Year: 2026

svoj-na-svome

Podnošenje prijava za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima trajalo je od 8. decembra do 8. februara. Prijavljivanje je organizovano isključivo elektronskim putem, a u ovom poslu građani su imali pomoć zaposlenih u lokalnoj samoupravi za pružanje tehničke i pravne pomoći.

-Tokom dva meseca više od 4.000 građana podnelo je prijave u prostorijama Gradske uprave – istakla je Manja Markovljev, koordinatorka  za pružanje podrške građanima. – Broj objekata koji je prijavljen je znatno veći s obzirom na to da su da su nam se obraćali oni koji imaju jedan, što je bilo najređe, ali i oni sa više objekata koje treba da upišu, što je bio i najčešći slučaj. Kako je bilo omogućeno da se prijave podnose i lično putem sajta svojnasvome.gov.rs  uverena sam da je najveći broj bespravno izgrađenih objekata i upisan.

Agencija za prostorno planiranje na teritoriji našeg grada registrovala je oko 19.000 objekata koji nisu upisani. Najveći deo nelegalnih objekata, nakon završetka kompletne procedure, biće i evidentiran.

– Najviše su se upisivali pomoćni, ekonomski, objekti, ali  i stambeni objekti, nadogradnje i dogradnje, koji nisu do kraja uvedeni u katastar. Zakonom o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima do 24. oktobra, osobe koje iz opravdanih razloga nisu podnele prijave, a da se to može dokazati, imaju mogućnost da uz dostavu dokaza razloga, to i urade na platformi „Svoj na svome sami“ ili uz  našu podršku. U kancelariji broj 55, radnim danima od 8 do 12 sati, građani će moći da dobiju sve informacije i pomoć – pojasnila je Manja Markovljev i napomenula da je uz podnošenje prijave obavezno dostaviti dokaz.

Gradonačelnik Mladen Bogdan istakao je da je naša lokalna samouprava odlično odgovorila zadatku, te da su svi sugrađani imali pravovremenu pomoć:

-Gradska uprava je servis građana i uradili smo sve kako bi podnošenje prijava teklo nesmetano i bez većih problema. Lokalna samouprava prijavila je neupisanu imovinu u vlasništvu grada i sada ćemo moći da se okrenemo tome da te zgrade dobiju svoju namenu.

Svi oni koji prilikom prijave nisu bili u mogućnosti da dostave dokumente  vezane za imovinsko pravo to mogu da urade u narednom periodu. Ukoliko Agencija za prostorno planiranje utvrdi da je podnosilac prijave dužan da plati naknadu propisanu zakonom, o tome će onaj ko je podneo prijavu biti obavešten putem aplikacije i SMS poruke. Rok za plaćanje trajaće 30 dana. U slučaju da se ne ispoštuje rok za plaćanje takse pomenuta Agencija doneće odluku i dostaviti je Republičkom geodetskom zavodu, uz napomenu zabrane otuđenja do momenta do se obaveza ne plati. U svakom momentu na sajtu moguće je pratiti status predmeta na osnovu broja prijave i broja parcele.

A.Đ.

 

 

 

 

 

ogradjeni-objekti-(1)

U centru grada nekoliko objekata ograđeno je žutom trakom kako bi prolaznici izbegli da prolaze ispod njih. Nadležna komunalna inspekcija izdala nalog da se pojedine zgrade ograde, a na osnovu prijava građana i stanara u tim objektima, istakao je gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Primećeno je da otpadaju delovi fasada na pojedinim zgradama na Gradskom trgu. Kako ne bi bila ugrožena bezbednost prolaznika, ti objekti su obezbeđeni, a sugrađanima je na taj način signalizirano da povedu računa kada prolaze pored njih. Sve zgrade koje su ograđene žutom trakom su u privatnom vlasništvu i grad nema nadležnost nad njima. Njima upravljaju upravnici zgrada uz stambene zajednice.

Kako navodi prvi čovek grada, kako bi se što pre došlo do najboljeg rešenja, organizovan je sastanak sa komunalnim inspektorima i upravnicima zgrada.

