Igor Crnogorac

water-g5667dd93f_1280

Prema najavama izvođača radova na vodovodnoj mreži, sutra (subota, 9. decembar), od 8 do 16 sati, biće isključena voda potrošačima u Kumanovskoj ulici, u delu od od Stevana Lakai Gige do Kiš Mihalja.

Mole se potrošači da obezbede dovoljnu količinu vode za svoje potrebe. Za sve dodatne informacije dostupan je Pozivni centar: 422-760 i 062/8844888, navodi se u saopštenju iz JP“Kikinda“.

obuka

Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZ) sprovodi jednodnevne radionice „Psihološki izazovi preduzetništva“ za nezaposlene, zainteresovane za pokretanje malog biznisa.

Psiholozi će polaznicima pružiti podršku kako bi stekli uvid u psihološke izazove preduzetništva, podigli nivo samopouzdanja po pitanju ličnih kompetencija za pokretanje malog biznisa i razvili nove veštine, potrebne za razvoj i opstanak sopstvene delatnosti.

U radionicu se mogu uključiti nezaposleni nezavisno od pohađanja obuke „Put do uspešnog preduzetnika“ i zainteresovanosti za konkurisanje za subvenciju za samozapošljavanje.

Teme koje se obrađuju na radionici su: motivi za pokretanje preduzetničkog posla, ključne veštine, potrebne za uspešno preduzetništvo, sagledavanje okruženja, usklađivanje poslovnih i privatnih obaveza i potencijalne prepreke za postizanje uspeha u preduzetništvu.

Radionica „Psihološki izazovi preduzetništva“ traje od od četiri i po do šest sati. Zainteresovani sa evidencije nezaposlenih za ovu obuku mogu da se prijave svom savetniku, navodi se u saopštenju iz NSZ.

bolnica ulaz

Četvoročlana porodica iz Kikinde smeštena je u Opštu bolnicu usled trovanja gasom. Kako saznajemo otac B. K. (44), majka A. K. (35) i dvoje dece od 15 i tri godine, oko 10 sati i 30 minuta stigli su na Prijemno odeljenje Bolnice. Nakon pregleda koji je obavio dežurni anesteziolog otac je, u svesnom stanju, smešten na Intenzivnu negu radi daljeg lečenja i zbrinjavanja. Majka i deca, sa lakšim simptomima, zadržani su na Dečijem odeljenju radi daljeg praćenja i lečenja.

Prema izjavi majke do trovanja gasom došlo je usled kvara na kućnoj instalaciji.

U Policijskoj upravi potvrđeno nam je da je u toku uviđaj u kući porodice u ulici Laze Kostića i da će istraga pokazati šta je uzrok trovanja. O događaju je obavešteno i Osnovno javno tužilaštvo.

struja (4)

Kako je najavljeno iz „Elektrodistribucije“, zbog planiranih radova na mreži, u Iđošu će, u ponedeljak, 11. decembra, od 9 do 11 sati, ostati deo potrošača, i to u sledećim ulicama:

– Jovana Đurđulova

– Žarka Zrenjanina

– Svetozara Miletića

– Laze Kostića

– Nikole Francuski, od Svetosavske do sokačeta

– Svetosavska, od Đure Jakšića do kraja sela prema Sajanu.

Smrt čoveka

Narodno pozorište će sutra (petak, 8. decembar) obeležiti 73. rođendan jubilarnim, 50. izvođenjem predstave „Smrt čoveka na Balkanu“.

Dan kikindskog teatra je 2. decembar. Na ovaj dan, 1950. godine, premijerno je izvedena prva predstava za građanstvo, „Koštana“, Bore Stankovića, u režiji Save Pavlovića.

Predstava „Smrt čoveka na Balkanu“ rađena je po tekstu i u režiji Miroslava Momčilovića koji je, prethodno, napisao scenario i režirao film sa istim nazivom. Početak predstave je u 20 sati.

ezgif-3-588daa8377

“Još malo o Đilasu i meni, da nauče njegovi botovi”

Čedomir Jovanović, lider LDP-a i prvi na listi “Čedomir Jovanović – Mora drugačije”, oglasio se na svom profilu na društvenoj mreži “X”.

