Year: 2026

dr-Miskov

Iako je novogodišnje praznike Kikinda dočekala bez prijavljenih povreda izazvanih upotrebom pirotehnike, lekari upozoravaju da oprez ne sme da izostane. Iskustva službe Hitne medicinske pomoći pokazuju da se najteže posledice javljaju onda kada se petarde nađu u rukama dece, dok podaci na nivou Srbije svedoče da pirotehnička sredstva i dalje predstavljaju ozbiljan bezbednosni i zdravstveni problem.

U Kikindi, tokom poslednjih praznika, služba Hitne medicinske pomoći nije imala intervencije zbog povreda izazvanih pirotehnikom. Kako navodi dr Bojan Miškov, specijalista urgentne medicine, Kikinđani su uglavnom oprezni kada je u pitanju upotreba ovih sredstava.

-Nismo imali prijavljene povrede nastale upotrebom pirotehnike, niti saobraćajne nezgode ili tuče tokom praznika. Najčešće su nam se javljali pacijenti sa simptomima respiratornih infekcija, povišenom temperaturom, slabošću i posledicama prekomerne konzumacije alkohola, što je uobičajeno za praznični period – kaže dr Miškov, naglašavajući da govori isključivo u ime službe Hitne pomoći, a ne prijemnog odeljenja Opšte bolnice u Kikindi.

On ipak upozorava da su povrede od petardi, kada do njih dođe, izuzetno teške.

-Povrede najčešće nastaju kada se deci daju petarde. To su ozbiljne povrede koje često zahtevaju amputaciju prstiju, a u najvećem broju slučajeva stradaju deca, ističe dr Miškov.

Sugrađani takođe ukazuju na probleme koje pirotehnika izaziva. Jadranka Knežević smatra da se pirotehnici pridaje preveliki značaj i da njena dostupnost predstavlja dodatan rizik.

-Neuki i neiskusni ljudi dovode u opasnost i sebe i druge. Taj trend je uzeo maha i teško je dopreti do svesti dece kada su petarde dostupne na svakom ćošku – navodi ona, dodajući da bi stroža zakonska regulativa mogla biti jedno od rešenja.

Na posledice po životinje ukazuje i Andrej Kultošev, koji podseća da buka od petardi i vatrometa svake godine izaziva veliki stres kod kućnih ljubimaca i životinja na ulici.

-Zakoni postoje, ali je pitanje koliko se dosledno sprovode – ocenjuje on.

Iako pojedine lokalne sredine, poput Kikinde, beleže manji broj incidenata, zvanične republičke statistike pokazuju da pirotehnika i dalje predstavlja ozbiljan javnozdravstveni i bezbednosni problem.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, tokom novogodišnjih i božićnih praznika svake godine biva povređeno više desetina ljudi usled nepravilne upotrebe pirotehnike. Među povređenima je veliki procenat dece i maloletnika, a najčešće su u pitanju povrede šaka, prstiju, lica i očiju, od kojih deo završava trajnim invaliditetom.

Stručnjaci upozoravaju da je najveći rizik upravo u davanju petardi deci i u nekontrolisanoj upotrebi pirotehničkih sredstava od strane nestručnih lica. Povrede koje nastaju u tim situacijama često su teške i zahtevaju složeno lečenje, a u pojedinim slučajevima i amputacije. Zato je prevencija, pre svega kroz odgovorno ponašanje odraslih i zaštitu dece, ključna u sprečavanju povreda koje mogu da imaju doživotne posledice.

 

badnji-dan

Po srpskom običajnom kalendaru, Božić se slavi tri dana, a praznični period obuhvata i Tucindan i Badnji dan. Tucindan, koji pada dva dana pred Božić, dan je kada se kolje i priprema pečenica. Nekada se životinja najpre tukla solju, pa otuda i naziv praznika.

U gradovima se meso uglavnom kupuje, dok se na selu prase ili jagnje bira i hrani ranije, a ponegde se kolju i ćurka, guska ili kokoš. Pečenica, odnosno „božićnjar“, peče se na Badnji dan, a jede na Božić kao prva mrsna hrana posle šest nedelja posta.

