Year: 2026

pexels-lucaspezeta-3796234

Iz „Puteva Srbije“ apeluju na sve učesnike u saobraćaju da budu posebno oprezni jer je danas (subota), u drugom delu dana, moguća pojava ledene kiše i poledice u pojedinim delovima zemlje, dok se sutra, 25. januara, očekuje jak južni i jugoistočni vetar koji će u košavskom području i na planinama imati i olujne udare.

-Apelujemo na vozače da ne kreću na put bez obavezne zimske opreme i lanaca u brdovitim i planinskim terenima, striktno poštuju saobraćajnu signalizaciju i brzinu kretanja prilogode uslovima na putu –  navodi se u saopštenju.

traktor-1

Kikinđanin R. B. (74) pravosnažno je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest meseci, zbog krivičnog dela teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja.

U presudi se navodi da je R. B. 13. avgusta 2023. godine, u Kikindi, protivno odredbama Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima, upravljao tehnički neispravnim traktorom kome je bilo dodato tehnički neispravno priključno vozilo odnosno prikolica, sa neispravnom vazdušnom instalacijom kočionog sistema. Takođe, prikolica nije bila spojena za traktor odgovarajućim klinom i osiguračem, nego je bila vezana žicom.

Usled ovih propusta, u toku kretanja po putu je došlo do odvajanja prikolice od traktora, pa je ona nastavila da se kreće jer su kočnice bile neispravne i nije mogla sama da se zakoči. Tada je udarila u parkirani automobil, a u nastavku kretanja i u biciklistu B. B. iz Kikinde, koji je od zadobijenih povreda preminuo.

Krivični postupak, koji je vođen na osnovu optužnice Višeg javnog tužilaštva u Zrenjaninu, pravosnažno je okončan presudom Apelacionog suda u Novom Sadu, kojom je preinačena prvostepena presuda zrenjaninskog Višeg suda i okrivljeni R. B. iz Kikinde osuđen na blažu kaznu zatvora. Naime, pvostepenom presudom Višeg suda, R. B. je oglašen krivim i osuđen na dvogodišnju zatvorsku kaznu. Takođe, izrečena mu je mera bezbednosti zabrane upravljanja motornim vozilom F kategorije u trajanju od dve godine.

kolonizacija-svecana-akademija-5

U Narodnom muzeju večeras je održan program posvećen obeležavanju 80 godina od kolonizacije Vojvodine, jednog od najvećih organizovanih preseljenja stanovništva posle Drugog svetskog rata. Učesnici skupa, između ostalih, bili su dr Jelena Veselinov, istoričar prava, dr Milan Micić, istoričar, mr Pavle Orbović, istoričar, i Bogdan Šekarić, etnolog. Govorilo se o istorijskim, pravnim i društvenim posledicama kolonizacije, u okviru koje je na prostor Vojvodine u kratkom roku naseljeno oko 250.000 ljudi.

Dr Milan Micić, generalni sekretar Matice srpske, podsetio je da su kolonisti uglavnom dolazili iz ratom razorenih područja i da je čitav proces imao izrazito humani karakter.

-Na teritoriju Vojvodine je za godinu dana došlo oko 250.000 ljudi u 114 naselja. To je najorganizovanija kolonizacija u istoriji Vojvodine i donela je novu energiju i nov život u banatska naselja – istakao je Micić.

O organizaciji procesa govorio je mr Pavle Orbović, naglasivši da je preseljenje bilo precizno planirano i logistički zahtevno.

-Određeno je da se u Vojvodinu naseli oko 45.000 porodica, sa prosečno šest članova, što je približno 250.000 ljudi. Prevoz je bio organizovan vozovima, put je često trajao od sedam do deset dana, a uslovi su bili veoma teški – naveo je Orbović.

Dr Jelena Veselinov ukazala je da je kolonizacija bila tesno povezana sa agrarnom reformom i pravnim uređenjem novonastalih odnosa.

-Kolonizacija je bila zamašan posao obavljen u rekordnom roku od 1945. do 1948. godine. Cilj je bio da se reši boračko pitanje, ublaži glad i uredi raspodela zemlje i imovine – rekla je Veselinov.

