Igor Crnogorac

ezgif-3-dcfa91642b

Predstavnici Đilasove NATO opozicije smislili su novi način kako da napadnu predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

Toliko im je bolnih poraza predsednik Vučić naneo na izborima poslednjih 12 godina, da su navukli traumu od njegovog imena.

Iako je predsednik Srbije najnapadanija ličnost u Srbiji, iako su ulupali  milione evra u to da se njegovo ime oblati, ime Aleksandra Vučića i dalje proganja oponente okupljene oko Dragana Đilasa.

Do te mere su opterećeni time da žele da zabrane da izborne liste nose Vučićevo ime.

O tome je govorio Đorđe Stanković iz stranke Miroslava Aleksića.

– Ono što je nama važno jeste da u Skupštini Srbiji onemogućimo da ime Aleksandra Vučića stoji na listi za lokalne izbore! Na to moramo da utičemo i institucionalno i vaninstitucionalno, za to se vredi boriti – rekao je on.

A kada predsednik Vučić nije tema napada, onda su Srbi sa Kosova i Metohije na meti NATO opozicije.

Odmah po izjavi da bi trebalo zabraniti da izborne liste nose ime predsednika Vučića. Stanković se okrenuo napadu na Srbe sa KiM.

Laž o 40.000 fantomskih birača iz Republike Srpske im je propala, pa su sada đilasovi odlučili da po istoj formuli napadnu Srbe sa KiM.

– Sada se radi na prepravljanju biračkog spiska pred izbore u Nišu, brišući ljude koji nisu glasali na nekoliko prethodnih izbora a upisujući ljude iz naše južne pokrajine – rekao je Stanković.

(Izvor: 24sedam)

Tractor agricultural machine cultivating field.

Javni poziv za podsticaje u biljnoj proizvodnji u vrednosti od 18.000 dinara po hektaru raspisan je 1. februara, a poljoprivredni proizvođači će svoje zahteve moći da podnose do 1. marta, najavilo je Ministarstvo poljoprivrede.

Pravo na podsticaje ostvaruje pravno lice, preduzetnik i fizičko lice – nosilac komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva koje je upisano u elektronski Registar poljoprivrednih gazdinstava (eRPG) i nalazi se u aktivnom statusu.

Pre podnošenja zahteva za ostvarivanje prava na ovu vrstu podsticaja, neophodno je da poljoprivrednik obnovi registraciju za tekuću godinu u eRPG. Iz nadležnog ministarstva podsećaju da od ove godine pravo na podsticaje imaju isključivo poljoprivredni proizvođači koji prijavljeno zemljište i obrađuju, u svoje ime i za svoj račun.

Subvencije neće moći da koriste vlasnici zemlje koji tu zemlju zaista ne obrađuju, već je daju u zakup drugom licu.

Podsticaji se ostvaruju po površini biljne proizvodnje za zasejane, odnosno zasađene i prijavljene površine pod odgovarajućom biljnom kulturom, do najviše 100 hektara.

Pravo na podsticaje se ne može ostvariti za površine poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini koje je podnosilac zahteva uzeo u zakup, odnosno na korišćenje, osim za poljoprivredno zemljište u državnoj svojini koje je uzeo u zakup na javnom nadmetanju u skladu sa zakonom kojim se uređuje poljoprivredno zemljište.

(Izvor: RTV)

kancelarija

Prema kalendaru poreskih i drugih obaveza, rok za plaćanje prve rate godišnjeg poreza na imovinu po rešenju organa jedinice lokalne samouprave je 14. februar.

Iznos prve rate, za period  januar-mart 2024. godine, u visini je poslednje rate za 2023. godinu.

Porez na imovinu fizičkih lica može se platiti i u manjem broju rata od zakonom propisanih, uključujući i plaćanje utvrđenog poreza odjednom, do dospelosti poreske obaveze za svako tromesečje.

Cimos (3)

Nakon što je, od TCH grupacije fabriku „Cimos“ preuzeo Investicioni fond „Mutares“ iz Minhena, predstavnici Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije (CCCC) sastali su se sa rukovodstvom kako bi se zaštitili interesi radnika, kaže za Kikindski portal predsednik Veća, Ilija Drljić.

– Pružili smo ruku novom rukovodstvu kada su došli i sastali smo se kako bismo  razgovarali o povećanju zarade u skladu sa potpisanim ugovorom i s obzirom na tešku situaciju i potrese na tržištu auto-industrije. Uspeli smo da se dogovorimo da se poveća masa zarade i da veći deo dobiju oni koji imaju manje plate, a da manje povećanje dobiju zaposleni sa većim zaradama – objašnjava Drljić. – To je bila jedina mogućnost da se napravi stabilizacija budžeta jer nema sredstava za pun obim povećanja za sve zaposlene i zato je morala i da se menja sistematizacija i da se koriguju koeficijenti.