Tog dana priprema se brašno za mešenje, zrnevlje žita, menja se slama u živinskim gnezdima i nabavljaju se suve šljive, smokve, orasi, novčići i bombone koje se na Badnje veče rasipaju po slami u kući, da ih deca pokupe.

Po verovanju, na Tucindan se ništa ne iznosi iz kuće da ne bi „odlazilo“ tokom godine, ali je poželjno vratiti sve dugove. Takođe, decu ne treba tući, jer se veruje da bi inače bila nevaljala i bolešljiva. Period od Tucindana do Božića ispunjen je brojnim običajima koji se razlikuju od kraja do kraja.

penzioneri-banje

Upravni odbor Fonda PIO doneo je odluku da u 2026. godini najmanje 22.090 penzionera bude upućeno na besplatan boravak u banjama širom Srbije, saopšteno je danas. Oglas za prijavljivanje očekuje se 12. januara, a program obuhvata rehabilitaciju na trošak Fonda.

Finansijskim planom Fonda za 2026. godinu za društveni standard korisnika penzija planirano je do 1,6 milijardi dinara, što je oko 170 miliona dinara više nego prethodne godine. Novi pravilnik o društvenom standardu, koji je usvojen tokom decembra 2025, predviđa da će 74 odsto sredstava biti usmereno upravo na besplatnu rehabilitaciju, dok će ostatak biti namenjen drugim aspektima društvenog standarda penzionera.

Prema novom pravilniku, katalog ustanova u koje korisnici mogu biti upućeni proširen je uvođenjem nove specijalne bolnice za rehabilitaciju „Prolom Banja – PC Kuršumlijska Banja“. Ovo značajno doprinosi ponudi dostupnih banjskih lečilišta širom zemlje.

Pored rehabilitacije, sredstva predviđena za društveni standard biće iskorišćena i za organizaciju manifestacija poput Sabora penzionera, podršku u vidu paketa solidarne pomoći, kao i za razvoj socijalnog dijaloga i međugeneracijske solidarnosti.

Ova praksa Fonda PIO, koja uključuje besplatan desetodnevni boravak u banjama za korisnike penzija koji ispunjavaju uslove ostvarivanja prava, postoji i prethodnih godina, uz redovno objavljivanje javnih poziva i kriterijume koji se odnose na visinu primanja i prethodno korišćenje ove pogodnosti.

 

(Izvor: Dnevnik / Tanjug)

balet

Po prvi put u Kikindi pokrenuti su časovi baleta namenjeni isključivo odraslima, kao rekreativno-korektivni program koji spaja fizičku aktivnost i umetnički izraz.

Ideja o baletu za odrasle postojala je duže vreme, ali je realizovana tek ove godine. Kako objašnjava Ingrida Vojvodić Crnomarković, nastavnica klasičnog baleta i istorijsko-baletskih igara, inicijativa je došla sa više strana – nje kao nastavnice i žena koje su želele da se bave baletom, ali za to ranije nisu imale priliku.

-Nekoliko godina unazad žene koje dovode decu na balet, kao i bivše balerine koje su završile školu pre više od deset godina, pitale su kada ćemo napraviti rekreativni balet za odrasle. Nismo imali vremena ni organizacije sve do ove godine, kada smo krenuli eksperimentalno sa manjom grupom – navodi Vojvodić Crnomarković.

Program je prilagođen mogućnostima svake polaznice. Časovi se odvijaju po baletskom programu, ali bez pritiska da se od polaznica stvaraju profesionalne balerine.

-Radimo elemente klasičnog baleta, onoliko koliko ko može. Cilj nam je da zategnemo mišiće, poboljšamo držanje, da se elegantnije krećemo, sedamo i ustajemo – objašnjava ona.

Časovi se održavaju u baletskim salama, uz klasičnu muziku, baletske štapove i ogledala. Obuhvataju vežbe kod štapa, rad na sredini, skokove, parter, istezanje, kao i jednostavne koreografije, valcere i istorijske balske igre. Trenutno grupu čini desetak polaznica, različitog uzrasta i fizičke spreme.

