koji ima tri meseca.

– Imam četvoro dece i uvek sam dobila paketić, svaki poklon nam pomaže – kaže mama Ivana

Podeli paketa prisustvovala je članica Gradskog veća za brigu o porodici, Melita Gombar. Paketići za novorođenu decu deo su  akcije „Kikindski bebi klub“ koju Grad Kikinda sprovodi od 2014. godine.

Muzej Sto nevidljivih 5

Iako je „Noć muzeja“, zbog tragičnih događaja, otkazao organizator, „Muzeji za 10“, na području čitave Srbije, dogovoreno je da, do petka, 19. maja planirane izložbe ipak budu postavljene, ali bez pratećih događaja. U kikindskom Narodnom muzeju od večeras je dostupna izložba pod nazivom „Sto nevidljivih“, koja je trebalo da bude centralni događaj u Noći muzeja.

– Izložba sadrži verovatno i više od sto predmeta koji nikada nisu izlagani i neće ni biti jer ne odražavaju na pravi način lokalnu istoriju ili nisu u najboljem stanju. U suštini, čine je interesantne priče – kaže direktorica Narodnog muzeja, Lidija Milašinović. – Meni je najinteresantnija vilica bebe mamuta koju je Muzej dobio na poklon pre dva meseca. Zanimljiva je i zbirka učitelja Čipčića koju čine fotografije poznatih Kikinđana i grada, zatim  najavni leci i plakati iz dvadesetih i tridesetih godina prošlog veka bioskopa „Olimpija“ i „Nacional“, slika Miroslava Antića, koju ne znam da li je publika imala priliku da vidi, takođe i slike nepravedno zapostavljenog, jer nije bio akademski slikar, Siniše Momčilova. Tu je i kućni bioskop sa trodimenzionalnim slikama starim stotinak godina, koje se gledaju sa posebnim naočarima, a sve to izradili su Kikinđani, i još mnogo toga.

Direktorica dodaje da će izložba, takođe predviđena za Noć muzeja, pod nazivom „Sto zaboravljenih“, o zaboravljenim Kikinđanima, biti organizovana u narednim mesecima.

Izložba „Sto nevidljivih“ u prizemlju Narodnog muzeja biće dostupna tri meseca.

Prijedor 2

Dragan Pecarski, član Gradskog veća, i Miroslav Dučić, načelnik Severnobanatskog upravnog okruga, prisustvovali su obeležavanju Dana bratskog grada Prijedora, koji ovaj datum proslavlja kao Dan prvog oslobođenja grada u Drugom svetskom ratu.

Akademiji „Prijedor u srcu” prisutvovali su i ministri u vladama Republike Srpske i Srbije, potpredsednici i poslanici Narodne skupštine Republike Srpske, ambasador Grčke Dimitrios Papandreu, predstavnici bratskih gradova i opština i prijatelji iz Italije i Slovenije.

dr Abraham stres 1

Predavanje na temu „Stres i stresogeni faktori modernog doba kao uzročnici nastanka simptoma i bolesti“ održao je doktor Goran Abraham, jedan od osnivača udruženja „Zdravlje na dlanu“, u amfiteatru VŠSSOV.

Važno je da ljudi shvate da svakodnevica, u današnje vreme, umnogome utiče na njihovo zdravlje ili pogoršavanje hroničnih bolesti. Toga nisu svesni u dovoljnoj meri, kaže dr Abraham. On dodaje da cilj njegovog udruženja i jeste  poboljšanje zdravlja i životnog veka sugrađana.

– Značajno je da se primenjuju zdrave sitnice u svakodnevnom životu, kako bi se unapredilo zdravlje i kako svakodnevni stresori ne bi uticali na njega ili na pogoršanje osnovne bolesti. Ljudi, recimo, generalno ne znaju da, ukoliko ne spavaju dovoljno i kvalitetno, to remeti imuni sistem. Normalno je, u proseku, sedam sati sna, ali je važan i njegov kvalitet, a to zavisi od toga kako se probudite. Na primer, kafa na prazan stomak remeti lučenje melatonina koji utiče na spavanje tog dana. Kafa bi trebalo da se pije sat, sat i po posle buđenja i da se prethodno doručkuje.