On je podelio snimak na kome govori o Draganu Đilasu i njegovom odnosu sa nekadašnjim premijerom Zoranom Đinđićem. Jovanović iznosi detalje o Đilasovim malverzacijama, nakon kojih je Đinđić protiv sadašnjeg lidera opozicije podneo krivičnu prijavu.

U opisu videa stoji: “Još malo o Đilasu i meni, da nauče njegovi botovi da je moja ljubav prema njihovom gazdi mnogo starija od Vučića na vlasti. Nekad pomislim da je prvo bio veliki prasak, a odmah posle svemira naš randevu.”

U samom videu Jovanović optužuje Dragana Đilasa da je, dan nakon petooktobarskih promena, sa “nekom ćelavom barabom” upao u Pekabetu, okupio sve direktore i tražio im da potpišu ugovor o reklamiranju sa njegovim firmama.

Jovanović navodi da je Đilas već pomenutu ćelavu barabu okupljenim direktorima predstavio kao čoveka iz obezbeđenja Zorana Đinđića, sa ciljem da ih natera da sklope posao sa njegovim agencijama.

On zatim objašnjava da je, nakon poziva prijatelja koji je saznao šta se dešava, upravo on intervenisao i direktorima Pekabete poručio da Đilasa izbace iz firme.

Podsetimo, Jovanović je nedavno Đilasa optužio da se  sakrio ispod Marinikine suknje i odatle vodi kampanju, uz pitanje : – Što ne izađe Đilas pred ovaj narod?

(Izvor: 24/sedam)

Orka obuka (4)

Članovi Ronilačkog kluba „Orka“ boravili su u Milanu na obuci za plivanje i ronjenje sa osobama sa invaliditetom. Kako bi unapredili rad sa osobama sa hendikepom, po čemu je „Orka“ prepoznata kao jedini klub u državi, sedam članova provelo je pet dana u partnerskoj organizaciji HAS Italia (Hendicapped Scuba Association).

Obuci u Milanu prethodila je onlajn edukacija, a kikindski ronioci dobili su, od organizatora, pohvale i priznanje za posvećenost i rad. Uz to, prisustvovali su i obuci za upravljanje i održavanje kompresora za punjenje boca i za servisiranje i popravku ronilačke opreme.

– Rezultat ovih aktivnosti biće od velike koristi kompletnoj zajednici. U Klubu će se povećati broj instruktora i članova koji su osposobljeni za kvalitetan rad sa osobama koje imaju različite tipove invaliditeta. Mora se naglasiti da se ovde ne radi samo o tehnikama koje se primenjuju kako bi se plivalo i ronilo. Budući da je invaliditet veoma kompleksna stvar, neophodna je i psihološka podrška. Ovo će ohrabriti osobe hendikepom da se uključe u društveni život na najbolji mogući način – baveći se sportom u sredini u kojoj smo svi ravnopravni i gde mogu da osete slobodu pokreta, u vodi, u meri u kojoj im telesna ograničenja to dozvoljavaju. Instruktori će, takođe, moći da prenesu svoje znanje u pružanju podrške ovoj osetljivoj populaciji ostalim članovima Kluba i drugim plivačkim i ronilačkim klubovima u Srbiji i regionu, organizovanjem ronilačkih kampova.– kaže članica Kluba, Biljana Gajski.

Obuka je deo projekta „Dive Into Your Life! “ sa kojim je „Orka“ konkurisala u Fondaciji „Tempus“ koja sprovodi „Erasmus +“, program Evropske unije za saradnju u oblasti obrazovanja, obuka, mladih i sporta u Srbiji.

Ronilački klub „Orka“ je, samo u proteklih šest godina, organizovao šest ronilačkih kampova namenjenih invalidima. Za izuzetne rezultate i iskazanu humanost, članovi Kluba dobili su Godišnju nagradu Grada Kikinde u oblasti sporta za 2022. godinu.