O lokalnom kontekstu govorio je hroničar Dušan Dejanac, koji je podsetio da je poslednja grupa kolonista u Kikindu stigla na Badnje veče iz Bihaća i Bosanske Krupe.

-Stigli su nenajavljeni, ali su za dva do tri dana za njih bile pripremljene kuće – naveo je Dejanac.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan istakao je da je na teritoriju grada nakon rata došlo više od 14.000 kolonista i da su oni, zajedno sa starosedeocima, oblikovali identitet grada.

-Kikinda je uvek bila grad otvorenog srca, a potomci kolonista danas čine važan deo naše zajednice – poručio je Bogdan.

Kako je istakla članica Gradskog veća za kulturu i turizam Marijana Mirkov, obeležavanje ovog jubileja je „prilika da se oda priznanje svima koji su napustili svoja ognjišta i doprineli razvoju zajednice u kojoj danas živimo“.

Program su upotpunili nastupi KUD-a „Petar Kočić“, kao i tradicionalna gastronomska ponuda Udruženja žena iz Novih Kozaraca.

kuca-(2)

Prema programu Ministarstva za brigu o selu, do 500 građana dobiće šansu da uzmu ključeve svog novog doma, i to uz bespovratnu pomoć do 1,5 miliona dinara. Naime, Ministarstvo za brigu o selu ove godine izdvaja čak 750 miliona dinara za subvencije za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom širom Srbije.

U odnosu na prošlu godinu, država je podigla maksimalan iznos po korisniku sa 1,2 na čak 1,5 miliona dinara, dok je ukupan budžet ostao isti. To znači — ko se prvi prijavi, njemu kuća!

Komentari na program mogu se dostaviti do 27. januara, nakon čega sledi i zvaničan konkurs.

Pravo da konkurišu imaju punoletni državljani Srbije do 45 godina starosti, i to kao pojedinci, samohrani roditelji, kao i bračni ili vanbračni partneri. Tržišnu vrednost kuće utvrđuje jedinica lokalne samouprave, samostalno ili u saradnji sa poreskim organima, geodetskom službom ili licenciranim proceniteljima.

Korisnici subvencije ne smeju prodati kuću narednih 10 godina, a nepokretnost u tom periodu mora biti osigurana.

Podnosioci prijave konkurišu zajedno sa jedinicom lokalne samouprave na čijoj teritoriji se kuća nalazi. Opština izjavom potvrđuje da su podaci tačni i da kuća ispunjava sve uslove.

Nakon odobrenja Ministarstva, novac se uplaćuje lokalnoj samoupravi, koja potom zaključuje ugovor o prodaji sa prodavcem, uz prisustvo i podnosioca prijave, čime se obezbeđuje pravna sigurnost za sve strane.

Ministarstvo će po stupanju Uredbe na snagu raspisati javni konkurs na svojoj internet stranici. Prijave će se podnositi od narednog dana od dana objavljivanja konkursa, do utroška sredstava, a najkasnije do 1. novembra 2026. godine.

Sredstva će se dodeljivati po redosledu pristiglih prijava, a konačna isplata biće moguća najkasnije do 30. novembra 2026. godine.

Za bespovratna sredstva mogu da se prijave državljani Srbije koji:

  • imaju najmanje tri godine neprekidno prijavljeno prebivalište do dana raspisivanja konkursa

  • nisu vlasnici ili suvlasnici nepokretnosti, osim poljoprivrednog zemljišta

  • u poslednjih pet godina nisu prodali niti kupili nepokretnost, osim poljoprivrednog zemljišta

  • nemaju dospele i neizmirene obaveze prema državi

  • protiv njih se ne vodi izvršni postupak

  • nisu u srodstvu sa prodavcem kuće

photo-2026-01-22-11-42-48-937x1024.jpg.pagespeed.ce.AmTHrVyHkK

Povodom dešavanja na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, rektor Đokić iskoristio je prvu priliku da poziva na novo nasilje, blokade, gubljenje godine i ekonomije. Što je i njihov jedini cilj. Uništenje Srbije, ali i obrazovnih institucija.