Ljudi su „u mašini“, ne žele da izađu iz svog ritma iako znaju da je loš po zdravlje, kaže dr Abraham. Ne idu na vreme ili preventivno kod lekara, ne razmišljaju o svom zdravlju na vreme.

– Uglavnom je to posledica neinformisanosti. Lekari nemaju vremena da pojasne ljudima važne stvari, a ljudi, često, i ne znaju gde da pronađu korisnu i tačnu informaciju. Bavim se naukom i zdravim stilovima života i zato sam i želeo da im kažem šta treba da menjaju. To su male promene koje, zajedno, mnogo pomažu – tvrdi dr Abraham.

On objašnjava da je jedna od promena i dnevni ritam. Odlazak na spavanje „sa kokoškama“ itekako ima smisla, kaže doktor. Naši stari su znali da je za organizam važno da se zaspi sa zalaskom sunca jer je takav bioritam usađen u naš DNK.

Takođe, sat i po vremena pre spavanja ne treba gledati u ekran, u tv, računar, telefon. „Ukoliko do četiri ujutro gledate u ekran, smanjuje se nivo dopamina, hormona sreće u organizmu i budite se depresivni, što može da dovede do ozbiljnijih problema“, dodaje.

Organizovan pod pokroviteljstvom Crvenog krsta, događaj je imao humanitarni karakter – dobrovoljni prilozi usmereni su Dečijem odeljenju kikindske bolnice za kupovinu opreme.

poljoprivreda

Grad Kikinda raspisao je 20 javnih poziva u okviru podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju, za šta je, ukupno, izdvojeno 15 miliona i 750 hiljada dinara. Ovaj iznos veći je od prošlogodišnjeg za pola miliona i očekivanja su da će veći broj poljoprivrednika aplicirati za sredstva.

Pravo da konkurišu imaju poljoprivredna gazdinstva sa teritorije grada koja ispunjavaju uslove, a javni pozivi su otvoreni do utroška sredstava. Novac je opredeljen za sve grane poljoprivrede: ratarstvo, stočarstvo, voćarstvo, pčelarstvo, vinogradarstvo, kreditnu podršku, osiguranje useva, navodnjavanje, za jačanje udruženja iz oblasti poljoprivrede, mlade poljoprivrednike.

Prošle godine za podršku je pristiglo 610, od kojih je odobreno 588 zahteva.

Pokrajinska vlada 2

Svečanom akademijom sinoć je u Pokrajinskoj vladi obeležena 175. godišnjica održavanja Majske skupštine u Sremskim Karlovcima na kojoj je proglašeno stvaranje Srpske Vojvodine. Reč je o datumu koji se obeležava kao jedan od dva najznačajnija praznika Srba u AP Vojvodini.

– Petnaesti maj 1848. godine koji danas obeležavamo, jedan je od datuma koji menjaju tok istorije i zauvek ostaju upisani u povesnici svakog naroda. Svi takvi datumi imaju svoju predistoriju i u njima su objedinjeni vekovni napori i usmerenost niza generacija ka jednom cilju – a naš narod imao je jedan cilj –  formiranje Srpske Vojvodine. Bila je to kruna viševekovne borbe za očuvanje sopstvene samobitnosti, slobode i ravnopravnosti sa drugim narodima – izjavio je predsednik Pokrajinske vlade, Igor Mirović.

Danas ne iskazujemo poštovanje i zahvalnost samo patrijarhu Josifu Rajačiću, generalu Đorđu Stratimiroviću, Jovanu Subotiću i ostalima koji su bili akteri tog velikog događaja 15. maja 1848. godine, nego i svima onima koji su, pre njih, bili spremni da daju sve za dobrobit i napredak svog naroda. Takođe, zahvalnost dugujemo i svima koji su došli kasnije i koji su luču Srpske Vojvodine, uprkos velikim žrtvama i ogromnim iskušenjima kojima su bili izloženi, ponosno nosili i predano čuvali sve do prisajedinjenja matici Srbiji 1918. godine:  Svetozaru Miletiću, Mihajlu Polit-Desančiću, Jovanu Jovanoviću Zmaju, Lazi Kostiću i Jaši Tomiću, rekao je Mirović.

