Year: 2026

Prvi na listi Aleksandar Vučić – Bor – Naša porodica Radiša Petković izjavio je da su ispred prostorija SNS u Boru pojedini blokaderi napali aktiviste te stranke suzavcem i palicama i povredili neke od njih.

On je za Tanjug rekao da se povređeni aktivisti SNS nalaze u bolnici i da se očekuje lekarski izveštaj o njihovom zdravstvenom stanju.

Prema njegovim rečima, ljudi koji su napali aktiviste SNS su isti oni koji na biračkim mestima u Boru pokušavaju da zabrane ljudima da izlaze da glasaju i pokušavaju da naprave haos.

„Očekujemo da nadležnm organi reaguju i identifikuju napadače“, rekao je Petković.

On je pozvao sve da izbori prođu mirno i demokratski.U Boru se danas održavaju redovni lokalni izbori.Ukupan broj birača na teritoriji grada Bora je 38.492, a glasaće se na 48 biračkih mesta.Lokalni parlament ima 35 odborničkih mesta.Na izborima za odbornike Skupštine grada Bor učestvuje sedam izbornih lista.

izbori-(2)

Danas se održavaju izbori za odbornike Skupštine grada Bora, za skupštine opština Smederevska Palanka, Bajina Bašta, Kula, Lučani, Aranđelovac, Kladovo, Knjaževac i Majdanpek i za skupštinu gradske opštine Sevojno.

Redovni izbori u 10 lokalnih samouprava u Srbiji počeli su u 7 časova. Biračka mesta biće otvorena do 20 časova.

Prema članu 59 Zakona o lokalnim izborima, izborna komisija u roku od 96 časova od zatvaranja biračkih mesta donosi i objavljuje ukupan izveštaj o rezultatima lokalnih izbora.

Prethodni izbori u ovih 10 jedinica lokalne samouprave održani su 3. aprila 2022. godine.

stasa-radak-7

Staša Radak, četrnaestogodišnja učenica Osnovne škole „Jovan Popović“ i Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“, već sada korača putem koji obećava mnogo. Iza nje su značajni uspesi — prva nagrada na festivalu „Isidor Bajić“ u Novom Sadu i zlatna medalja na Danima muzike u Bačkoj Topoli — ali, kako sama kaže, to za nju nije kraj, već podstrek.

-Ovo doživljavam kao nagradu za sve sate koje sam uložila, ali i kao motivaciju za dalji rad. To je kruna truda koji traje mesecima i godinama – kaže Staša za naš list.

Njen put ka saksofonu počeo je, pomalo neočekivano, sa jednim koncertom. Kao učenica petog razreda osnovne škole, slušala je svoju nastavnicu muzičkog, Nikolinu Suvajdžić, kako nastupa — i upravo taj trenutak bio je presudan.

-Nastup mi se jako dopao i odatle je krenula ljubav prema saksofonu – priseća se.

Pre toga svirala je klavir, pevala u horu, pa čak i nastupala u Srpskom narodnom pozorištu, ali tek sa saksofonom, kako kaže, „dogodilo se ono pravo“.

-To je kao sa ljudima — sa nekim odmah „klikneš“. Tako je bilo i sa saksofonom – objašnjava ona.

Zanimljivo je da Staša tremu ne oseća tokom sviranja, već nakon nastupa, dok čeka rezultate. Na sceni je, kako kaže, potpuno svoja.

Iako deluje da sve ide lako, iza svakog nastupa stoji veliki rad. Staša svakodnevno vežba oko sat i po, a u pripremama za takmičenja i do četiri sata dnevno. Poseban izazov, kaže, nije uvek sama muzika, već situacije koje dolaze sa scenom — poput višesatnog iščekivanja nastupa, kakvo je doživela u Bačkoj Topoli.

-To su dva sata neizvesnosti, što ume da bude veoma naporno. Ali i to je deo takmičenja – dodaje.

Veliku ulogu u njenom razvoju ima i profesorka Nikolina, koja je Stašin talenat prepoznala još u ranim danima.