-Svima je važno da se problemi otklone i već su pokrenuti prvi koraci da se zgrade saniraju. Podsetiću da je većina objekata pod zaštitom, kao spomenici kulture, tako da neće biti ni lako ni jednostavno da se obave neophodni građevinski radovi. Sve što je do lokalne samouprave uradiće se kako bi sugrađani koji žive u ovim zgradama, a potom i prolaznici bili sigurni i bezbedni – zaključio je Mladen Bogdan.

A.Đ.

muzicka-nastavnici-koncert-(5)

U svečanoj sali Narodnog muzeja u Kikindi u četvrtak, sa početkom u 18 časova, biće održan koncert koji tradicionalno organizuje neformalna grupa muzičara sa učenicima i nastavnicima Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“. Publici će biti predstavljen raznovrstan program pod nazivom „Prava umetnost ostaje za večnost“.

Na koncertu će nastupiti nastavnici i učenici škole, kao i gosti, u više instrumentalnih i vokalnih izvođenja.

Među učesnicima su Srđan Stojanović (violina) sa kompozicijom „Priča srca mog“, Ksenija Batančev, nastavnica solo pevanja, sa delima „Tri put ti čukna“ Konjovića i ruskom narodnom pesmom „Uralska rjabinuška“, kao i Stevan Srdić, nastavnik gitare.

Publika će čuti i Vladimira Kovačevića (klavir) sa kompozicijom „Čarobnjak iz Oza“, Vanju Badrljički, učenicu solo pevanja, sa pesmom „Kiša“ grupe Prebanda, kao i trio dve violine i klavir.

U programu su i Jovana Vujanić (saksofon) sa delom „Serenade varie“ Robera Klerisa, Nikodin Gajski (gitara), Matija Francuski (klarinet) sa kompozicijom „Divertimento il Trovatore“ Luiđija Basija, kao i Dušan Dakić, nastavnik solo pevanja, sa kompozicijom „Elegia“ (Caruso).

Predviđeni su i nastupi dua – violina i klavir sa kompozicijom „New York, New York“, kao i pevačkog dua Dakić–Batancev sa pesmom „Sve dok je tvoga blagog oka“ I. Bajića. U programu učestvuju i Dana Čubrilo (poezija), Ljiljana Šivčev (klavir) i Staša Radak (saksofon) sa delom „Andante et allegro“ Andrea Šajlea.

 

havarija-toplovod-(1)

Zbog radova na sanaciji havarije u dvorištu Univereksporta kod gradske pijace, danas od 10 časova, bez grejanja će ostati više objekata u centralnom delu grada. Završetak radova očekuje se u popodnevnim satima.

Kako je saopštilo JP „Toplana“ Kikinda, prekid u isporuci toplotne energije odnosi se na korisnike u ulici OŠ „Feješ Klara“, TC Pijace, Vojvode Putnika 21–23, kao i na Vojvode Putnika 1 (zgrada „Mikinice“).

Normalizacija isporuke očekuje se po okončanju intervencije tokom popodneva. Iz „Toplane“ navode da će korisnici biti blagovremeno obavešteni ukoliko dođe do izmena u planiranom roku završetka radova.

policija-9

Prethodnog dana na putevima u Srbiji dogodile su se 93 saobraćajne nezgode, u kojima je povređeno 39 osoba, dok su na području Policijske uprave u Kikindi zabeležene dve nezgode sa dva povređena lica. Tim povodom, policija je uputila apel građanima da dosledno koriste sigurnosni pojas.

Kako se navodi u saopštenju Policijske uprave u Kikindi, sigurnosni pojas je zakonska obaveza za vozače i sve putnike u vozilu, ali i jedna od najvažnijih mera lične bezbednosti u saobraćaju .

Prema dostupnim istraživanjima, pojas koristi oko 80 odsto vozača i putnika na prednjim sedištima, dok je na zadnjim sedištima taj procenat svega 20 odsto. Ovi podaci, kako se ističe, ukazuju na potrebu za povećanjem svesti o značaju vezivanja pojasa na svim mestima u vozilu.