Kako je naveo, svečanosti poput ove nisu samo prilika da se osvrnemo na burnu i slavnu prošlost, nego su, istovremeno, i prilika da se kritički osvrnemo na vreme u kojem živimo i da se upitamo da li čuvamo načela slobode, jednakosti i ravnopravnosti za koja su se borili i izborili naši slavni preci.

– S punim pravom možemo reći da Vojvodina danas jeste – a to će i ostati – mesto u kojem, u međusobnom skladu, razumevanju i uvažavanju, žive ravnopravni ljudi i ravnopravni srpski narod i nacionalne manjine. Vojvodina će uvek biti mesto u kojem je svaki nacionalni, kulturni ili bilo koji drugi identitet jednako važan, jednako poštovan i snažno negovan, i u kojem svaki od njih dodaje svoju nijansu lepote njenom licu i doprinosi njenoj prepoznatljivosti. I lepoti lica i prepoznatljivosti Republike Srbije u celini – istakao je Mirović.

On je, na Svečanoj akademiji uručio pokrajinska priznanja. U oblasti nauke, nagrada „Milutin Milanković” pripala je redovnom profesoru Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu i članu Srpske akademije nauka i umetnosti, prof. dr Slobodanu B. Markoviću. Pokrajinsko priznanje u oblasti umetnosti „Pavle Jovanović” pripala je Galeriji slika „Sava Šumanović” u Šidu.

Svečanosti su prisustvovali ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Nikola Selaković, predsednik Skupštine AP Vojvodine Ištvan Pastor, potpredsednici Narodne skupštine Republike Srbije i Skupštine AP Vojvodine, izaslanica predsednika Republike, Verica Lazić, potpredsednici i članovi Vlade Republike Srbije, članovi Pokrajinske vlade, predsednik Matice srpske, Dragan Stanić, predstavnici crkava i verskih zajednica, vojske, policije i drugi.

Sabor frulaša Iđoš

U okviru priprema za 36. Sabor frulaša Srbije „Oj Moravoʼʼ, koji se održava u Prislonici kod Čačka, y Iđošu je održan sastanak organizatora regionalnih predtakmičenja. Domaćin je bilo Kulturno prosvetno društvo „Milivoj Omorac“, organizator iđoške smotre.

Organizatori iz Rače, Boljevca, Vranjske Banje i Šapca utvrdili su regionalnu podelu i kategorije, pravila i datume održavanja smotri. Odlučeno je da se 27. Sabor frulaša u Iđošu, pod nazivom „Škripi đeram“, na kojem će nastupiti takmičari sa teritorije Pokrajine i grada Beograda, održi 17. juna.

Na ovom predtakmičenju nadmetaće se frulaši u kategorijama mladih, izvorne i savremene muzike. Najbolji će se plasirati za učešće na Saboru frulaša Srbije u Prislonici, 22. i 23. jula.

Dan škole Rusko Selo 1

Osnovna škola „Gligorije Popov“ obeležila je 208 godina od osnivanja. U školskoj sali okupili su se učenici, zaposleni, meštani, i sami nekada đaci, kao i gosti. Đaci od prvog razreda kroz pesmu, igru i ples poželeli su im dobrodošlicu.

Škola broji 150 učenika i ima dvojezičnu nastavu, rekla je direktorica Aleksandra Felbab i dodala da se u ovoj obrazovnoj ustanovi odvija i večernje obrazovanje za 50 polaznika.