Važno je istaći da prethodno iskustvo nije potrebno.

-Pola grupe čine žene koje su prvi put obule baletanke. Radimo polako, od početka, i svako može da se priključi u bilo kom trenutku – kaže Vojvodić Crnomarković, dodajući da ne postoji starosna granica za upis.

Među polaznicama su i one koje nikada ranije nisu trenirale balet, ali i bivše balerine. Zorana Vlajnić, 32-godišnja polaznica, ističe da se na balet upisala pre svega zbog fizičke aktivnosti, ali i umetničke inspiracije.

-Oduvek sam volela balet, ali nisam mogla da ga treniram kao dete. Na prvom času sam imala tremu, bilo mi je zbunjujuće, ali posle treninga se osećam mnogo bolje. I kao master likovne umetnosti, doživljavam balet kao važan uticaj na svoj rad – kaže ona.

Slično iskustvo ima i Milana Malešević, koja je kao dete završila osnovnu baletsku školu.

Kada je najavljena škola baleta za odrasle, bila sam oduševljena. Telo pamti pokrete, iako petnaest godina nisam igrala. Izazov je povratak u formu, ali volje sada imam više nego ikad – ističe Malešević, dodajući da joj najviše znači spoj umetnosti i fizičke aktivnosti.

Časovi se održavaju dva puta nedeljno, ponedeljkom i četvrtkom od 18.30 časova, i traju oko sat i po. Svi zainteresovani mogu da se priključe direktno ili da najpre dođu i pogledaju kako časovi izgledaju.

 

saobracajna-policija-1

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda i praznika dogodile su se četiri saobraćajne nezgode i to dve sa materijalnom štetom i dve u kojima su tri lica zadobila lakše telesne povrede. U nezgodama je nastala materijalna šteta u iznosu od 265.000 dinara. Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog radnje vozilom, neustupanja prvenstva prolaza i neprilagođene brzine.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 25 učesnika u saobraćaju i izdato je 225 prekršajnih naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 13 vozača, od kojih su 3 lica zadržana u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 mg/ml alkohola tj. imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkrivena su 72 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 92 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 62 ostala prekršaja.

penzija
Kako portal Srpski ugao u svom tekstu prenosi : Mit o „švedskom blagostanju“ pod znakom pitanja: Svaki deseti penzioner na ivici siromaštva.

Švedska, koju zapadni mediji ističu kao uzor socijalne zaštite, zapravo skriva tamnu stranu za penzionere, prema Eurostatu, rizik od siromaštva za starije od 65 godina dostigao je 10,9% krajem 2024. sa prosečnom državnom penzijom od samo 16.400 kruna (oko 1.500evra) mesečno pre poreza (manje za žene), dok ,,Pensionsmyndigheten“ (švedska uprava za penzije), beleži da skoro pola miliona penzionera ne prima olakšice, živeći sa ograničenim prihodima koji jedva pokrivaju troškove, a demografski pritisak sa porastom starijih od 80 na 812.000 do 2030. godine samo pogoršava krizu ,dokaz da „švedski model“ nije raj, već precizna zamka za starije generacije.

,,Eurostatovi“ podaci pokazuju da jedan od deset penzionera ima prihod ispod 60% nacionalnog medijana, dok ,,Pensionsmyndigheten“ ističe rodnu nejednakost, žene primaju samo 15.300 kruna, muškarci 17.700 kruna bruto. U poređenju sa prosečnom platom od 37.100 kruna, penzioneri su osuđeni na marginalno postojanje, bez prostora za neočekivane troškove poput lekova ili zahtevnijeg lečenja. Inflacija i troškovi stanovanja dodatno ih guše, dok reforme ne obuhvataju sve, ostavljajući mnoge u bedi, kako upozoravaju organizacije poput ,,Aftonbladeta“ (najveći i najčitaniji dnevni list u Švedskoj).