Iz policije podsećaju da sigurnosni pojas značajno smanjuje rizik od teških povreda i smrtnog ishoda u saobraćajnim nezgodama, kako kod vozača, tako i kod putnika. Posebno se naglašava da deca moraju biti pravilno vezana i prevožena u odgovarajućim sigurnosnim sedištima.

-Pre nego što pokrenete vozilo, uverite se da su svi vezani. Sigurnosni pojas spašava živote – vežite se, jer bezbednost počinje od vas – navodi se u apelu Policijske uprave u Kikindi.

leonhard-niederwimmer-building-7092747-1280
Kako piše “Srpski ugao”, nemački gradovi i opštine nalaze se usred najteže finansijske krize od završetka Drugog svetskog rata. Rastuća socijalna potrošnja, visoki rashodi za zaposlene i pad poreskih prihoda guraju lokalne budžete sve dublje u minus. Posledice već osećaju građani, a bez temeljne reforme odnosa između savezne vlade, pokrajina i opština, situacija preti da izmakne kontroli.

Prošle godine deficit gradova i opština u teritorijalnim pokrajinama dostigao je oko 31 milijardu evra, što je najveći minus u istoriji Savezne Republike. „Gradovi ovo više ne mogu da izdrže“, upozorava Burkhard Jung, gradonačelnik Lajpciga i predsednik Udruženja nemačkih gradova, ističući da se zemlja nalazi u najvećoj opštinskoj finansijskoj krizi u posleratnom periodu.

Kriza je posebno izražena u strukturno slabim regionima, poput Rurske oblasti, gde je privredna baza oslabljena, a broj dugotrajno nezaposlenih visok. Ipak, ni ranije bogate opštine na jugu zemlje više nisu pošteđene. Nakon suficita od ukupno 41 milijardu evra između 2015. godine i 2022. godine, rezerve su u poslednje tri godine potpuno potrošene.

Posledice su već vidljive. U Hajdelbergu su smanjena sredstva za brigu o deci, ukinute pojedine autobuske linije, a kulturne ustanove su povećale cene ulaznica. U Kilu je uvedeno zamrzavanje budžeta, dok je u Magdeburgu zabranjeno popunjavanje slobodnih radnih mesta. Parkiranje, porezi i takse poskupeli su širom zemlje.

Razlozi za ovu situaciju su višestruki. Slaba ekonomija smanjila je prihode, pa je porez na trgovinu prošle godine pao na 61,7 milijardi evra. Iako su ukupni prihodi opština od 2022. godine do 2025. godine porasli za oko 12%, rashodi su porasli dvostruko brže. Opštine danas snose oko četvrtinu svih državnih rashoda, a dobijaju tek 14 odsto ukupnih poreskih prihoda.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Najveći teret predstavljaju troškovi zaposlenih i socijalna potrošnja. Broj zaposlenih u opštinama porastao je za 300.000 u poslednjih deset godina, dok su socijalni rashodi dostigli više od 90 milijardi evra godišnje. Posebno rastu izdaci za decu i mlade, pomoć osobama sa invaliditetom i troškovi dugotrajne nege, koji opštine godišnje opterećuju sa više od pet milijardi evra.

Piše: Stefan Stojanović

istorijski-arhiv-promocija-

Istorijski arhiv Kikinda organizuje promociju monografije „Velikokikindska dobrotvorna zadruga Srpkinja od 1873. do 1947. godine“, koja će biti održana u petak, 13. februara, u 18 časova, u „Galeriji Nova“ Narodnog muzeja Kikinda.

O knjizi će govoriti autor Srđan Sivčev, kao i lektor Viktor Škorić. Promocija je namenjena svima koji se interesuju za lokalnu istoriju i društveni angažman žena u Velikoj Kikindi, a ulaz je slobodan.

