Igor Crnogorac

BKC-NS-sajam-2024.

Banatski kulturni centar iz Novog Miloševa biće jedan od izlagača na Novosadskom sajmu knjiga koji će se održati od 18. do 25. marta. Izložiće više stotina naslova, među kojima oko 50 novih knjiga, objavljenih u periodu između dva sajma. Odabrana dela biće na popustu i do 40 odsto.

Iz produkcije u proteklih godinu dana izdvajaju se: monografija „Evropski fejsbuk pesnički festival: 10 godina“ Radovana Vlahovića, poezija Dragana Pop Dragana, Radeta Ćosića, Gorana Blagojevića, Nike Jasne Đukić, knjiga kritika Milana Živanovića, proza Davora Radulja, Predraga Stanaćeva, Danijele Milosavljević…

Ovaj izdavač redovno izlaže na Novosadskom sajmu od 2009. godine i do sada je objavio oko 650 naslova u oblasti književnosti, umetnosti, nauke, publicistike, na više od 15  jezika autora iz više od 20 država sveta.

Između dva sajma Banatski kulturni centar poneo je više nagrada: Specijalno priznanje Beogradskog sajma knjiga za „Izabrana zenitistička dela“ (1. kolo u 8 tomova), Zahvalnicu Matice srpske za saradnju, pomoć i podršku Matici u 2023. godini, „Književno pero“ Hrvatskog književnog društva i Specijalnu nagradu „Raša Popov” Radovanu Vlahoviću.

Knjige sa sajamskim popustom mogu se poručiti i putem sajta www.bkcknjige.rs ili telefonom 069/783-155, od 12. do 26. marta.

pozoriste-proba-1

U Narodnom pozorištu u ponedeljak se počelo sa čitaćim probama na novoj predstavi, komadu „Savršen partner“ koji, po tekstu Mira Gavrana, režira Tijana Vasić.

U predstavi igraju: Vladimir Maksimović, Marina Vodeničar i Mina Stojković. Scenograf i kostimograf je Mina Miladinović. Tijana Vasić, rediteljka iz Loznice, već je režirala u Kikindi – komad „Kovači“, čija je premijera bila 2020. godine.

Miro Gavran je najizvođeniji hrvatski pisac u zemlji i inostranstvu. U ovoj, kako stoji u podnaslovu, „Ozbiljnoj komediji“, tema su muško ženski odnosi sa obiljem humorističkih situacija i neočekivanih obrta. Mlada emancipovana žena učestvuje u testiranju androida – savršenog muškarca kojeg je konstruisala naučnica prema idealu svake žene, što dovodi do zabavnih situacija u svakodnevnom životu. U zagrebačkom Teatru „Gavran“ igra se već četiri godine sa velikim uspehom.

U kikindskom teatru biće ovo, posle duo-drame „Džepovi puni kamenja“, druga premijera u sezoni 2023/2024.

537497-jeremic-tadic-lutovac-bastac-zelenovic-veselinovic-manojlovic-dilas-f

Ja i dalje tvrdim da je Vučić imao većinu da napravi gradsku vlast u Beogradu – rekao je Panović.

Novinar Zoran Panović je, gostujući na tajkunskoj N1 televiziji, srušio zablude opozicije.

Iako opozicija laže sebe i narod da su zapravo oni pobednici izbora u Beogradu i da Vučić nije imao većinu, njima naklonjeni novinar Zoran Panović to demantuje, i to na njihovom medijskom glasilu!

– Ja i dalje tvrdim da je Vučić imao većinu da napravi gradsku vlast u Beogradu –  rekao je Panović.

Inače, opozicija je tražila nove izbore u Beogradu i oni su zakazani za 2.jun, ali opet najavljuju neke bojkote i slično.

Kako je na mreži X napisala Ana Brnabić, buduća predsednica Skupštine Srbije, hteli su nove izbore u Beogradu, imaju ih. Hteli su da se ti izbori odlože maksimalno moguće, dobili su i to.

kovaci

Predstava „Kovači“ na repertoaru je večeras u Narodnom pozorištu. U petak, 15. marta, igraće se „Ordinacija“. Početak je u 20 sati.

