Igor Crnogorac

bankomat

Penzionerima, korisnicima privremene naknade – invalidima rada druge i treće kategorije invalidnosti, odnosno preostale radne sposobnosti i invalidnoj deci – korisnicima privremene naknade kod Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) danas počinje isplata državne pomoći u iznosu od po 20.000 dinara.

Kako je ranije objavio Fond PIO pomoć će dobiti svi koji su pravo na penziju ili naknadu ostvarili zaključno sa 23. novembrom ove godine, odnosno do tog datuma su podneli zahtev za ostvarivanje prava, bez obzira na datum kada će im biti doneto rešenje.

Predsednik Aleksandar Vučić najavio je u ponedeljak da će svi srednjoškolci u Srbiji dobiti jednokratnu novčanu pomoć od 10.000 dinara koje će im, u narednih 10 dana, isplatiti lokalne samouprave, a uplata će i ovog puta ići preko roditelja

Svi studenti koji uzmu studentsku karticu dobiće na tom računu u Banci poštanska štedionica po 1.000 dinara

Korisnici prava na tuđu negu i pomoć će sutra, 1. decembra, dobiti po 10.000 dinara.

1a

Plan Zapada je da Đilasova opozicija posle poraza na izborima pokrene nasilne demonstracije i obojenu revoluciju, organizuje upade u državne institucije, te da izazove haos u zemlji.

Kako se bliže izbori u Srbiji, koji su zakazani za 17. decembar, i kako je sve izglednije da NATO opozicija neće dobiti podršku naroda, njihovi gospodari i nalogodavci postaju sve nervozniji, pa svojim pulenima šalju podršku u vidu svojih dobro proverenih kadrova.

Kako 24sedam ekskluzivno saznaje, u Beograd je došao Dmitro Nikitin, blizak saradnik bivše premijerka Ukrajine Julija Timošenko.  On  je u Srbiju stigao po nalogu zapadnih obaveštajnih službi sa ciljem da u našoj zemlji napravi ukrajinski scenario i na nasilan način na vlast dovede NATO opoziciju, baš kako je Timošenkova uvela Ukrajinu u početak sukoba sa Rusijom po nalogu NATO-a, čiji je i sama sluga.

Plan Zapada je da Đilasova opozicija posle poraza na izborima pokrene nasilne demonstracije i obojenu revoluciju, organizuje upade u državne institucije i napade na predstavnike organa reda, te da izazove haos u zemlji. Nikitin je tu da im prenese iskustva iz Narandžaste revolucije koja se odigrala krajem 2004. i početkom 2005. godine, kada su na isti taj način prozapadni elementi u Ukrajini, uz pomoć Timošenkove preuzeli vlast u toj zemlji.

DOS-ovci već sarađivali sa Ukrajincima

Zanimljivo, podrška ukrajinskoj NATO opoziciji došla je upravo iz Srbije, u kojoj je tada stolovao DOS-ovski režim. Tako je novinar lista Gardijan Ijan Trejnor, svojevremeno naveo da postoji povezanost između događaja u Ukrajini i promene vlasti u Srbiji i Gruziji. On je pisao, a to je sada i opštepoznato, da su predsednički izbori u Beogradu 2000. godine posle kojih je sa vlasti srušen Slobodan Milošević, organizovani i vođeni od strane Ričarda Majlsa, bivšeg ambasadora u Beogradu a tada američkog ambasadora u Bugarskoj. Majls je zatim, kako navodi Trejnor, odigrao istu ulogu kao ambasador SAD u Tbilisiju, gde je pomogao proameričkom kandidatu Mihailu Sakašviliju da svrgne Eduarda Ševardnadzea. Sakašvili je putovao u Beograd kako bi proučio model, a posle toga je i stvarno došao na vlast u Gruziji. Trejnor zaključuje da je slična strategija primenjena i u Ukrajini.

