Year: 2026

resize-1200x600-lufthansa-1140x570

Nemačka Lufthansa grupa otkazaće do oktobra čak 20.000 kratkih letova širom Evrope. Razlog je dramatičan rast cene kerozina koji se, prema zvaničnim podacima, više nego udvostručio od izbijanja sukoba na Bliskom istoku – tačnije, od američko-izraelskog rata protiv Irana i blokade Hormuškog moreuza, ključnog prolaza za 20% svetske nafte. Ova mera štednje, koja je već stupila na snagu, trebalo bi da donese uštedu od oko 40.000 tona kerozina, uz dnevno otkazivanje oko 120 letova do kraja maja i preusmeravanje putnika preko većih čvorišta. U trenutku kada mudra diplomatija predsednika Aleksandra Vučića omogućava Srbiji da održi stabilnost i energetsku bezbednost uprkos globalnim turbulencijama, Nemačka i Evropa plaćaju visoku cenu sopstvenih geopolitičkih grešaka.

Kako prenosi švajcarski portal „Blick“, pozivajući se na saopštenje Lufthansa grupe od 16. aprila, mera je deo hitnog paketa uštede usled zategnute situacije na tržištu energenata. Od 20. aprila već su počela otkazivanja neprofitabilnih kratkih ruta, prvenstveno iz Frankfurta i Minhena, a najviše će biti pogođene linije ka poljskim gradovima Bidgošču i Žešovu, kao i ka Stavangeru u Norveškoj. Lufthansa je već 18. aprila trajno ugasila svoju regionalnu ćerku Lufthansa CityLine i povukla svih 27 operativnih aviona tipa „Canadair CRJ“ iz saobraćaja. Do kraja leta planira se i povlačenje poslednjih četiri „Airbus A340-600“ i dva „Boeing 747-400“, dok će zimski raspored 2026/27. doneti dodatno smanjenje kapaciteta na kratkim i srednjim relacijama. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), Evropa ima možda još šest nedelja zaliha kerozina ako se blokada Hormuza nastavi, što je dovelo do panike na aerodromima i dodatnih otkazivanja kod KLM-a i drugih kompanija.

Ove mere Lufthanse predstavljaju ozbiljan udarac na evropski avio-saobraćaj, ali i ogledalo pogrešne geopolitike Zapada koja je dovela do ovakve katastrofe. Umesto diplomatskog rešavanja sukoba na Bliskom istoku, podrška agresivnim potezima SAD i Izraela protiv Irana rezultirala je zatvaranjem vitalnih naftnih ruta, eksplozijom cena sirove nafte (preko 140 odsto skoka u nekim periodima) i kerozina koji je sa oko 750 dolara po toni pre krize skočio na preko 1.700 dolara. To nije samo problem avio-kompanija – kriza se preliva i na kopneni saobraćaj. U Nemačkoj su cene dizela i benzina skočile za više od 0,50 evra po litru uprkos vladinim hitnim merama poput smanjenja poreza na mineralna ulja (1,9 milijardi evra pomoći) i ograničenja dnevnog poskupljenja na pumpama. Logistika je u haosu, kamioni stoje, cene prevoza robe rastu, a inflacija jede kupovnu moć građana. Evropa, zavisna od uvoza iz Zaliva, sada žanje plodove sopstvene arogancije i sankcione politike koja je uništila energetsku stabilnost.

Mnogi putnici iz regiona koriste Frankfurt i Minhen kao glavna čvorišta za letove ka Zapadnoj Evropi i prekookeanskim destinacijama. Otkazivanja i preusmeravanja dovešće do većeg broja presedanja, dužeg putovanja i viših cena karata – procene pokazuju da će dugolinijski letovi poskupeti za prosečno 88 evra po putniku, a evropski za 29 evra. U trenutku kada se regionalni turizam i poslovne veze sa Nemačkom i Švajcarskom intenzivno razvijaju, ovakva nestabilnost podseća koliko je zavisnost od velikih stranih hubova i koliko može koštati svaka geopolitička kriza na Bliskom istoku. Dok Lufthansa ubrzano penzioniše flotu i gasi ćerke kompanije da bi preživela, srpski putnici i privreda osećaju minimalne posledice zahvaljujući odgovornim merama države.