Čitaoci „Komune“ koji su dobili nagradne ulaznice, mogu da ih preuzmu na dan igranja predstave, na biletarnici u holu Pozorišta, od 18 sati.

struja 4

U četvrtak, 14. marta, zbog planiranih radova na mreži, bez struje će ostati deo potrošača u gradu, saopšteno je iz kikindske „Elektrodistribucije“.

Od 9 do 10 sati struje neće biti u ulicama:

– Žarka Zrenjanina, od Kumanovske do Save Lipovanov

– Kraljevića Marka od Žarka Zrenjanina do Đure Daničića.

Od 11 do 12 sati isključenje je planirano za potrošače u Braće Subotički (pola ulice), od Mihajla Pupina prema Partizanskoj.

U Milana Sivčeva, u delu od Nićifora Brandića do Mokrinskog druma potrošači će biti bez struje od 12.30 do 13.30.

SNS Kikinda3

Sada već tradicionalno, lokalna filijala Đilasove stranke, svake nedelje, po direktivi vlasnika, napiše po jedno besmisleno saopštenje. Ove nedelje, pored toga što je besmisleno, je i jezivo!

Toliko lažnih optužbi i izmišljotina na račun ugrožavanja prava žena i njihovog dostojanstva, mogu da produkuju samo Đilasovi sledbenici. Autoprojekcija je čudna rabota, pa tako lokalni đilasovci prepisuju nekome sve ono što bi oni oni radili da su u poziciji. Još gore, pripisuju drugome sve ono što oni jesu radili kada su bili u poziciji. Prilog tome jeste i činjenica, koju nevešto pokušavaju da zataškaju, a to je da im je lider siledžija koji je sopstvenoj ženi pretio da će joj odrubiti glavu, dok ju je tukao pred decom. O tome ni reč nisu rekli. Prećutkuju i to što je lokalni tajkun, Zoran Milešević, nedavno pretio vešanjem ženama, s tim da on ne pravi razliku između žena i muškaraca. Pas s maslom ne bi pojeo gomilu napisanih tvrdnji. Normalnom čoveku takvo nasilje ne bi na pamet palo. Gde ste smislili te gnusne laži? U ruini hotela „Narvik“ ili raspaloj Đilasovoj hladnjači na ulazu u Kikindu?

Gospodo iz Stranke slobode i pravde, pobrkali ste lončiće. To što vi ne smete da mrdnete dok ne dobijete dozvolu Zorana Mileševića, dok mu ne prošetate pse, to što branite tajkuna, isključivo je vaš izbor. Da li stvarno mislite da vas ne poznajemo?

Nego, recite vi Kikinđankama, šta kaže gazda Milešević, kada će vratiti 220 miliona dinara, koje im je oteo, namenjenih za razvoj grada, izgradnju novog vrtića i dispanzera za žene? Kada planira da sanira ruglo koje je ostavio u centru Kikinde? Kako izgleda „Narvik“, spomenik politike Đilas-Milešević, tako je izgledao i osmi mart u gradu u kom je perspektiva ličila na štenaru.

Dan žena jeste i treba da bude obojen posebnom pažnjom prema damama koje su stub porodice i društva, bez čije energije ne bi bilo ni prosperiteta. Srpska napredna stranka, bez razlike, daje poverenje, podršku i važnu ulogu u društvu damama, putem mera ekonomske politike, socijalne politike i zdravstvene zaštite. Zato i uživamo toliku podršku i ponosimo se snažnim i uspešnim ženama, spremnim da na sebe preuzmu svaki izazov.

A, vi, gospodo iz Stranke slobode i pravde, ako vas neko ponižava, maltretira, vređa i tera da iz nedelje u nedelju pišete onakve nebuloze, trepnite dva puta i pomoći ćemo vam da se istrgnete iz čeljusti gazda.

Služba za informisanje

Srpska napredna stranka

Milivoj-Vukojevic-(9)

Izložba stripa i slika Milivoja Vukojevića iz Novih Kozaraca upriličena je u Galeriji „Zdravko Mandić“ u ovom mestu. Vukojević, inače kriminalistički inspektor, umetnost je počeo da stvara osamdesetih godina, a pored stripa, bavi se slikarstvom, ilustrovanjem i karikaturom. Posle mnogobrojnih grupnih izložbi i slikarskih kolonija, prvi put svoje radove izlaže samostalno.