Ukrajinska organizacija demokratske omladine zvana Pora (Vreme je) stvorena po beogradskom modelu organizacije Otpor, koja je pomogla Vojislavu Koštunici i DOS-u da dođu na vlast, dok je čitava kampanja, po Trejnoru, američka kreacija. Novinar Gardijana navodi da je čitav niz organizacija radio na promeni ukrajinske vlasti, a najčešće se pominju Fond za otvoreno društvo Džordža Soroša i Nacionalni fond za demokratiju koga finansira vlada SAD.

Vođe Narandžaste revoluciji u Ukrajinu bili su Viktor Janukovič i Julija Timošenko, koja je nešto posle toga postala i premijer Ukrajine. Timošenkova već decenijama ima veoma bliske veze sa obaveštajnim krugovima na Zapadu, pa ne čudi što su članovi njene porodice posle optužbi za korupciju bežali upravo u zapadne zemlje.

I dok Ukrajina grca u sukobu sa Rusijom, do kojeg je dovela Narandžasta revolucija i vlasti koje su se smenjivali posle toga, Timošenkova obavlja novi zadatak koji je dobila od svojih zapadnih nalogodavaca – pokušava da zajedno sa Đilasovom NATO opozicijom pokrene haos baš kao što je to učinila i u svojoj zemlji.

Zelenović i Miketić već najavili haos posle izbora

Tome u prilog govori i nadavna izjava Nebojše Zelenovića za tajkunski list Danas koji je, govoreći o predstojećim izborima, rekao da “ovoga puta neće izostati šesti oktobar“.

Na taj način je Zelenović, u ime tajkunske koalicije okupljene oko Dragana Đilasa, poručio da ova lista, koja se, ironije li, zove “Srbija protiv nasilja“, hoće upravo nasilje, paljenje Skupštine i sve što se dešavalo 5. oktobra 2000. godine.

Pored Zelenovića, i Đorđe Miketić je pozivao na nasilje ukoliko ne budu zadovoljni rezultatom na izbornom semaforu.

– U slučaju izborne krađe, neprihvatanja poraza, zaista će biti scenario kakav smo imali a to je da moramo da ga branimo na ulici, fizički, kako god je potrebno! Spremamo se za taj scenario! Radimo sve što je u našoj moći da svaki glas odbranimo, da uložimo sve primedbe, obučimo kontrolore, da imamo mobilne ekipe koje će da intervenišu ako bude incidenata… a ako budu i to porušili, nema šta drugo nego da izađemo na ulicu! – rekao je Miketić na Šolakovoj televiziji Nova S.

Već odlazili u Kijev po instrukcije

Podsetimo, ne tako davno, opozicija je na najdegutantniji način koristila tragedije i ubistva dece zarad prikupljanja jeftinih političkih poena, a jedan od predvodinka njihovih protesta Aleksandar Olenik tada je odlazio upravo u Ukrajinu, kako bi pokupio iskustva o pokretanju obojene revolucije. Ovaj lobista za uvođenje sankcija protiv Rusije i zagovornik nezavisnosti lažne države Kosovo, pozivao je na političke proteste opozicije u Beogradu, direktno iz Kijeva, sa trga Majdan gde se svojevremeno odigrala obojena revolucija i nasilna promena vlasti u Ukrajini.

– Evo nas, u Ukrajini, u Kijevu na trgu Majdan… Ovde ćemo biti nekoliko dana i odavde vas pozivamo na sutrašnja proteste protiv nasilja u Beogradu. Samo da znate, ništa nije slučajno – rekao je Olenik i time još jednom definitivno otkrio stvarne ciljeve opozicije u Srbiji.

I albanski lobista sanja ukrajinski scenario u Srbiji

Zanimljivo da je austrijski ekonomista Ginter Felinger, albanski lobista i predsednik nevladinih organizacija za proširenje NATO-a, putem Tvitera više puta uputio poziv na nasilnu revoluciju u Srbiji.

Felinger je još u maju na svom Tviter nalogu napisao:

– Da za srpski Majdan, da za rušenje Vučića, da za kraj ruske Srbije, da za evropsku Srbiju.

On se na istu temu oglasio i pre samo dva dana kada je napisao:

– Vreme je za Majdan u Srbiji!