Zahvaljujući ovim merama niko neće dobiti otkaz u fabrici, kaže Drljić i dodaje da su niža primanja povećana za deset hiljada dinara neto. Pored toga, dodaje, otvara se perspektiva za nove radnike jer vlasnici kikindske fabrike imaju nameru da povećaju proizvodnju.

Prema informacijama sa sajta „Company Wall“ fabrika je 2022. imala 510 radnika i prosečna bruto plata bila je 115 hiljada dinara, ili oko 82 hiljade dinara neto.

Livnicu je 2005. godine, kupila slovenačka kompanija u okviru grupe „Cimos“ koja je, sa sedam proizvodnih pogona u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i jednom logističkom fabrikom u Sloveniji, vodeći proizvođač ključnih automobilskih komponenti: kućišta kompresora i središnja kućišta, nosača motora, kočionih diskova i bubnjeva, elemenata menjača. Među najvećim kupcima su „Audi“, „Volvo“, „BMW“ „Ford“. Grupacija „Cimos“ ima oko dve hiljade zaposlenih.

Minhenski „Mutares“, pod čijim okriljem je sada kikindska fabrika, je privatna investiciona kompanija koja preuzima firme srednje veličine sa sedištem u Evropi i prodaje ih nakon stabilizacije poslovanja.

fenix

Koncert za prikupljanje novca potrebnog za lečenje našeg malog sugrađanina održaće se u subotu, 3. februara, u sali Kulturnog centra, od 18 sati.

Humanitarni nastup pod nazivom „Nisi sam, sa tobom smo“, organizuje se na inicijativu mladih muzičara iz rok-benda „Feniks“ – Vasilija Čolaka, Dragana Veličkova, Andree Bereng i Filipa Cvetkovića i uz podršku Kulturnog centra, škola, Gradske uprave, Udruženja žena „Orhideja“ iz Banatskog Velikog Sela i roditelja muzičara.

Prihod od ulaznica-dobrovoljnih priloga biće, iste večeri, uručen direktoru ustanove u kojoj je mladi sugrađanin, koji će novac proslediti porodici.

SINISA MALI

Isplata prvih penzija uvećanih za 14,8 odsto počela je danas i to penzionerima iz kategorije samostalnih delatnosti, izjavio je potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali.

Mali je objasnio da će isplata februarskih penzija biti realizovana po do sada utvrđenoj dinamici isplate po kategorijama, pa će sledeća isplata uvećanih penzija biti u utorak, 6. februara za vojne i poljoprivredne penzionere, saopštilo je Ministarstvo finansija.

“Najveći broj penzionera pripada kategoriji ‘zaposleni’ i oni će penzije na tekuće račune dobiti 10. februara, dok će penzionerima iz ove kategorije koji penzije podižu na šalterima pošta ili im se šalju na kućne adrese, penzije biti isplaćene 8. februara”, objasnio je on.

Naveo je da je ovo još jedno obećanje koje država ispunjava i da je to pokazatelj brige za građane i konstantnog rada na poboljšanju njihovog životnog standarda.

“Penzije u Srbiji su od 1. januara ove godine povećane za 14,8 odsto, čime dolazimo do prosečne penzije od 390 evra. Prosečna penzija je 2012. godine iznosila samo 204 evra, a sada je skoro duplo veća”, naveo je Mali.

Podsetio je i da su penzije prethodni put povećane 1. oktobra prošle godine, i to za 5,5 odsto, te da je tri meseca kasnije stiglo novo povećanje, što prema njegovim rečima, znači da su penzije kumulativno od 1. oktobra povećane za 21,1 odsto.

“Veoma je važno i to što smo u 2023. godini imali realan rast penzija od 8,7 odsto, što znači da i pored inflacije, koja se od aprila nalazi na silaznoj putanji, penzije značajno rastu, a samim tim i životni standard naših najstarijih”, naglasio je on.

(Izvor: RTV)

Batinic 7

Izdavačka kuća „Alma“ iz Beograda objavila je, sa malim zakašnjenjem, knjigu „Južnoslovenski aforizam 2022“. U ovom izboru, među sedamdesetak autora iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Slovenije, Hrvatske i Makedonije, nalaze se i aforizmi našeg sugrađanina Dragana Pop Dragana.

Od autora iz Srbije zastupljeni su, između ostalih, i Aleksandar Baljak, Bojan Ljubenović, Aleksandar Čotrić, Dragutin Minić Karlo, Đorđe Otašević, Dragan J. Ristić, Zoran Doderović, Milijan Despotović…

Knjiga je, osim u štampanoj verziji, objavljena i u PDF formatu na sajtu izdavačke kuće „Alma“.