– Sa stripom se družim od detinjstva, a od osamdesetih godina počeo sam i da ih stvaram – kaže Vukojević. – Često teme iz stripa prenosim na slikarsko platno. Tehnike koje koristim su ulje na platnu, akvarel, akril, pastel, i kombinovane. Drago mi je što je i moja ćerka Andrea još kao dete, posmatrajući me kako stvaram, veoma rano počela i sama da crta i veoma je uspešna u tome.

Vukojevićevi radovi objavljivani su u specijalnom izdanju „Politikinog zabavnika“, u kikindskoj strip ediciji ,,Epoha”, „Kanjiškim novinama“ i mnogobrojnim strip-magazinima, ali i kao ilustracije knjiga i brošura u zemlji i inostranstvu.

Na izložbi u Novim Kozarcima izloženi su stripovi „Priče iz slovenske šume” koji će izaći u izdanju Udruženja strip-autora i obožavalaca stripa Republike Srpske, kao i o Monkey King-u, stripu čije se objavljivanje očekuje u SAD-u.

Među izloženim tablama stripova su i junaci iz edicije Serđa Bonelija: Zagor, Dylan Dog, Ken Parker i Brendon, već objavljene kratke naučnofantastične priče, ali i slike sa raznim temama, od pejzaža do naučne fantastike.

Svečanost otvaranja održana je u petak, u prisustvu mnogobrojnih meštana i poštovalaca Vukojevićevog rada. U programu su učestvovali pesnikinja Dragana Danilović i multiinstrumentalista Milan Vašalić, a izložbu je otvorio slikar Braco Azarić.

Postavka će biti u Galeriji, u Vili, još desetak dana i svi koji su propustili otvaranje, mogu da je razgledaju svakog dana u večernjim satima.

S. V. O.

Foto: D. Janković

 

 

Pedagoska 7

Studentski parlament Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača organizuje humanitarnu akciju za Dom za decu ometenu u razvoju „Kolevka“ u Subotici.

Sredstva za ličnu higijenu: četkice, paste za zube i pelene za decu i odrasle, higijenski ulošci, sapuni, kupke, šamponi i drugo mogu se doneti u Školu do 1. aprila. Kutije za donacije nalaze se na prvom spratu.

sveća na groblju

Za pravoslavne vernike danas su Velike zadušnice koje se takođe nazivaju i Zimskim zadušnicama. Ovaj naziv su dobile jer padaju na poslednju mrsnu subotu pre Velikog posta. Zbog toga što se uvek prilagođavaju postu, Velike zadušnice su pokretan praznik.

Posvećene su sećanju na preminule i obeležavaju se ne samo ukazivanjem poštovanja precima, već i kroz velikodušnost i milostinju prema sirotinji i onima kojima je to potrebno.

Jedan od običaja koji se upražnjava tokom Zadušnica, između ostalih, je poseta grobnim mestima naših preminulih (ako je to moguće), paljenje sveće i ostavljanje takozvanih “daća” na groblju i u crkvi, obično u vidu kuvanog žita. Mnogi veruju da se ovim simboličnim gestom na neki način “hrani” duša naših upokojenih i da je to dar koji njima ukazujemo. Međutim, istina je da se „daće“ ostavljaju pre svega da bi se nahranila sirotinja koja će potom pomenuti pokojnika u svojim molitvama.

Zadušnice, ratne godine, 1914-1918.

Pomen i prisećanje na naše preminule su najveći simbol i motiv iza praznika Zadušnice. Smatra se da je veoma važno da se na ovaj dan prisetimo naših upokojenih voljenih osoba i upalimo im sveću na grobnom mestu ili u crkvi ako nije moguće otići na groblje.

U toku godina praznuje se ukupno četiri datuma koji se nazivaju zadušnicama. Ono što imaju zajedničko je da uvek padaju u subotu, koja je simboličan dan u nedelji kada inače posećujemo grobna mesta naših voljenih preminulih i palimo im sveće.

Sve zadušnice osim Miholjskih smatraju se za vaseljenske praznike i važe u čitavoj Pravoslavnoj crkvi. Zadušnice imaju mnogo uporedivih praznika širom sveta u različitim kulturama i religijama, jer svaki narod i kraj imaju najmanje jedan dan u godini kada se prisećaju preminulih i odaju im počasti i poštovanje.