Neupitno je da će se ova kriza osetiti i kod nas – rast svetskih cena nafte neminovno pritiska i naše tržište, a svaki poremećaj u lancima snabdevanja može uticati na turizam, izvoz i svakodnevni život. Mudra i pragmatična diplomatija predsednika Aleksandra Vučića, uz strateške dogovore sa partnerima poput Rusije, omogućava nesmetano funkcionisanje. Država drži sve pod kontrolom – subvencije i smanjenje akciza na gorivo zadržavaju cene dizela na 213 dinara, a benzina na 188 dinara po litru, minimalna poskupljenja od svega par dinara dok Evropa tone u haos. Srbija ima veće rezerve goriva nego 75% zemalja EU, rafinerije rade punim kapacitetom, a Vlada aktivno ublažava udare na budžet kako bi zaštitila građane i privredu.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Nemačku i EU pogrešna geopolitika dovela je do samouništenja – viših cena karata, otkazanih letova, skupljeg benzina i dizela za kamione, haosa u lancima snabdevanja i inflacije koja uništava standard. Mi, nasuprot tome, pokazujemo da se odgovornom politikom i diplomatskom veštinom može sačuvati stabilnost čak i u globalnoj oluji. Predsednik Vučić i država ponovo dokazuju da Srbija nije deo problema, već primer kako se krizama suprotstavlja.

Piše: Nina Stojanović

Izvor: Srpski ugao

kuglasice-1

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan upriličio je prijem za kuglašice Kike 0230, koje su minulog vikenda u Apatinu, odbranile trofej osvojen prošle sezone i najavio mogućnost da u okviru novog „Jezera”, čiji je početak izgradnje planiran za narednu godinu, bude, možda, sagrađena i kuglana.
– Vaš uspeh je još i veći zato što putujete u Novi Bečej na treninge i tamo igrate kao domaće i to tako traje godinama i zato svaka čast, a takođe i zato što nije lako odbraniti trofej. A poseban je ovaj uspeh još i zato što ste vi žene, supruge i majke koje imaju porodice, a vi ste i stubovi domaćinstava – rekao je Bogdan i dodao: – Nadamo se da ćemo uspeti da rešimo projektom vaš problem nedostatka kuglane, ne možemo mnogo sada da pričamo, sve je u povoju, a kuglanje bi u tom slučaju imalo perspektivu da se uključe i devojčice i dečaci.
Kapitenka Nada Komanov nadovezala se:
– Teško je bilo doći do trofeja, a njime smo potvrdile učešće u jednom od evropskih kupova, koje smo inače već osigurale i kroz Superligu osvajanjem trećeg mesta. Kika je institucija za sve klubove u Srbiji, jer mora da putuje 70 kilometara na treninge i što se tako krpimo kako se krpimo. A kada je reč o novoj kuglani: daj, Bože!
Vredno je još napomenuti da ni ove, kao ni prošle sezone, u Kupu Srbije nije učestvovala Alimenta iz Novog Sada, dugogodišnji uzastopni prvak države.
D. P.

vlasta-cenic-biblioteka

U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ danas nije bilo tišine – bar ne one uobičajene. Umesto nje, prostorom su odzvanjali smeh, pesma i radoznala pitanja najmlađih, koji su sa oduševljenjem dočekali gosta – dečjeg pisca Vlastu Cenića.

Cenić nije od onih autora koji stoje iza knjige – on je ulazi u nju zajedno sa decom. Tokom radionice, mališani su postali deo „carevine stilskih figura“, sveta u kojem reči nisu samo sredstvo, već igra, osećaj i lepota. Pisac im je pričao, recitovao, postavljao pitanja, ali i pažljivo slušao njihove odgovore, pamtio imena i svakom detetu prilazio sa iskrenom pažnjom.

Kako kaže, upravo je to suština njegovog rada.

-Ovaj svet je pun surovih reči, a gladan je lepih. Moja knjiga o carevini stilskih figura uči decu da misle pozitivno, lepo govore i pronađu te lepe reči – poručio je Cenić.

Iako je iza njega već bio bogat dan – radionice u Banatskoj Topoli i Mokrinu – umor se nije mogao ni naslutiti. Naprotiv, energija, vedrina i toplina kojom je zračio jasno su pokazivali koliko voli ono što radi.

-Pišem za decu jer želim da ne ostarim, da večno budem dete. Sećanje na detinjstvo je moja najveća inspiracija – otkrio je pisac, koji iza sebe ima čak 42 godine rada u prosveti.

Mališani su na ovu energiju odgovorili onako kako samo deca umeju – iskreno i bez zadrške. Sa pažnjom su slušali, smejali se, pevali i rado učestvovali u razgovoru. Za neke je ovo bio i prvi korak ka otkrivanju sveta knjiga.

-Volim pomalo da čitam, ali još nemam omiljenu knjigu. Nadam se da ću je posle ove radionice pronaći – rekla je učenica trećeg razreda OŠ „Đura Jakšić“, Jana Čolić, ne krijući uzbuđenje.

Cenić ističe da se deca danas jesu promenila u nekim aspektima, ali ne u i svojoj suštini.