-Ona je od malena bila muzikalna, ali ono što je izdvaja jeste upornost. Talenat bez rada ne znači mnogo, a kod nje postoji i jedno i drugo – ističe profesorka.

Zajedno rade ne samo na tehnici, već i na samostalnosti — da Staša nauči da sama prepozna i ispravi greške, kao i da neuspehe prihvati kao deo puta.

-Samo nebo je granica, ako nastavi ovako – dodaje Suvajdžić.

I upravo taj put sada ulazi u novu fazu. Stašu u maju očekuje prijemni ispit za srednju muzičku školu „Isidor Bajić“ u Novom Sadu, a do tada — nova takmičenja i prvi solistički koncert.

Snovi, međutim, već idu dalje.

-Volela bih da nastavim školovanje u inostranstvu. Posetila sam jednu akademiju u Švajcarskoj i ostavila je na mene jak utisak – kaže ona.

Ipak, možda najvažnija poruka ove mlade umetnice nije u nagradama, već u jednostavnoj istini koju živi:

-Ne treba odustajati. Trud se uvek isplati. Svaki sat vežbanja se na kraju dođe na svoje.

U tome je, možda, i najveća vrednost njene priče — ne samo u talentu, već u istrajnosti. A upravo tu, između rada i ljubavi, rađa se muzika koja daleko odjekuje.

T. D.

stoni-tenis-m.-galadska-kanjiza

Nadmetanje u trećem rangu za stonotenisere, grupi koja okuplja vojvođanske klubove, ulazi u finiš, do kraja je preostalo još četiri kola, a u 14. rundi, stonoteniseri Galadske, kao domaćini, zabeležili su važnu pobedu u borbi za opstanak, rezultatom 4:2 i to nad liderom na lestvici, timom Kanjiže. Za kikindsku ekipu danas su nastupili: Gabor Kudlik, Andrej Banjaš i Nenad Đukić. Naredni rival Kikinđanima, 18. aprila u Novom Sadu, biće STK Ćurić.
D. P.

kozara-bvs-sloboda-nk

Banatsko Veliko Selo – Gledalaca: 100. Sudija: Ivan Stojadinov (Kikinda). Strelci: Vidović 17. za Kozaru, Čubrilo 70. i Vrbački 72. za Slobodu.
KOZARA: Ševo, Škero, Lisica, Lukić, Rofa (Lajić), Protić, Vidović, Smani, Ovuka (Radojičić), Tomić, Zeljković.
SLOBODA: Živkov, D. Marković, Bogojević, Galić, Popović, Vrbački, Misić (Đurđević), Karanović (B. Marković), Čubrilo, Vokić, Jovandić.
Povela je Kozara preko Vidovića, tukao je iz slobodnog udarca, malo iskosa s 18 metara, lopta je pogodila nekoga u zidu i promenila putanju, prevarivši golmana Živkova. Nije bilo promene do 70. minuta, tada je Čubrilo na 25 metara prihvatio odbitak, namestio se i pogodio za izjednačenje. Nedugo potom preokret, u gužvi je Vrbački reagovao i, ispostavilo se, doneo bodove Slobodi.
D. P.

ofk-kikinda-sloboda-dt-1

Kikinda – Gledalaca: 150. Sudija: Nikola Šćepanović (Kruščić). Strelac: Milenković (kazneni udarac) 90. Žuti kartoni: Milenković, Lekaj, Beloš, Stojanović (OFK Kikinda), Ilić, Gačić, Jordanov (Sloboda).
OFK KIKINDA: Vidaković, Čutović, Molnar, Trifinović (Otoran), Milenković (Zečević), Lekaj, Beloš (Stepančev), Milisavljević, Ćirović (Vujović), Vučetić, Stojanović (Perašević).
SLOBODA: Jordanov, Josimov, Mladenović, Pavlović, Gačić (Stanojević), Veljović (J. Kokir), Đukanović (N. Kokir), Obradović, Kuburović (Malešević), Ilić, Kukolj.
Obradović je zapretio glavom u drugom minutu, ali je tukao u našeg golmana Vidakovića. Uzvratio je Trifunović nakon pola sata, išla je lopta u okvir gola, ali nedivoljno snažno, a i pogodila je na tom putu Molnara, pa Jordanov nije bio ugrožen.
U nastavku, sadržajnija igra, pogotovo domaćina i to u poslednoj četvrtini susreta. Prva velika prilika bila je u 64. minutu. Posle najbolje akcije, mlađani Beloš lepo je probio po levoj strani i ubacio pred mrežu, ali je Molnar bio kratak.