Đilasovoj NATO opoziciji podrška stiže i iz Hrvatske

Podrška NATO opoziciji stiže i iz Hrvatske. Portal 24sedam je već pisao o kampanji koju hrvatska propagandna mašinerija vodi tokom predizborne kampanje u Srbiji, a sve u cilju rušenja vlasti i dovođenja u fotelje NATO opozicije koju iz senke vodi Dragan Đilas.

Ukoliko bi Đilasova opozicija uspela da ponovo sedne u fotelje, plan je da Srbija ekspresno uvede sankcije Rusiji, prizna nelegalnu nezavisnost Kosova i Metohije i u potpunosti se okrene NATO paktu, čiji je Hrvatska član.

Upravo je to cilj i dolaska Dmitra Nikitina u Beograd. Ipak, građani Srbije jasno mogu da vide gde je Ukrajina završila posle obojene revolucije Julije Timošenko i shvataju da nam su nam sada, više nego ikada, najbitiniji mir i stabilnost, kako bi Srbija nastavila svojim putem razvoja i prosperiteta.

Ko je Dmitro Nikitin:  Kriminalac, batinaš, špijun i čovek koji je započeo uništenje Ukrajine

Dok je Julija Timošenko uglavnom poznata svetskoj javnosti po razaranju same Ukrajine i načinu na koji je došla na vlast uz pomoć zapadnih službi,  ime Dmitra Nikitina do skora nije bilo poznato izvan Ukrajine. Nikitin je nedavno postao šef regionalnog ogranka Sveukrajinskog objedinjenja Otadžbina u Černigovske oblasti, partije na čijem je čelu Timošenkova.

Rođen je 6. oktobra 1984. godine u gradu Višgorodu, blizu Kijeva. Kasnije se zajedno sa roditeljima preselio u prestonicu. Za njegovo ime se vezuje skandal iz 2019. oko Instituta za rak u Kijevu. Nikitin je u to vreme bio zamenik šefa ove institucije, a u medijima se pisalo o brojnim korupcijskim skandalima, kao i o prebijanju lekara koji se nisu slagali sa Nikitinom. Prema tim napisima, Nikitin je imao grupu batinaša koji su “obrađivali” svakog ko mu se “našao na putu”.

Nikitin se sada bavi investicionim i upravljačkim aktivnostima u oblasti IT i razvojem programa zasnovanih na veštačkoj inteligenciji, koja mu je je potpora u šijunskim poslovima za korist zapadnih službi.

Prema podacima dobro obaveštenih izvora, već godinama blisko sarađuje sa zapadnim obaveštajnim službama, dok je njegova kompanija samo paravan za obaveštajne aktivnosti.

Brojne afere, malverzacije i korupcija su vezane upravo za ime Dmitra Nikitina, kao i sam početak uništenja Ukrajine.

(Izvor: 24sedam)

sijalcica

Zbog planiranih radova, iz Elektrodistribucije“ najavljuju isključenja dela potrošača u Kikindi

U četvrtak, 30. novembra, od 8 do 10 sati struje neće biti u ulici Đure Jakšića, od Save Tekelije do Čanadske.

Potrošači u Barskoj ulici i u ulici Živice Dokića, u delu od Barske do Branka Radičevića bez struje će ostati u petak, 1. decembra, od 8 do 11 sati.

U ponedeljak, 4. decembra, takođe od 8 do 11 sati, struje neće biti u ulicama:

– Kumanovska, od Đure Daničića do Veljka Petrovića

– Kraljevića Marka, od Đure Daničića do Žarka Zrenjanina

– Žarka Zrenjanina, od Albertove do Save Lipovanova.

vulkanizerska drama plakat

Korisnici usluge Dnevni boravak Centra za pružanje usluga socijalne zaštite dobili su vredno pomagalo koje će im olakšati pristup objektima bez prilaza za invalide. Na konkursu Pokrajinskog sekretarijata za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova opredeljen im je novac za kupovinu „guseničara“ za invalidska kolica.