 

Gusle konferencija (1)

ADZNM „Gusle“ biće, naredne sedmice, domaćini međunarodne Konferencije na temu etnomuzikologije, etnokoreologije i prakse, prve ove vrste u našoj zemlji. Stručni skup biće održan u saradnji sa Asocijacijom za kulturu Banata iz Temišvara koja je, ove godine, za četvrtu konferenciju, za organizatora i domaćina odabrala upravo akademsko društvo iz Kikinde, rečeno je danas na konferenciji za medije u „Guslama“.

– Biće to, po broju prijavljenih radova i stručnjaka, jedan od najozbiljnijih događaja u jugoistočnoj Evropi – rekao je direktor „Gusala“, Zoran Petrović. – Mi imamo stalnu saradnju sa vrhunskim stručnjacima iz regiona kada su u pitanju etnomuzikologija, etnokoreologija, etnologija i antropologija kao uža oblast, kao i sa istoričarima. Nekoliko godina sarađujemo sa strukovnom organizacijom iz Temišvara, Asocijacijom za kulturu Banata u kojoj su vrhunski stručnjaci, i Rumuni i Srbi. Zahvaljujući tome, imamo i zajedničke projekte sa Muzičkom akademijom Zapadnog univerziteta u Temišvaru i te saradnje proizvele su i ovaj događaj, jedinstven u regionu, i veoma značajan kako elementi nematerijalnog kulturnog nasleđa ne bi ostali samo u teoriji, već da, u praksi, imaju svoj dalji život.

Konferencija će se odvijati u Kuriji i „Guslama“, 12. i 13. decembra, najavila je umetnički rukovodilac, Magdalena Popov.

– Promovisaćemo i Etno-kamp koji održavamo već 22 godine i koji predstavlja najbolji spoj teorije i prakse u ovoj oblasti. Učesnici Konferencije nam dolaze iz pet zemalja, takođe očekujemo i predstavnike ambasada Severne Makedonije i Rumunije i veliki broj veoma uglednih i uvaženih zvanica iz mnogih relevantnih institucija iz regiona – rekla je Magdalena Popov.

Svečano otvaranje zakazano je za utorak, 12. decembar, za 10 sati, u svečanoj sali Kurije. Slede četiri sesije na kojima će učesnici izlagati svoje radove i koje će se paralelno odvijati u prostorijama „Gusala“ i u Narodnom muzeju, od 11.30 i od 12.30 sati. Od 15 sati, takođe u svečanoj sali Muzeja, biće organizovan „Book salon“, predstavljanje knjiga učesnika, svih koji su radili nešto na temu etnomuzikologije, etnokoreologije i primenjenih igara.

Istog dana, od 20 sati, u Muzeju će, na koncertu tradicionalne muzike, nastupiti orkestri Zapadnog univerziteta, odnosno Asocijacije za negovanje banatske kulture iz Temišvara, i orkestar domaćina sa pevačkom grupom i solistima. Sutradan, 13 decembra, od 10 sati, u igračkoj sali „Gusala“ biće održan okrugli sto na temu “Etnomuzikologija, etnokoreologija i etnologija u balkanskim zemljama – aktuelna naučna istraživanja i umetnički pravci“.

Pored „Gusala“ koje će predstavljati umetnički rukovodioci Magdalena i Igor Popov, učešće na skupu potvrdili su predstavnici Saveza Srba iz Temišvara, Univerziteta „Goce Delčev“ iz Štipa, novosadske Akademije umetnosti, Muzičkog instituta SANU, Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja iz Niša, Akademije umetnosti iz Banja Luke i Centra za kulturu – KUD-a „Mijat Mašković“ iz Kolašina.

Iz „Gusala“, takođe, pozivaju sugrađane da prisustvuju predavanjima i muzičkim nastupima u toku Konferencije.