Razvoj prihoda je sramotan, garantna penzija od 16.620 kruna mesečno jedva je porasla u poslednjoj deceniji, prema ,,Pensionsmyndighetenu“, dok prosečni penzioneri imaju oko 19.500 kruna, dovoljno za preživljavanje, ali ne za dostojanstven život. Ovo nije stabilnost, već marginalna egzistencija, mnogi nemaju privatne ušteđevine, oslanjajući se samo na državu koja ih ostavlja na cedilu. ,,SCB“ (Švedski zavod za statistiku) statistike pokazuju da čak i sa transferima, 10% do 11% starijih tone u relativno siromaštvo, dok demografski bum starijih samo uvećava teret na sistem koji nije spreman.

Kritike sistema su opravdane, dok Švedska likuje svojom razvijenošću, penzioneri se bore sa niskim marginama, inflacijom i troškovima hrane i stanovanja. Reformama se hvale, ali one zaobilaze najranjivije, ostavljajući pola miliona bez benefita, čisto licemerje države koja prioritet daje migrantima i „zelenim“ projektima, a ne starijima. Globalno, ovo demaskira mit o „skandinavskom blagostanju“: umesto jednakosti, sistem perpetuira nejednakost, osuđujući penzionere na tihu bedu.

Švedska otkriva vrhunac zapadne zamaskirane laži, dok se hvali socijalnom pravdom, osuđuje penzionere na siromaštvo sa penzijama koje jedva pokrivaju osnove, dok demografska kriza samo pogoršava haos.

korindjasi-2024-(8)

U duhu najlepših običaja, Gradska kuća i ove godine otvara svoja vrata za najmlađe sugrađane. Na Badnje veče, od 16 do 18 sati, svečana sala biće ispunjena dečjom grajom i pesmom.

Mališani će imati priliku da recituju korinđaške pesmice, donesu prazničnu radost i podele čaroliju ovog posebnog dana. Uz srdačan doček gradonačelnika Mladena Bogdana i članova Gradskog veća, deca će, po starom običaju, biti darivana slatkišima, orasima, voćem.

Na severu Banata i dalje se neguje ovaj lep običaj koji se ogleda u tome da deca odlaze na vrata svojih komšija, rodbine, prijatelja i pitaju da li je slobodno da korinđaju. Kada im dozvole, mališani recituju božićne pesmice, a domaćini ih, zauzvrat, daruju slatkišima, voćem, novčićima… Na ovaj način, deca najavljuju dolazak najradosnijeg hrišćanskog praznika, Božića.

 

dobrovoljno-davanje-krvi

Prva akcija dobrovoljnog davanja krvi u novoj 2026. godini biće održana u ponedeljak, 5. januara, od 8.30 časova, u prostorijama Crvenog krsta. Organizatori pozivaju građane da se odazovu i na početku godine daju doprinos lečenju i spasavanju života.

– Tokom prethodne godine realizovano je 27 akcija dobrovoljnog davanja krvi, iako je planom bilo predviđeno 26. Prikupljeno je ukupno 1.547 jedinica krvi, dok je 168 potencijalnih davalaca odbijeno iz medicinskih razloga – izjavila je Danijela Bjeljac, sekretarka Crvenog krsta.

-U akcijama je učestvovalo 860 aktivnih davalaca, među kojima je bilo 120 onih koji su krv dali prvi put. Udeo davalaca u odnosu na ukupan broj stanovnika iznosio je 3,14 odsto – dodala je Bjeljac.

Iz Crvenog krsta podsećaju da su zalihe krvi neophodne tokom cele godine i da svaka akcija ima značaj, posebno u periodu praznika. Akcija 5. januara predstavlja priliku da se godina započne humanim činom koji može biti od presudne važnosti za pacijente kojima je krv neophodna.

prva-beba

U Kikindi je rođena prva beba u Novoj 2026. godini. Dečak Aleksa, sin Sanje Sekereš iz Banatske Topole, na svet je došao u 8.33 časova u Porodilištu Opšte bolnice, čime je postao prva beba rođena u ovoj godini u gradu.