Zahvaljujući tome korisnici će sutra (četvrtak, 30. decembar) odigrati svoju predstavu „Vulkanizerska drama“ u Kulturnom centru.

Pripremanjem i izvođenjem predstava podižemo svest svest u društvu o osobama sa invaliditetom, borimo se protiv stereotipa i predrasuda koje vladaju o njihovim mogućnostima, i obezbeđujemo njihovu veću vidljivost u lokalnoj zajednici, navode u Centru.

U svečanoj sali Kulturnog centra predstava počinje u 18 sati, ulazak je besplatan.

Maja Gojkovic (2)

Potpredsednica Vlade i ministarka kulture Maja Gojković, večeras se u Kikindi srela sa predstavnicama udruženja žena sa teritorije čitavog grada. Čajanka sa druženjem upriličena je u Restoranu „Strajnić“.

– Veliko mi je zadovoljstvo da potpuno neformalno pričamo o tome kakav je život u Kikindi i kako žive žene u okolnim mestima. Ovde su žene svih starosnih dobi i uglavnom dobro funkcionišu jer su organizovane u udruženja koja se bave očuvanjem kulturnog nasleđa krajeva iz kojih su došle one same ili  njihovi preci. Bave se gastronomijom na stari vojvođanski način po receptima njihovih majki i baka – rekla je ministarka Gojković koja je i članica Koordinacionog tela Vlade za rodnu ravnopravnost. – Imala sam priliku da razgovaram sa mladom devojkom, poreklom iz Bašaida, čiji su roditelji otišli u Nemačku. Sada i ona tamo radi u velikoj firmi koja se bavi gastronomijom, ali su već kupili kuću u Bašaidu i sređuju je. Na moje pitanje da li planiraju da se vrate, ona je potvrdo odgovorila i rekla da misli da Srbija ide u dobrom pravcu i da će mladi ljudi imati šansu da započnu neki posao i da nastave svoj život ovde.

Susretu su, u ime lokalne samouprave, prisustvovali, gradonačelnik Nikola Lukač, zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski i članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski. Dobrodošlicu i zahvalnost za sve što je ministarka, u saradnji sa lokalnom samoupravom učinila za naš grad, izrazio je gradonačelnik Lukač.

– Žene su nosioci i porodice i kompletnog društva jer su odgovornije, temeljnije, marljivije i nama muškarcima daju mudrost da donosimo kvalitetnije i bolje odluke. Hvala ministarki jer je danas došla da sa nama podeli energiju koju zajednički kreiramo ka boljoj budućnosti u našoj Kikindi, Vojvodini i Srbiji. Znamo kolika je borba Vlade i našeg predsednika Vučića da podignemo našu Srbiju i siguran sam da ćemo u narednom periodu, ozbiljnim radom, projektima uz pomoć žena kakva je Maja, ali i uz vašu podršku ovde na lokalu, pobeđivati i praviti još bolje rezultate – kazao je Lukač.

Potpredsednica vlade i ministarka Gojković izrazila je zadovoljstvo saradnjom Ministarstva i Grada.

– Drago mi je da imamo divnu saradnju. U poslednjih nekoliko godina Ministarstvo je u infrastrukturu u Kikindi uložilo 130 miliona dinara. Imamo potpuno novu galeriju Narodnog muzeja, sada se radi Kulturni centar, fasada i krov se renoviraju i ubeđena sam da ćemo, vrlo brzo, moći da otvorimo i taj adaptirani objekat. To su velika programska ulaganja Ministarstva kulture i očekujem nove projekte na konkursu „Gradovi u fokusu“ i nastavak saradnje između Ministarstva i Grada Kikinde – istakla je gošća.

Žene su stub našeg društva, ozbiljno i promišljeno donose odluke i ubeđena sam da će sve one izaći 17. decembra na izbore, da će glasati za budućnost svojih porodica i da će sigurno, nepogrešivo izabrati listu „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane“, zaključila je ministarka Gojković.