Kuce u selima (3)

Da se u selu lepše odrasta i mirnije živi, Milan Vranješ je oduvek znao. Ipak, u jednom periodu života, kada je u Kikindi, kao svršeni trgovac, dobio posao u struci, preselio se iz rodnog Banatskog Velikog Sela u grad. Posle nekoliko  godina, rešio je da se vrati u roditeljsku kuću u selu – svojim najbližima, drugovima i kolegama sa folklora kojim se bavi 18 godina u KUD „Marija Bursać“ u kojem je, od pre nekoliko godina i koreograf.

Upravo u to vreme ovaj tridesetčetvorogodišnjak saznao je za konkurs Ministarstva za brigu o selu za dodelu novca za kupovinu seoske kuće sa okućnicom. Najnoviji konkurs je, osim mladih bračnih parova, samohranih roditelja i mladih poljoprivrednika, prvi put bio dostupan i samcima, što je Milan tada i bio. Ali, ne zadugo. U vreme kada je počeo da priprema konkursnu dokumentaciju, preko folklora je u Sanadu upoznao Dušanku i formirali su porodicu. Narednog meseca oni će se useliti u svoj novi dom.

– Više volim selo, zdravija je sredina i za decu i za odrasle. Veći deo života proveo sam ovde, a udaljeni smo samo 6-7 km do grada. U međuvremenu sam upoznao svoju ženu i našli smo kuću koja nam odgovara. Dva meseca smo čekali poziv iz Ministarstva i pre tri nedelje smo u Beogradu potpisali ugovor. Odmah zatim kuća je i prepisana, promenili smo adresu i uskoro se useljavamo – priča Milan.

Kuća koju su Dušanka i Milan odabrali ima dva objekta na pet ari placa. Milan kaže da je noviji deo od 104 kvadrata izgrađen šezdesetih godina i da je bio odmah useljiv.

– Bilo je više zainteresovanih, ali mene vlasnici znaju od rođenja i odlučili su da ja imam prioritet – kaže Milan. – Kuća je, takođe, u delu sela koje se zove Hubert, tu su mi i roditelji, na dva minuta. Prezadovoljan sam i bio sam siguran da ću uspeti da dobijem novac od Ministarstva, mada su mi govorili suprotno i da mi treba veza. Ja nikoga nisam pozvao, nikakvu vezu nisam tražio, samo sam sve uradio po propisima i dobio sam kuću. Prezadovoljan sam.

Ovo nisu jedine lepe vesti. Najlepše je Milan dobio nekoliko meseci ranije, kada je saznao da će postati otac. Devojčicu, koja će se, mama je tako odlučila, zvati Lana, očekuju početkom januara. Do tada, Milan je rešio da još malo uredi njihov novi dom.

– U toku su manji radovi, postavio sam izolaciju i uređujem kuću. Očekujem da ćemo se useliti u decembru, može Lana i da porani – zaključuje Milan i dodaje da je supruga zaposlena u Javnom komunalnom preduzeću u Čoki, ali da ni to neće biti problem jer su veliki posao već uradili – biće svoji na svome.

Program dodele bespovratnih sredstava odobrila je Vlada radi motivisanja stanovništva da ostane na selu i podsticanja mladih da se vrate na selo putem rešavanja njihovog stambenog pitanja. Ovim se postiže povećanje broja seoskog stanovništva, smanjenje prosečne starosti stanovnika i poboljšanje opšte demografske strukture u selima što dovodi do pokretanja i rasta privrednih aktivnosti na selu, navodi predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan.

– Ove godine je interesovanje za konkurs, na teritoriji Grada, izrazilo blizu sto podnosilaca zahteva. Lokalna samouprava je, na osnovu rada Komisije za utvrđivanje ispunjenosti uslova za učešće na javnom konkursu, sačinila blizu 60 prijava i isto toliko zapisnika i procena koje su podnosioci predali na konkurs, zajedno sa izjavama vlasnika kuća koji su kod Javnog beležnika prihvatili učešće na ovom konkursu – objašnjava Bogdan. – Cilj lokalne samouprave je da, zajedno sa Vladom Republike Srbije, radi na tome da se ožive sela, da se mladi podstaknu da ostanu u mestima u kojima stanuju, kao i da iz grada dođu na selo da žive. Ulaganja u mesne zajednice na selima su veća nego ikada i uslovi života na selu mnogo su bolji nego u prethodnom periodu.