Ponos

Ponoš je ocenio da je “lako savetovati iz NVO sektora” kako to čini Manojlović, jer “oni odgovaraju samo svojim finansijerima”

U srpskoj bezidejnoj opoziciji otvoren je novi front nakon što je Zdravko Ponoš žestoko napao Sav Manojlovića.

Nakon Marinike Tepić, desne ruke Dragana Đilasa i najpoznatije srpske preletačice frontalni napad na lažnog ekologa Savu Manojlovića pokrenuo je i Zdravko Ponoš.

Gostujući na tajkunskoj N1 televiziji, Ponoš je ocenio da je “lako savetovati iz NVO sektora” kako to čini Manojlović, jer “oni odgovaraju samo svojim finansijerima”.

– Ponekad ti ljudi koji dolaze iz aktivističkog i nevladinog sektora su skloni da daju savete političkim strankama šta treba da se radi. To ne bude dobro primljeno jer ako misliš da možeš bolje – osnuj stranku. Ali to onda podrazumeva i deo odgovornosti izlaska na izbore i merenja koliko si uspešan u tome. Kad to radiš iz nevladinog sektora, onda ne polažeš račune nikome osim izvoru finansiranja! – doslovce je rekao Ponoš.

Prethodno je na Manojlovića udarila Marinika Tepić koja ga je u intervjuu za tajkunski Danas čak optužila i za saradnju sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem na gašenju protesta protiv iskopavanja litijuma.

Tepićeva se žestoko uvredila i brecnula i na Manojlovićeve reči da je Dragan Đilas naterao Tepićevu da otpočne famozni štrajk glađu.

– Savo Manojlović koristi gotovo svaku priliku da nas napadne, Dragana (Đilasa) pod obavezno, na način i “argumentima” koje sam, moram priznati, čula samo od tih zekićki i radovanovića, Vučićevih tabloida i trbuhozboraca. Tvrdnja da je Dragan nas, njegove stranačke koleginice, naterao da štrajkujemo glađu da bi on imao mandat i imunitet, potpuno je uvredljiva za sve nas – rekla je tada Tepićeva.

(Izvor: 24sedam)

Skupstina Srbije

Poslanici “Srbije protiv nasilja” prihvatiće mandate, ali i opstruisati rad Skupštine

Prvi čovek parlamenta Vladimir Orlić istakao je da je sednica zakazana na “grdno negodovanje i neskriveni očaj” opozicionih poslanika

Umesto da odustanu od mandata, kako se najavljivalo u danima postizbornog nezadovoljstva, budući poslanici prozapadne liste “Srbija protiv nasilja” ipak će, najverovatnije, učestvovati na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine zakazanoj za 6. februar.

Gotovo izvesno je da su se umesto bojkota opredelili na strategiju opstrukcije rada unutar samog parlamenta i otvorenog iskazivanja nezadovoljstva zbog, kako tvrde, “izborne krađe”.

Konkretno, predstavnici SPN će ignorisati izbor parlamentarnih funkcionera – predsednika, potpredsednika, generalnog sekretara, kao i članova radnih tela i delegacija. Da će biti deo novog saziva, potvrdio je i jedan od nosilaca njihove liste Miroslav Aleksić, koji je istakao da će poslanici iskoristiti priliku da u Skupštini iznesu građanima informacije o tome kako su “pokradeni izbori”:

Sednica zakazana na “grdno negodovanje”

Prvi čovek parlamenta Vladimir Orlić istakao je da je sednica zakazana na “grdno negodovanje i neskriveni očaj” opozicionih poslanika:

– Pitaju se kako mi možemo da zakažemo sednicu, a da Evropski parlament još nije doneo ne znam kakvu rezoluciju, o ne znam čemu. To vam je još jedan u nizu dokaza kako ti ljudi zamišljaju svoju državu i kako bi je vodili kad bi im se ukazala prilika. Oni misle da će Fon Kramonova da zakazuje sednicu Skupštine Srbije. Da će to da rade Grošelj, Šenak, Šider, Picula i onaj iz HDZ. Kad kažu da će da opstruiraju, verovatno misle da će da vrište, tuku, da skaču na klupe, kao što su i ranije radili. Time neće postići ništa. Narodna volja je svetinja i nju niko ne može da gazi – rekao je Orlić.