Roditeljstvo 1

Kako biti dobar roditelj, zašto je važno razgovarati o dilemama i razmeniti iskustva, kako da roditelji budu sigurni da su postupci i način vaspitanja podržavajući za dete, neke su od tema koje je, na predavanju „Izazovi roditeljstva“, održanom sinoć u Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača (VŠSSOV), obradila profesorica ove škole, mr spec. Dijana Kopunović Torma, psiholog i psihoterapeut sa trodecenijskim iskustvom rada u predškolskoj ustanovi.

Podrazumeva se da roditelji sve znaju, neprijatno im je da pitaju jer brinu da će neko pomisliti da su loši roditelji. Međutim, rođenjem deteta rađaju se i roditelji i trebaju da budu otvoreni da uče šta je najbolje za njihovo dete, kaže profesorka.

– Uvek mi je bio cilj da osnažim mame i tate jer je činjenica da se mi ne rađamo kao roditelji. To je jako važna i odgovorna uloga, a niko nas ne priprema za nju. Zato je veoma važno razgovarati, pitati, i mislim da su oni koji su otvoreni za razgovor o tome, upravo roditelji koji pokazuju da im je važno kako funkcioniše njihova porodica. Sigurna sam da svaki roditelj radi samo ono što misli da je najbolje za njegovo dete, ali to ne znači da je to za dete zaista najbolje. Nekada nismo svesni toga, tako da je moje predavanje bilo, u najvećoj meri, o zabludama koje postoje – objašnjava Dijana Kopunović Torma.

Ona navodi da je jedna od zabluda „Neka uživa dok je mali, naradiće se u životu“, kada se sve dozvoljava detetu, što je greška jer zanemarujemo značaj ranog razvoja koji je veoma važan za razvoj mnogih funkcija. Osim toga, šaljemo poruku da to dete ništa ne zna i ne ume. Posledice mogu biti da ono postane nesigurno ili da postane „mali gazda“.

– Još jedna zabluda je negiranje postojanja svakog problema – kaže profesorka. – To je opet greška jer dete treba da nauči da se suočava sa problemima. Smisao uspešnog roditelja nije da ima dete bez problema nego da mu pokaže, da ga osposobi kako da ih samostalno rešava. Zabluda je i da dete uvek mora da bude uspešno. To su preterani zahtevi roditelja koji smatraju da je dečiji uspeh potvrda njihovog uspešnog roditeljstva što, naravno, nije tačno, jer na taj način pritiskamo svoje dete i ne dozvoljavamo mu da bude dete, nego mora da bude najbolji. Ovo može da izazove različite posledice, mogu da se pojave mnogi psihološki problemi kada dete ne uspe da budu najbolje i počinje da laže. Takođe, može da dođe do povlačenja u sebe i do odustajanja.

Greška je i stav da dete mora da ima sve, kada roditelji misle da je obezbeđivanje materijalne dobrobiti detetu pravo roditeljstvo. Ili da dete mora uvek da bude srećno što, zapravo, dovodi do negiranja detetovih osećanja.

– Svako dete ima pravo da ima sva osećanja jer to ima svoju svrhu i smisao i ako prezaštićujemo dete, možemo da učinimo dosta loših stvari, dete može da počne da se povlači iz društvene komunikacije, da postane neprilagođeno, da ima niži nivo saosećanja. Za njega je zbunjujuće kada kažete da je sve super i skrećete pažnju na nešto drugo. Deci treba pomoć da se nose sa svojim osećanjima, treba im dati priliku i podršku i naučiti ih kako da konstruktivno rešavaju situacije koje su izvor neprijatnosti – navodi profesorka i ocenjuje da je u našem društvu zanemarena podrška roditeljima.

Na roditeljskim sastancima u vrtićima i školama obrađuju se teme koje su važne, podseća, ali mnogi roditelji im čak i ne prisustvuju.

– Bitno je dopreti do roditelja, da osveste koliko je to važna stvar i da ostavlja tragove na ceo život njihovog deteta, a onda će već i institucije početi da rade. I ovo predavanje je pokazalo koliko su roditelji zainteresovani, veoma mali broj njih je došao, ali to je na svakome da proceni šta mu je važno, da li je važnije doći i poslušati nešto ovako ili ostati i pogledati neku TV seriju – zaključuje prof. Dijana Kopunović Torma.