Desetak minuta kasnije, na suprotnoj strani, pokušao je iz gužve Obradović, ali je Vidaković bio dobro postavljen. Minut docnije rezervista domaćina Vujović, iz izgledne pozicije, uputio je loptu zamalo pokraj stative, a nedugo potom isti igrač nije se snašao u gužvi.
Pravda je zadovoljena na samom kraju. Dugu loptu uputio je Lekaj, golman gostiju Jordanov krenuo je na nju, ali odlično je istrčao Trifunović, stigao prvi, a onda ga je čuvar mreže oborio za nasjtrožu kaznu. Penal je sigurno izveo Milenković, za radost Kikinđana i produžetak nade u opstanak.
D. P.

gSGsBOjc1
Kako portal NS Uživo navodi u svom daljem tekstu: Za sutrašnje lokalne izbore u Kuli vlada ogromno interesovanje javnosti. O tome svedoči rekordnih preko 1600 prijavljenih posmatrača, iz čak 24 domaće i strane posmatračke misije.

Ono što međutim budi sumnju u iskrenost namera prijavljenih posmatrača jesu upravo imena koja se nalaze na spisku posmatrača nekih od prijavljenih udruženja građana povezanih sa opozicijom i tzv. studentskim pokretima.

Udruženje građana „LibertaN.S.”, sa sedištem u Novom Sadu, Ul. Teodora Pavlovića 6, čiji je zakonski zastupnik izvesna Tatjana Vlainić, prijavilo je za posmatranje izbora čak dvoje optuženih za jedno od najtežih krivičnih dela, rušenje ustavnog poretka Republike Srbije, i to: Srđana Đurića i Mariju Vasić. Pored ovih optuženih , na njihovom spisku se nalazi i skoro penzionisana sudija Apelacionog suda u Novom Sadu, Zdravka Pisarić, koja se odmah nakon penzionisanja priključuje ovakvoj skupini ljudi, čime budi sumnju u sopstvenu nepristrasnost tokom radnog veka.

Na spisku udruženja građana „MREŽA“, sa sedištem u Kljajićevu, nalaze se dvoje pokrajinskih poslanika: Miroslav Ilić i Ljiljana Gusić. Iako primaju nadoknadu za rad poslanika, vrlo retko dolaze na sednice Skupštine APV da bi opravdali poverenje malobrojnih građana koje zastupaju.

Udruženje građana „SAMO DA VIDIM“, sa sedištem u Novom Sadu, Ul. Braće Ribnikara 63, prijavilo je kao posmatrača Milomira Jaćimovića. Radi se o blokaderskom autoprevozniku, koji ima preko 30 prekršajnih prijava zbog kršenja javnog reda i mira, i kršenja saobraćajnih pravila, ali poseduje i krivični dosije. Šta takva osoba, bez ikakvog predznanja o pravilima rada biračkog odbora, sklona incidentnom ponašanju, uopšte traži u Kuli na biračkim mestima?

Izborni dan pratiće i advokati Dragana Đilasa i poslovni saradnici Gorana Ješića – braća Srđan i Aleksandar Kovačević. Pošto im posao sa Zborovima građana Novog Sada ne ide kako su zamislili, sada se fokusiraju na Kulu, da i tu pokušaju da mute na biračkim mestima. Sa njima je i koordinatorka pomenutih Zborova, izvesna Hana Ljiljak. Takođe, ispred tog istog udruženja građana „BUDNI“, nalaze se i opozicioni članovi Pokrajinske izborne komisije, kao i roditelji dece koji su se zalagali za blokade nastave u prošloj školskoj godini.