Povodom saopštenja blokadera Đokića, oglasio se i rektor Univerziteta u Novom Sadu Dejan Madić, a saopštenje prenosimo u celosti.
– Univerzitet u Novom Sadu zastupa zakonito i jedino zakonito postupanje. Svi fakulteti, članovi Univerziteta u Novom Sadu, vratili su se posle višemesečne blokade svojim aktivnostima u skladu sa odobrenim planovima i programima nastave, i nastaviće sa redovnim funkcionisanjem. Period blokada u kome je bilo onemogućeno zakonito i pravilno funkcionisanje Univerziteta u Novom Sadu trajao je gotovo godinu dana. Taj period je konačno iza našeg Univerziteta – svi organi Univerziteta rade u svom punom i zakonitom kapacitetu u skladu sa svojim pozitivnopravnim ovlašćenjima. Nijedan čin nasilja na Univerzitetu nije prihvatljiv i neće se tolerisati.

Podsećamo, pre dva dana su na Filozofskom fakultetu viđene nemile scene koje su šokirale sve prisutne. Umesto mira i reda, hodnike su zauzeli dušeci, džakovi smeća i lične stvari kao i lanci. Još jednom, blokaderi su u potpunosti opravdali nadimak štrokaderi.

Izvor: nsuzivo.rs

ginekolog-4

Evropska nedelja prevencije raka grlića materice podseća da se ova bolest u velikoj meri može sprečiti redovnim ginekološkim pregledima i vakcinacijom protiv humanog papiloma virusa (HPV). Prema podacima Zavoda za javno zdravlje, u Severnobanatskom okrugu do sada je više od 1.100 dece primilo prvu dozu HPV vakcine.

Rak grlića materice najčešće se javlja kod žena nakon 35. godine, dok je najveća učestalost zabeležena u uzrastu od 55 do 59 godina. Stopa smrtnosti iznosi oko 12 odsto, što ovaj malignitet svrstava među značajne javno-zdravstvene probleme.

Načelnica Odeljenja za kontrolu i prevenciju bolesti dr Tatjana Pecarski ističe da su preventivni pregledi i rano otkrivanje ključni za očuvanje zdravlja žena.

-Rak grlića materice može se sprečiti redovnim odlascima kod ginekologa i pravovremenom dijagnostikom. Na taj način može se spasiti život – naglašava dr Pecarski.

U Srbiji se od juna 2022. godine sprovodi besplatna preporučena vakcinacija devetovalentnom HPV vakcinom, kao mera primarne prevencije. Vakcina je namenjena deci i mladima uzrasta od 9 do 19 godina, primenjuje se u dve do tri doze, a mogu se vakcinisati i dečaci i devojčice.

Prema podacima od 12. januara, u Severnobanatskom okrugu prvu dozu vakcine primilo je 637 dece uzrasta od 9 do 14 godina i 456 mladih od 15 do 19 godina, što je ukupno oko 1.100 vakcinisanih. Kompletnu vakcinaciju do sada je završilo 912 dece, od čega je 306 dečaka.

-Pozivam roditelje da zajedno sa decom donesu odluku o vakcinaciji. Osim što štiti od raka grlića materice, vakcina štiti i od drugih oboljenja izazvanih humanim papiloma virusima, uključujući i benigne promene kao što su kondilomi, čije lečenje može biti dugotrajno i uporno – navodi dr Pecarski.

Ona dodaje da je vakcina u upotrebi već oko dvadeset godina i da zemlje koje su rano uvele sistemsku vakcinaciju, poput Kanade, danas beleže izuzetno nizak broj obolelih i smrtnih ishoda od ovog karcinoma.

Kao mera sekundarne prevencije, preporučuje se redovno obavljanje Papanikolau testa, jednostavnog i neinvazivnog pregleda koji omogućava rano otkrivanje premalignih i malignih promena na grliću materice.