-Imamo dvosmenski rad, a cilj nam je da svi đaci budu u jednoj smeni. Zato gradimo još četiri učionice, tako će poslepodnevni sati biti slobodni za vannastavne aktivnosti.  Možemo da se pohvalimo i da smo ove godine imali troje učenika koji su stigli do republičkog takmičenja iz biologije i srpskog jezika – istakla je Aleksandra Felbab.

Pozdravljajući okupljene gradonačelnik Nikola Lukač čestitao je rođendan sadašnjim, ali i bivšim učenicima, kao i zaposlenima.

– Ulaganje u obrazovanje je jedan od prioriteta grada. Rukoselska škola je mesto okupljanja svih meštana, a obrazovanje u ovom selu ima dugu tradiciju i kvalitet.  Priredba koju smo imali priliku da vidimo je izuzetna, a na nama je da obezbedimo što bolje uslove za rad, učenje i vannastavne aktivnosti – dodao je Lukač.

Danu škole prisustvovali su i pomoćnik gradonačelnika, Šandor Talpai, i članica Gradskog veća, Melita Gombar.

Melanom kože 1

U Opštoj bolnici u Kikindi tridesetak pacijenata pregledano je u okviru evropske kampanje protiv raka kože. Kako ističe dr Siniša Jolić, specijalista dermatovenerologije i subspecijalista angiologije, akcija se organizuje od 1999. godine radi ranog otkrivanja raka kože i buđenja svesti kod ljudi da je melanom jedan od najmalignijih tumora.

– Na godišnjem nivou registrujemo petnaestak novobolelih od melanoma u našoj Bolnici, što nije malo. Najvažnije je melanom otkriti u ranom stadijumu jer je tada ova bolest izlečiva. Melanom je usko povezan sa suncem i češće se javlja kod osoba koje rade na otvorenom prostoru, poput građevinskih radnika ili poljoprivrednika – kaže dr Jolić.

On dodaje da je važan samopregled kože. Kada pacijent primeti da postoje promene, kada su prisutni svrab, bol, peckanje, tada treba da se obrati dermatologu. Dr Jolić je pozvao građane da se najpre informišu kako da bezbedno borave na suncu, a potom da se izlažu sunčevim zracima.

-Kampanju su pokrenuli belgijski dermatolozi. Do sada smo pregledali oko 450 hiljada stanovnika, a kikindska Bolnica je od prvog dana u kampanji – rekao je naš sagovonrnik.

Pregledi su obavljani u dvema ambulantama, a svi sugrađani koji nisu uspeli da ga zakažu mogu da se jave jer će, i narednih dana, dr Jolić i njegova koleginica dr Milica Agić, specijalista dermatovenerologije, izaći u susret pacijentima. Kampanju Euromelanom podržalo je Ministarstvo zdravlja.

haker

Za krivično delo izazivanje panike i nereda putem društvenih mreža ili sredstava javnog informisanja, zaprećena je kazna i do pet godina zatvora, izjavio je stručnjak za sajber kriminal, Saša Živanović.

On je objasnio da su izazivanje panike i nereda ili ugrožavanje sigurnosti krivična dela koja se gone po službenoj dužnosti. Za krivično delo izazivanje panike i nereda zaprećene su kazne u stavu 1, od tri meseca do tri godine zatvora i novčana kazna, a u stavu 2, ako je ta objava preko društvenih mreža ili preko sredstava javnog informisanja, zaprećena je kazna i do pet godina zatvora.

– Kod krivičnog dela ugrožavanja sigurnosti, zaprećena kazne su u stavu 1 do jedne godine, a do tri godine ako su upućene prema članovima vlade, novinarima, policiji, tužilaštvu – dodao je Živanović. – Neki ljudi koji to objavljujuju nisu ni svesni šta rade, naročito kada je reč o maloletnicima i deci, uzimajući u obzir njihovu zrelost, percepciju i da li su svesni odgovornosti za stvari koje pišu.

Ispred ekrana svog telefona ili računara, ljudi su dosta hrabriji da iznesu nešto u sajber prostor što u realnom životu uopšte ne bi mogli da kažu, rekao je Živanović, a prenosi RTV.