Za praćenje lokalnih izbora prijavilo se i Udruženje građana mesne zajednice Sonje Marinković, iz Novog Sada, iako je nejasno kakve veze novosadska mesna zajednica ima sa lokalnim izborima u Kuli. Na njihovom spisku nalaze se i profesori novosadskog većinski blokaderskog PMF-a, poznati po tome što su za tzv. studente prošle godine tokom blokade tog fakulteta kuvali gulaš unutar prostorija fakulteta, jer se po njima i to smatra autonomijom visokoškolske ustanove.

Izbori u Kuli neće proći ni bez blokaderskog dvojca Brajan Brković – Miran Pogačar,  Sa sobom vode i ostale pripadnike GRAĐANSKOG POKRETA BRAVO, iz Novog Sada: Daria Purića, Danea Pribića, Mariju Srdić, Petra Holika i druge.

Na kraju, na spisku je i bahati profesor i lekar Ilija Srdanović, koji je 2016. godine postavljen za upravnika Klinike za kardiologiju u Sremskoj Kamenici, ali je 2018. godine smenjen zbog više žalbi zaposlenih. Sutra će biti ispred udruženja „KRAJ“.

Uočljivo je da većina ovih organizacija dolazi iz Novog Sada, podržava anarhiju, ne priznaje institucije države Srbije, a zajedničko im je očigledno jedno – narušavanje izbornog procesa u Kuli i pokušaj osporavanja izbornih rezultata nakon njihovog proglašenja.

Takođe, svi pomenuti akteri nemaju predznanje iz izborne tematike, već će njihova misija sutra biti i ometanje rada biračkog odbora, sa ciljem da na neki način utiču na izborni proces. Oni će prisustvom na biračkim mestima i neposredno ispred služiti narušavanju izbornog procesa i širenju lažnih informacija sa biračkih mesta, budući da svojom neukošću i neznanjem, u spletu sa sklonošću ka devijantnom ponašanju, ne mogu ni na jedan način doprineti demokratiji izbornog dana, već svemu suprotno tome.

Izvor: NS uživo

IMG-20260323-150811

U vremenu kada su privatni časovi za mnoge porodice veliki trošak, Narodna biblioteka „Jovan Popović“ pokazuje da podrška deci ne mora da ima cenu. Besplatne pripreme za završni ispit iz srpskog jezika, koje ova ustanova organizuje već 11 godina, postale su sigurno mesto za učenike osmog razreda – mesto gde se uči, ali i oslobađa od treme.

Ove godine prijavilo se oko 50 učenika, koji su raspoređeni u manje grupe. Časovi se održavaju jednom nedeljno, a kako se približava prijemni, intenzitet rada se pojačava. Rad sa decom zasniva se na postepenom prolasku kroz zadatke i detaljnom objašnjavanju svake nedoumice.

-Ideja je bila da pomognemo deci tako što ćemo zbirku koju imaju preći od početka do kraja i svaki zadatak pojedinačno objasniti – kaže profesor srpskog jezika i književnosti Slobodan Tomić, koji već četrnaest godina radi u biblioteci, nakon iskustva u školstvu.

-Najvažnije mi je da budu slobodni i da kažu šta im nije jasno. Kada to znamo, onda možemo stvarno da pomognemo.

Da pripreme imaju konkretan efekat, potvrđuju i sami učenici. Balša Ivković, učenik OŠ „Žarko Zrenjanin“, kaže da mu ovi časovi znače upravo ono što je najpotrebnije – sigurnost.

-Mislim da je potrebno da znam kakav će biti prijemni. Ovi časovi mi baš pomažu da se pripremim – kaže Balša. Iako priznaje da mu gramatika zadaje najviše muke, dodaje da je uz podršku lakše.

– Časovi su zaista dobri, posebno sa društvom koje poznajem. Osećam se sigurnije.

Posebnu vrednost, kako ističe, ima i to što su pripreme besplatne.