597813036-1439912154805984-3218649181677145360-n

Gala koncert Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“ pod nazivom „Prvih 150 godina“, kako smo ranije pisali, biće održan u hali KSC „Jezero“ u nedelju, 15. februara, u 17 sati. Veliki jubilej, pored toga što je značajan za našu sredinu, važan je za čitavu zemlju, ali i okruženje, naveo je na konferenciji za novinare direktor Zoran Petrović.

-U istoriji kulturnih društava u Srba „Gusle“ rade bez prekida i pod nepromenjenim imenom. Za sve ovo vreme, od 1876. godine, menjao se način rada i prilagođavao, ali osnovna misija ostala je ista – rad sa decom i mladim ljudima. Svake godine postavimo sebi cilj da budemo bolji nego što smo bili, a da pri tom podižemo kvalitet. Svečarski koncert, ali i slava društva, biće prilika da skoro svi članovi našeg društva, i sadašnji i nekadašnji, zajedno budu na sceni – istakao je Petrović.

Na koncertu se očekuje veliki broj gostiju i uvaženih zvanica. Obeležavanje počinje svetom arhijerejskom Liturgijom koju će u 9 časova služiti mitropolit banatski Nikanor u crkvi Svetog Nikole. Na samom početku koncerta rezaće se slavski kolač, a kum je protojerej Boban Petrović.

-Program će trajati oko tri sata, ali biće dinamičan i bogat. Učestvuje oko 500 isključivo naših članova koji su deo života proveli u društvu. Svi koji su mogli, a žive van Kikinde, pa čak i van Srbije, biće deo svečarske atmosfere. Od najmlađih članova od tri, pa do onih najstarijih sa oko šezdesetak godina, sa puno volje i ljubavi učestvuju u pripremama – dodao je umetnički rukovodilac Igor Popov.

Posetioci će imati priliku da vide ono što je u „Gusalama“ nastajalo u poslednjih 100 godina.

-Potrudili smo se da da orkestar, pevačke grupe, ali i folklorni ansambli izvedu segmente onoga što su stvarali rukovodioci društva pre nas. Na sceni ćemo podsetiti na igre koje su postavili koreografi Sredoje Popov, Mladen Čudanov, Silvester Gaće, Branislav Cucić, Mira Lukač i ja. Učestvuju sve naše sekcije jer „Gusle“ su naši članovi koji su gradili društvo tokom prvih 150 godina – precizirao je Popov.

Pokrovitelji koncerta su grad Kikinda, Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, a velika zahvalnost upućena je i zaposlenima u KCS „Jezero“ i volonterima Crvenog krsta.

A.Đ.

 

 

 

 

PLAKAT-NAJAVA

U galeriji Terra u sredu, 11. februara, u 19 časova, biće otvorena izložba „Srce od papira“ Joškina Šiljana. Postavka donosi crteže i radove u kombinovanoj tehnici na papiru, nastale 2025. godine, kroz koje umetnik istražuje materijal kao prostor slobode, pokreta i eksperimenta.

Joškin Šiljan (Nebojša Stojković), rođen 1953. godine u Pirotu, jedan je od najznačajnijih savremenih srpskih umetnika. Aktivno se bavi slikarstvom od 1987. godine, a od 1994. izlaže samostalno i grupno u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je brojnih priznanja, među kojima su „Zlatna paleta“ ULUS-a (2006), Velika nagrada 14. Bijenala naivne i marginalne umetnosti (2009), Glavna nagrada za slikarstvo na papiru OSTEN (2016) i „Zlatni OSTEN“ za crtež (2018).

Izložba „Srce od papira“ fokusirana je na papir kao krhku i taktilnu podlogu koja omogućava laku transformaciju forme i značenja. Šiljan papir koristi za kolažiranje, cepanje i pisanje, gradeći radove sa više vizuelnih i narativnih slojeva. Posebno mesto zauzimaju pokretljive lutke od papira, nekonvencionalno izložene, koje otvaraju prostor za slobodno i višeslojno tumačenje. Radovi na ovoj postavci nastaju spontano, kao neposredna reakcija na trenutak, i kreću se između estetske i filozofske dimenzije, odbijajući standardizaciju i čvrste okvire.

Izložba će biti otvorena do 14. marta.