T. D.

tehnicka-dojava-pozara-(3)

U Tehničkoj školi „Mihajlo Pupin“  u toku je ugradnja instalacija za automatsko otkrivanje i dojavu požara. Sredstva su dobijena od Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu, nacionalne manjine-nacionalne zajednice po konkursu za unapređenje bezbednosti ustanova osnovnog i srednjeg obrazovanja.

-Odobreno nam 3,3 miliona dinara za postavljanje uređaja za otkrivanje i javljanje požara – istakla je je direktorica Milanka Halilović. – Radovi su počeli u toku zimskog raspusta i krajem januara će biti završeni. Svaka ustanova, po Zakonu , dužna je da ima ovaj sistem. U slučaju požara, uređaji ga detektuju, a preko sirene i centrale upozoravaju sve u školi, ali i obaveštavaju nadležne službe. Na ovaj način povećaće se bezbednost učenika i zaposlenih, kao i imovine.

Uređaji se postavljaju u svakoj prostoriji: učionicama, hodnicima, pomoćnim prostorijama, kancelarijama. Posao koji se obavlja tako da ne smeta odvijanju nastave.

-Naša škola prošle godine dobila je i 800.000 dinara za izradu tehničke dokumentacije za renoviranje svlačionica i izgradnju kosog krova iznad ovog prostora. Krov prokišnjava i neophodno je rešiti ovaj problem te ćemo za sredstva konkurisati kod nadležnih pokrajinskih i republičkih organa. Isto tako u planu je i kompletna rekonstrukcija svlačionica i pomoćnih toaleta u sklopu fiskulturne sale – navela je naša sagovornica.

Školu pohađa 680 učenika.

A.Đ.

hram-nakovo

Srpska pravoslavna crkvena opština Nakovo i Osnovna škola „Petar Kočić“ pozivaju građane na Svetosavsku akademiju, koja će biti održana u utorak, 27. januara, sa početkom u 19 časova. Program će biti upriličen u bioskopskoj sali u Nakovu.

Svetosavska akademija organizuje se povodom obeležavanja praznika posvećenog Svetom Savi, utemeljivaču srpske duhovnosti, pismenosti i školstva. Poziv je upućen svim zainteresovanim građanima, uključujući i posetioce iz Kikinde i okolnih mesta.

 

saobracaj-teretna-vozila-(6)

U prethodna 24 časa u Srbiji je zabeležena 91 saobraćajna nezgoda, sa jednim poginulim i 28 povređenih lica. Na području Policijske uprave Kikinda dogodile su se dve nezgode, u kojima je jedna osoba povređena.

Iz policije podsećaju da i mala količina alkohola u krvi značajno utiče na sposobnost bezbedne vožnje. Pod dejstvom alkohola usporavaju se reakcije, smanjuje koncentracija i sužava vidno polje, dok se kod vozača često javlja lažan osećaj sigurnosti, što dovodi do pogrešne procene brzine i udaljenosti i donošenja rizičnih odluka.

Naglašeno je da čak i minimalna količina alkohola produžava zaustavni put vozila i povećava verovatnoću nastanka saobraćajne nezgode, čime se ugrožavaju ne samo vozači, već i putnici, pešaci i drugi učesnici u saobraćaju. Vožnja pod dejstvom alkohola i dalje spada među najčešće uzroke najtežih saobraćajnih posledica.

Iz Policijske uprave Kikinda upućen je apel vozačima da, ukoliko su konzumirali alkohol, ne upravljaju vozilom i da izaberu bezbednu alternativu prevoza, uz poruku da je bezbednost u saobraćaju zajednička odgovornost svih učesnika.

 

i-(2)
Povodom jučerašnjeg pokušaja blokade Fakulteta, a u kontekstu prestanka radnog odnosa dr Jelene Kleut, obaveštavamo studente, zaposlene i celokupnu javnost o bitnim činjenicama koje su u medijima zanemarene ili pogrešno interpretirane.

Sve procedure u postupku izbora dr Jelene Kleut u zvanje redovnog profesora sprovedene su u skladu sa Statutom Filozofskog fakulteta. Izborno veće Fakulteta imenovalo je 28. aprila 2025. godine komisiju za pisanje referata o prijavljenim kandidatima za izbor u zvanje nastavnika za užu naučnu oblast Komunikologija.