Istovremeno, dok je scenario konstitutivne sednice republičkog parlamenta manje-više poznat, još se ne zna da li postoji većina neophodna za ustoličenje vlasti u glavnom gradu. Nosilac beogradske liste “Mi – glas iz naroda” Aleksandar Jerković, koji se minulih dana sukobljavao sa svojim saborcem dr Branimirom Nestorovićem, drži “ključ” za formiranje većine. Spekuliše se da bi on i odbornica Vesna Jakić sa liste “Mi” mogli da priđu SNS i naprednjacima. Jerković je juče rekao da su za njega “sve političke partije neprihvatljive”, ali da ga “interesuje sprovođenje programa za Beograd, koji je predstavljen u kampanji”. On najavljuje da će razgovarati sa onim ko prihvati da sprovodi tu politiku:

– Jedan od naših glavnih uslova će biti da dobijemo unutrašnju kontrolu grada Beograda, organ koji bi imao apsolutno uvid u sve što se dešava, u svaki dokument, kancelariju. Iskreno mislim da to niko u ovom momentu neće prihvatiti. Mi ćemo verifikovati mandate. Građani nisu glasali ni za moju frizuru, ni za bradu doktora Branimira Nestorovića. Oni su glasali za program “Nema nazad – iza je Srbija” i u meni i u dr Nestoroviću prepoznali ljude koji taj program mogu da sprovedu.

Politički analitičar Dejan Vuk Stanković smatra da će poslanici prozapadne opozicije uzeti mandate kako bi mogli da svojim ponašanjem delegitimizuju Skupštinu.

– Moći ćemo da vidimo na delu incidentnu politiku kakvu smo videli na ulici, na protestima koje su organizovali posle izbora. U početku će im takvo ponašanje biti tolerisano kako bi negativnu sliku o sebi poslali građanima Srbije, a na kraju će biti sprečeni da urušavaju dom Narodne skupštine.

Jovanović: Definisati akcije

 Predsednik Novog DSS Miloš Jovanović istakao je da se na konstitutivnim sednicama “ništa epohalno ne može desiti” i naveo da je jedino važno da se vidi da li u gradskoj skupštini postoji većina:

– Mislim da je za opoziciju mnogo značajnije da se definišu pravci delovanja, potencijalne akcije i sveukupna strategija naspram događaja koji nas čekaju, prvenstveno u Beogradu.

Dveri traže prelaznu vlast

Pokret Dveri pozvao je juče koaliciju “Srbija protiv nasilja”, NADA i grupu građana “Mi – glas iz naroda” da formiraju tehničku, prelaznu vlast u Beogradu, oročenu na tri do šest meseci do sledećih lokalnih izbora:

– Kao vanparlamentarna politička stranka, koja je ostala ispod cenzusa upravo zahvaljujući izbornoj krađi i fiktivnim biračima u Beogradu, apelujemo na opozicione kolege iz ove tri političke grupacije da pređu preko svih međusobnih netrpeljivosti i formiraju tehničku vlast koja će omogućiti slobodne i poštene izbore u prestonici za nekoliko meseci – navele su Dveri.

(Izvor: 24sedam)

Subin a

Sindikalna organizacija penzionera Kikinde koja je deo Veća saveza samostalnih sindikata, odnedavno ima novog predsednika – dosadašnjeg potpredsednika Organizacije, Radovana Subina. Sa mesta predsednika povukao se Šandor Madaras, koji je osnovao Sindikat i predsedavao pune 33 godine.

– Naš dosadašnji predsednik ostaje u organizaciji i veoma smo mu zahvalni za sve što je učinio. Sindikat penzionera deo je Veća samostalnog sindikata 23 godine i imamo oko pet hiljada članova – kaže Subin. – Veoma smo aktivni u želji da svojim članovima omogućimo mnogobrojne pogodnosti. Obezbedili smo im besplatnu pravnu pomoć, osiguranje, snabdevanje ogrevom, zimnicom, suhomesnatim paketima, letovanje i izlete, sve po povoljnim uslovima i na više mesečnih rata, a već i potpisujemo ugovore za ogrev za sledeću zimu.

Subin ističe da su, zahvaljujući ostvarenoj saradnji, članovima, ali i  njihovim porodicama, omogućeni popusti na cene u Poliklinici „Elios“, Ambulanti za zdravstvenu negu „Medic care“ i u laboratoriji „Fluidlab“.

Pored toga, penzioneri su, prošle godine, putovali na jednodnevne izlete u Manastir Tumane, na Palić i na Frušku Goru, u Sremske Karlovce, na berbu grožđa na Oplenac, a svakog leta omogućen je i boravak u Igalu. I u tekućoj godini u ovom sindikatu planiraju aktivnosti radi poboljšanja kvaliteta života svojih članova, kaže Subin.

Sindikat penzionera ima poverenike u svim selima na teritoriji grada. Mesečna članarina je 80 dinara, a prostorije Sindikata nalaze se u zgradi nekadašnjeg „Radničkog bioskopa“, u Nemanjinoj 1, na prvom spratu. Radno vreme kancelarije je utorkom i četvrtkom od 10 do 12 sati. Informacije se mogu dobiti i telefonom, na brojeve 422 960.i 503 153.