Predavanje u VŠSSOV održano je u susret jubileju Škole koji će biti obeležen u aprilu.

nasilje nad zenama

U toku je globalna kampanja koju obeležava 1.700 organizacija u više od sto država sveta, “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama”. Kampanja počinje 25. novembra Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama i završava 10. decembra,  Međunarodnim danom ljudskih prava. Obuhvata četiri važna međunarodna datuma koja povezuju žene, nasilje i ljudska prava:

  1. novembar – Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama
  2. decembar – Svetski dan borbe protiv AIDS-a
  3. decembar – Međunarodni dan osoba sa invaliditetima
  4. decembar – Godišnjica Montrealskog masakra
  5. decembar – Međunarodni dan ljudskih prava.

Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama 25. novembar je proglašen na prvom sastanku feministkinja Latinske Amerike i Kariba, održanom u Bogoti 1981. godine. Datum je odabran kao dan sećanja na sestre Mirabal (Patriu, Minervu i Mariu Teresu) koje je brutalno ubio diktator Rafael Trujilo u Dominikanskoj republici 1960. Godine 1999. rezolucijom su ga službeno potvrdile Ujedinjene Nacije.

Sestre Patria, Minerva, Maria Teresa i Dede rođene su u Dominikanskoj republici. Pod imenom “Las Mariposas” (Leptiri) delovale su kao političke aktivistkinje i postale vidljivi simbol otpora diktatorskom režimu Trujila. Zbog svojih revolucionarnih aktivnosti i borbe za demokratiju i pravdu uhapšene su više puta zajedno sa svojim muževima. Dana 25. novembra 1960. Minervu, Patriu i Mariu Teresu likvidirala je Trujilova tajna policija dok su ih vozili u posetu zatvorenim muževima. Sve tri sestre su zadavljene, a tela su pronađena polomljenih kostiju. Vesti o njihovom ubistvu šokirale su i razbesnile narod. Brutalna likvidacija sestara Mirabel bio je jedan od događaja koji je doprineo zamahu pokreta protiv Trujilovog režima; 30. maja 1961. na njega je izvršen atentat, a nedugo zatim dolazi i do pada njegovog režima. Sestre Mirabel postale su simbol nacionalnog i feminističkog otpora.

Povodom ovogodišnjeg obeležavanja 25. novembra Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković, istakla je da je, prema dostupnim podacima, ove godine u Srbiji ubijeno 27 žena i devojčica, a u proteklih deset godina izvršeno je više od 300 femicida.

Različite oblike nasilja trpe žene iz različitih društvenih grupa. U dodatnom riziku su starije žene, Romkinje i žene sa invaliditetom. Takođe, važno je napomenuti da je, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, u zadnjih 20 godina u svetu ubijeno 89 hiljada žena. Više od 30 odsto njih je pretrpelo nasilje od intimnog partnera ili članova porodice.

Ove godine Evropska unija obeležavanje ovog dana  sprovodi sa temom „Ujedinimo se: investirajmo u sprečavanje nasilja nad ženama i devojčicama“, u sklopu akcije 16 dana aktivizma.

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog pokrenulo je kampanju “Stop femicidu!”. Biće organizovani paneli i razgovore o toj temi. sa porukom da je femicid društveno zlo, kao i da će se dosledno raditi na tome da se realizuje proklamovana politika Vlade Srbije koja podrazumeva nultu toleranciju prema ovoj vrsti nasilja.

Kampanja „Stop femicidu!” ima za cilj da ohrabri žene da nadležnim institucijama odmah prijave nasilje. Pokrenuta je inicijativa da se u izmenama Krivičnog zakonika u Srbiji femicid imenuje kao posebno krivično delo, a kako je najavljeno, radiće se i na tome da se ubuduće sačinjava registar nasilnika.

 

trpeza

U danima posta vernici se pripremaju za obeležavanje jednog od najradosnijih hrišćanskih praznika tako što se posvećuju molitvi i čišćenju tela i duše kroz ishranu, dobra dela i pozitivne misli.