Osnovni uslovi koji su važili i u prethodnim godinama su da podnosioci nemaju navršenih 45 godina života i da nemaju na svom imenu upisanu nepokretnost u poslednjih pet godina, što se ne odnosi na posedovanje poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi van građevinskog rejona. Kuće koja su predmet prometovanja putem konkursa moraju da ispunjavaju osnovne uslove za život i ne mogu prelaziti procenjenu vrednost veću od 1,2 miliona dinara, a nakon kupoprodaje je zabranjeno njeno otuđenje u narednih deset godina.

Prijavljivanje na konkurs trajalo je od marta do 1. novembra. Po najnovijem konkursu do sada je, na teritoriji grada Kikinde, odobreno i realizovano 19 ugovora za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom. Podnosioci su dobili sredstva za kuće ujednačeno po svim kikindskim selima. Kuće su dobili: osam mladih bračnih parova i nevenčanih partnera, četiri pojedinca i sedmoro samohranih roditelja.

Iako je konkurs zatvoren 1. novembra, ovo nije i kraj za one koji su konkurisali jer se očekuje da će, sa resornim ministarstvom, do kraja budžetske godine biti potpisano još ugovora.

Što se Vranješa tiče, oni se već raduju useljenju i ponosni su što su, još pre njenog rođenja, maloj Lani omogućili da raste na mirnom i bezbednom mestu.

Tara_jezero_Djurici

Novih 500 hiljada vaučera za odmor u Srbiji biće podeljeno od 1. januara, najavio je predsednik Srbije, Aleksandar Vučić.On je izjavio da se mora naći način kako bi se prolongirao rok za upotrebu preostalih 40 hiljada neiskorišćenih vaučera za odmor za tekuću godinu.

Vaučer za subvencionisani odmor u Srbiji može se koristiti isključivo u ugostiteljskim objektima izvan mesta prebivališta i izvan mesta studiranja korisnika vaučera, i odmor mora trajati najmanje pet noćenja.

Pravo da dobiju vaučer imaju:

– korisnici prava na penziju;

– stariji od 65 godina, računajući od dana u kome se podnosi prijava za dodelu vaučera, koja ne ostvaruju pravo na penziju;

– nezaposleni na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje i korisnici posebne novčane naknade i privremene naknade Nacionalne službe;

– korisnici prava na dodatak za pomoć i negu drugog lica koji to pravo ostvaruju u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna zaštita;

– korisnici prava na dodatak za pomoć i negu drugog lica, koji to pravo ostvaruju u skladu sa zakonom kojim se uređuje penzijsko i invalidsko osiguranje;

– radno angažovani sa primanjima koja ne prelaze iznos od 70 hiljada dinara mesečno;

– ratni vojni invalidi i civilni invalidi rata sa primanjima koja ne prelaze iznos od 70 hiljada dinara mesečno;

– korisnici prava na naknadu na porodičnu invalidninu po palom borcu;

– nosioci aktivnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva koji su se izjasnili da se bave isključivo poljoprivredom, upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava u skladu sa Zakonom o poljoprivredi i ruralnom razvoju;

– studenti.

Korisnik vaučera prijavu treba da podnese lično i tom prilikom stavlja na uvid, odnosno prilaže potrebnu dokumentaciju. Izuzetno, za maloletno ili poslovno nesposobno lice, koje ispunjava uslov za dodelu vaučera, prijavu podnosi zakonski zastupnik (roditelj, odnosno staratelj), uz dokaz o zakonskom zastupanju.

Vlada Srbije je, u ovoj godini, u dva navrata, podelila 200 hiljada vaučera za odmor u Srbiji. Vrednost vaučera je pet hiljada dinara.