Prema rečima majke, Aleksa je njeno prvo dete, težak 3.630 grama i dugačak 57 centimetara, a porođaj je protekao u najboljem redu.

-Iskreno, nisam se nadala da će Aleksa biti prva beba u 2026. godini, samo sam želela da sve prođe kako treba. Porođaj je prošao u najboljem redu uz najbolju ekipu, na čelu sa doktorom Markom Đukićem – navela je Sanja, dodajući da joj je termin bio prvog januara.

Direktorka Opšte bolnice, Vesna Tomin, istakla je da je tokom 2025. godine u ovoj zdravstvenoj ustanovi rođeno tek 375 beba.

-To je značajno manje u odnosu na period od pre dve godine, kada je smo imali 480 novorođenčadi. Svakako nam treba više dece. Bolnica je srce ovog grada u kojem se ljudi leče, rađaju. Zdravi ljudi mogu da stiču, grade a to što smo stekli treba nekom i da ostavimo i zato je bitno da se rodi što više dece u jednoj godini i da napredujemo i rastemo kroz njih.

Čestitke majci i novorođenčetu uputio je i gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan, koji je Aleksu pozdravio kao prvog Kikinđanina u 2026. godini.

-Grad, po tradiciji, daruje prvu bebu u godini simboličnim, ali značajnim poklonom, kao znak poštovanja roditeljima koji se odlučuju na roditeljstvo. Ove godine taj poklon iznosi 80.000 dinara. Želim da poručim da smo kao grad izdvajali dosta velika novčana sredstva za dečiju zaštitu i populacionu politiku i želimo da nastavimo to i u narednom periodu. Nadamo se da ćemo 2026. imati više beba nego prethodne godine.

U ime Crvenog krsta, članica Gradskog veća Marijana Mirkov uručila je majci poklon-paket sa neophodnim stvarima za prve dane života bebe.

– Sa velikom emocijom smo danas na porođajnom odeljenju. Emocije su još veće jer smo malog Aleksu čekali tri dana Nove godine. Kao i svake godine, Crveni krst Kikinda poklanja prvoj bebi ali i svim bebama koje će se roditi do Božića skromne poklone, ono što je najpotrebnije za prve dana. Ali ovi paketi nose mnogo više: znanje da je Crveni krst uvek tu sa nama i u najlepšim trenucima i u najtežim. Poželela bih Aleksi puno sreće i trenutaka u životu, porodici bih poželela da imaju snage da ga izvedu na najbolji put. Zahvalila bih se i bolnici i porođajnom odeljenju jer svakodnevno, požrtvovano i sa toplinom spasavaju živote. Svim našim sugrađanima od srca želim uspešnu godinu, punu razloga za osmeh.

Rođenjem malog Alekse, Nova godina u Kikindi počela je lepim i značajnim događajem, koji je obradovao ne samo njegovu porodicu, već i širu zajednicu.

 

zimska-sluzba
Shodno vremenskim uslovim i snežnim padavinama, zimska služba je na terenu i vrši posipanje soli za održavanje prohodnosti puteva i saobraćajnica i odvijanja bezbedne vožnje. Vozilo sa plugom i posipačem vrši posipanje soli i uklanjanje bljuzgavice. Svi opštinski putevi i gradske saobraćajnice su prohodne- naveli su iz JP Kikinda i najavili da će se situacija pratiti na terenu i u skladu sa njom pristupati daljim aktivnostima, a prema planu i prioritetima rada Zimske službe
JP Kikinda je upravljač puta, a za potrebe zimskog održavanja u zimskoj sezoni 2025/26. kao izvođač angažovana je Kompanija Ekogradnja Zrenjanin.
Takođe, upućen je apel vozačima da prilagode brzinu i način vožnje trenutnim uslovima na putevima, koriste zimsku opremu i poštuju saobraćajne propise. Molimo građane za strpljenje i razumevanje dok se radovi na terenu ne završe u potpunosti- saopštili su iz JP Kikinda.