Božićni post traje 40 dana i nije strog kao Uskršnji. Uveden je po uzoru na samog Isusa Hrista koji je, prema predanju, 40 dana proveo u pustinji u molitvi i posteći. Post je ranije trajao samo sedam dana, ali je na Svehrišćanskom saboru 1166. godine doneta odluka da ubuduće traje 40 dana. Ipak, oni koji imaju zdravstveni ili neki drugi problem zbog kog ne mogu da izbegavaju hranu životinjskog porekla 40 dana, imaju mogućnost takozvanog malog posta, koji traje sedam dana.

Post kod pravoslavnih vernika znači nekonzumiranje hrane i pića životinjskog porekla, odnosno mesa, mleka, jaja i životinjske masti, do Božića.

Na vodi se, odnosno strogo, posti samo sredom i petkom, dok su ponedeljkom, utorkom i četvrtkom ulje i vino dozvoljeni, a subotom i nedeljom se jede i riba. Riba je dozvoljena i na Vavedenje Presvete Bogorodice kao i na Nikoljdan, Najstroži post je na Badnji dan, kada vernici sve do večere poste isključivo na vodi.

Post ima dva aspekta: telesni i duhovni, a oba su jednako važna i jedan ne ide bez drugog. Prema rečima Svetog Jovana Zlatoustog, telesni post, odnosno uzdržavanje od hrane životinjskog porekla, nema koristi za vernika ako nije povezan s duhovnim.

„Ne govori mi: Toliko dana sam postio nisam jeo ovo ili ono, nisam pio vina, išao sam u gruboj haljini; nego kaži nam da li si od gnevnog čoveka postao tih, od žestokog – blag. Ako si iznutra pun zlobe, zašto si telo mučio?”, reči su Svetog Jovana Zlatoustog.

Kosovo i Metohija očigledno nisu bitna tema za koaliciju “Srbija protiv nasilja”.

Ljiljana Smajlović gostovala je u Jutarnjem programu TV Prva i govorila o opoziciji i njihovoj borbi za KiM. Kako je sama istakla, opozicija se dogovorila i da ne pominje Kosovo i Metohiju kako ne bi izgubili neke poene.

Naravno, još jedna stavka koja govori u prilog tome da ih je za KiM briga jeste da su lidera sa Kosova i Metohije stavili na 97. mesto na listi, dakle, ne očekuju ni da će ući u Parlament.

– Što se tiče KiM, mi smo na njihovim televizijama gledali uživo konsultacije gde se dogovaraju da ne pominju KiM jer će im to pokvariti izborne šanse! Kako je moguće da na listi “Srbija protiv nasilja, prvi srpski opozicioni lider sa KiM (Slaviša Ristić) je na 97. mestu, što znači da oni ni ne očekuju da će on ući u Parlament! Zar to nije najbolji pokazatelj koliko je njima važno Kosovo na toj lestvici prioriteta? – kaže Ljiljana Smajlović.

(Izvor: 24sedam)

Mi ne idemo na to da napravimo većinu od 51%, mi želimo da napravimo veliku koaliciju sa svima koji žele da promene ovu vlast, rekao je Obradović.

Lepo je predsednik države Aleksandar Vučić govorio, glas za lažnu desnicu i tzv. patriote je glas za Dragana Đilasa, koji lobira za sankcije Rusiji, i za Mariniku Tepić, koja želi da Srbija dobije žig zemlje koja je počinila genocid!

Vladimir Obradović, Đilasov kandidat za gradonačelnika Beograda je izjavio gostujući kod Olje Bećković da će njihova lista biti najbolje plasirana lista u gradu, ali i dodao:

-Mi ne idemo na to da napravimo većinu od 51%, mi želimo da napravimo veliku koaliciju sa svima koji žele da promene ovu vlast!

Na pitanje voditeljke da li to znači i sa zavetnicima, Obradović je odgovorio: Ukoliko ona želi da radi protiv ove vlasti – da.

(Izvor: 24sedam)