-Stvarno znači. Svima bih preporučio da dođu – pomoći će im, a i besplatno je.

Pored znanja, podjednako je važna i atmosfera u kojoj se uči. Deca različitih škola se upoznaju, druže i zajedno prolaze kroz isti izazov, što značajno utiče na njihovo samopouzdanje.

-Bitno je to međusobno druženje. Oni su ista generacija, često se i poznaju, a mi se trudimo da ih podstaknemo da komuniciraju, da se opuste i da im učenje ne bude teret – dodaje Tomić.

Ideja o pokretanju ovih priprema potekla je iz želje da se dopuni ono što školski sistem ne stiže da obuhvati u dovoljnoj meri, ali i da se biblioteka približi mladima.

-Želeli smo da deca shvate da je biblioteka njihovo mesto, da je otvorena za sve i da ovde ne stanuje dosada, već znanje – ističe v.d. direktorice Dunja Brkin Trifunović.

-Imamo resurse, imamo stručne ljude i smatrali smo da je važno da to podelimo sa zajednicom.

Ona naglašava da besplatan karakter ovih priprema ima posebnu težinu u današnjim uslovima.

-Život je skup i važno je da koristimo ono što imamo. Niko od nas neće osiromašiti ako se odrekne svog honorara. Ovo radimo jer vidimo da je potrebno – i deci i roditeljima.

T. D.

mala-matura

Probni završni ispit za učenike osmog razreda nastavljen je danas širom Srbije, kada đaci rešavaju test iz srpskog, odnosno maternjeg jezika, kao i test iz izabranog predmeta. Reč je o važnoj proveri znanja i simulaciji završnog ispita koji ih očekuje u junu.

Probna mala matura organizuje se za oko 64.000 učenika i predstavlja vernu simulaciju završnog ispita. Njen cilj je da se đaci upoznaju sa procedurama polaganja, ali i da provere nivo znanja kako bi se uočile oblasti na kojima je potrebno dodatno raditi.

Probni ispit održava se 27. i 28. marta, a prvog dana učenici su polagali test iz matematike, dok je drugi dan rezervisan za srpski jezik i predmet po izboru.

Prema ranijim podacima, najveći broj učenika za treći test bira geografiju, zatim biologiju, dok se manji broj opredeljuje za istoriju, fiziku ili hemiju.

Nakon probe, učenici će imati mogućnost da analiziraju rezultate i, ukoliko je potrebno, promene izborni predmet početkom aprila, što je važan korak u pripremi za završni ispit.

Završni ispit, koji je ključan za upis u srednje škole, zakazan je za sredinu juna i polagaće se tokom tri dana – iz srpskog jezika, matematike i izabranog predmeta.

 

sat-pomeranje

Prelazak na letnje računanje vremena u 2026. godini desiće se u noći između subote i nedelje, 28. i 29. marta, kada se kazaljke pomeraju sa dva na tri sata ujutru. Time gubimo jedan sat sna, ali dobijamo duže i svetlije dane, što je i glavna svrha ove promene.

U Srbiji, kao i u većem delu Evrope, letnje računanje vremena počinje poslednje nedelje u martu, dok se na zimsko vreme prelazi poslednje nedelje u oktobru. Zbog toga se tačan datum menja svake godine, a 2026. godine to je 29. mart.

Ideja o letnjem računanju vremena nastala je kako bi se bolje iskoristila prirodna dnevna svetlost. Još 1784. godine Bendžamin Frenklin je razmatrao ovu mogućnost, dok je konkretniji predlog dao novozelandski naučnik Džordž Vernon Hadson 1895. godine. Praktična primena započela je 1916. tokom Prvog svetskog rata, kada su Nemačka i Velika Britanija uvele ovu meru radi uštede energije, pre svega uglja. Ubrzo su ih sledile i druge zemlje, uključujući Rusiju i Sjedinjene Američke Države. Na prostoru bivše SFRJ letnje računanje vremena uvedeno je 27. marta 1983. godine.

error: Content is protected !!