Predlog odluke o izboru dr Jelene Kleut u zvanje redovnog profesora, na osnovu dostavljenog referata, usvojen je većinom glasova na sednici održanoj elektronskim putem sa rokom izjašnjavanja do 29. septembra 2025.

Nakon toga, izveštaj je upućen Stručnom veću za humanističke nauke Senata Univerziteta u Novom Sadu, koje je dalo pozitivno mišljenje o predlogu odluke.

Na osnovu mišljenja Stručnog veća i uvidom u predlog za izbor u zvanje, Senat Univerziteta, na sednici održanoj 20. novembra 2025. godine, nije usvojio izveštaj o izboru u zvanje dr Jelene Kleut. Senat u proširenom sastavu Univerziteta u Novom Sadu, na sednici održanoj 15. januara 2026. godine, potvrdio je odluku Senata, te nije usvojio prigovor dr Jelene Kleut (5 glasova „za, 18 „protiv“ i jedan „uzdržan“).

Na osnovu predočene hronologije svih postupaka, jasno se vidi da se Izborno veće Filozofskog fakulteta pozitivno izjasnilo o predlogu da dr Jelena Kleut bude izabrana u zvanje redovnog profesora, čime su sve pravne radnje na Fakultetu okončane. S obzirom na to da je Senat u proširenom sastavu odbio prigovor Jelene Kleut i time usvojio prvostepenu odluku Senata, dr Jelena Kleut nije stekla zvanje redovnog profesora, čime nije ispunjen uslov da joj se produži postojeći ugovor o radu na radnom mestu vanrednog profesora, kao ni da se zaključi novi ugovor za radno mesto redovnog profesora na Filozofskom fakultetu. Kako je odluka Senata u proširenom sastavu od 15. januara 2026. godine konačna, Fakultet je nakon prijema ove odluke 20. januara 2026. godine bio u obavezi da dr Jeleni Kleut izda rešenje o prestanku radnog odnosa.

Rešenje je sačinila pravna služba Fakulteta, a njegovu ispravnost je proverio pravni zastupnik Fakulteta, potvrdivši da Filozofski fakultet nema nikakve pravne mogućnosti da dr Jelenu Kleut zadrži u radnom odnosu na radnom mestu nastavnika Univerziteta. Jedini pravni lek koji je naveden u odluci Senata u proširenom sastavu jeste da dr Jelena Kleut može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom u Beogradu.

Sa svim navedenim, Fakultet je u više navrata upoznao, kako koleginicu Kleut, tako i zainteresovane nastavnike i studente.

U brojnim medijskim navodima o postojanju navodne „pravne gimnastike“ koju je mogao da primeni Filozofski fakultet, nije upućeno ni na jedan konkretan pravni osnov na temelju kojega bi se izbegao prestanak radnog odnosa dr Jelene Kleut.

Osim toga, pravni zastupnici dr Jelene Kleut imali su mogućnost da ukažu pravnoj službi Fakulteta i našem pravnom zastupniku na eventualno postojanje takvih pravnih mogućnosti, što nije bio slučaj.

U svetlu svih navedenih činjenica, a nakon ultimatuma upravi da će Fakultet biti blokiran sve dok se dr Jeleni Kleut ne produži radni odnos, uprava Fakulteta još jednom apeluje na poštovanje zakonom propisanih procedura, uvažavanje prava studenata na školovanje i zaposlenih na rad.

Uprava Fakulteta će, kao i do sada, poštovati sve zakonske norme i procedure u svom radu, što na prvom mestu podrazumeva obezbeđivanje neophodnih uslova za nesmetano odvijanje nastave i ispita.

Ovim ne sporimo pravo studenata i zaposlenih na slobodu okupljanja i izražavanja svojih stavova, ali ostvarivanje tih prava ne sme da se sprovodi kroz nezakonito postupanje i kršenje prava drugih studenata i zaposlenih, ometanjem obavljanja osnovne delatnosti Fakulteta.

Izvor: Vojvodina uživo

error: Content is protected !!