-Deca su uvek ista u svojoj radoznalosti, ali su danas nestrpljivija. Navikla su na brzinu, na sadržaje „na klik“. Zato je na nama da se prilagodimo i da im književnost učinimo zanimljivijom i bližom – objasnio je on.

Ključ za razvijanje ljubavi prema čitanju, dodaje, leži u sredini u kojoj dete odrasta.

-Porodica, škola i biblioteka – to je sveto trojstvo. Ako dete ne vidi knjigu kod kuće, ako ga škola ne podstakne i ako ga biblioteka ne usmeri, ostaje uskraćeno za nešto veoma važno.

Da su ovakvi susreti dragoceni, potvrđuju i u biblioteci. Vršilac dužnosti direktora, Dunja Brkin Trifunović, istakla je da je ovo prvo gostovanje Cenića u kikindskoj biblioteci i da je izbor bio više nego opravdan.

-Pozvali smo ga jer odlično radi sa decom i veoma je inspirativan. Deca vole direktan kontakt sa piscima i trudimo se da im to omogućimo – navela je ona, najavljujući i nove aktivnosti u narednom periodu, počevši od Svetskog dana knjige u četvrtak.

T. D.

mabelamber-man-3704749

Sugrađani koji žele da konkurišu za subvenciju za kupovinu bicikla kao ekološki prihvatljivog prevoznog sredstva moći će to da učine odmah posle prvomajskih praznika. Svaki građanin koji ispuni uslove konkursa dobiće 10.000 dinara.

Od 20. do 27. aprila traje javni poziv grada za izbor privrednih subjekata kod kojih će moći da se nabave bicikli uz sufinansiranje lokalne samouprave, saznajemo od Miroslave Narančić, sekretarke Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

-Nakon što se završi rok za prijavljivanje i donese se konačna odluka o direktnim korisnicima odnosno firmama, biće raspisan i javni poziv za sve sugrađane. Očekujem da to bude odmah nakon praznika, u prvoj nedelji maja – navodi naša sagovornica.

 

 

Na konkurs za dobijanje subvencije mogu da prijave sve punoletne osobe sa teritorije Kikinde.

-Ne mogu da konkurišu oni čija domaćinstva su učestvovala u ovom konkursu tokom prethodne dve godine. Na sajtu grada biće objavljeni obrasci sa izjavama koje treba popuniti. Uz ovaj dokument neophodni su i očitana lična karta i predračun iz jedne od firmi koje budu izabrane. Obrasci su nepromenjeni u odnosu na ranije godine. Primaće se samo dokumentacija u koverti, a jedan građanin moći će da preda jednu kovertu – precizira Miroslava Narančić.

Sve prijave koje stignu će se razmatrati, i u zavisnosti od toga da li je sva dokumentacija prikupljena i da li oni koji konkurišu ispunjavaju uslove, biće objavljena rang lista.

-Pored toga što je bicikl najpovoljnije prevozno sredstvo, on je i ekološki najprihvatljiviji. Vožnja biciklom čuva zdravlje i podstiče sugrađane na zdrav život. Za ovu meru uvek imamo veliki broj zainteresovanih  – zaključila je Narančić.

Sve informacije mogu da se prate na zvaničnoj stranici grada www.kikinda.org.rs. Dostupan je i broj telefona 315-905 za sva dodatna pitanja.

A.Đ.

stipendije-(10)

Dodeljivanje ugovora za stipendije i podsticaje upriličeno je u Gradskoj kući. Ove godine, gradonačelnik Mladen Bogdan potpisao je ukupno 304 ugovora sa mladima koji su stekli pravo da dobiju sredstva.

Među stipendistima je i Teodora Majstorović, studentkinja prve godine Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu, smer primenjeno softversko inženjerstvo .

-Sredstva uvek dobro dođu, posebno studentima, Počeo je ispitni rok i svaki izlazak na ispit se plaća, tako da ću novac iskoristiti kako bih prijavila što više predmeta. Stipendija će ujedno olakšati i našim roditeljima i veoma sam zahvalna gradu što misli na nas – istakla je Teodora.

Mihailo Tanackov je na masteru informacionih tehnologija, modul softversko inženjerstvo. Na fakultetu je Tehničkih nauka „Mihajlo Pupin“ u Zrenjaninu.

-Stipendija mi puno znači. I ovu, kao i prethodne, utrošiću na kupovinu neophodnih udžbenika. Isto tako sredstva dobro dođu za svakodnevne troškove  – kazao nam je Mihailo.

Prisutnima se obratio prvi čovek grada koji je dodao da se lokalna samouprava potrudila da se ugovori, za koje je izdvojeno 20 miliona dinara, potpišu što pre.

-Drago mi je što imamo veliki broj uspešnih studenata i poželeo bih vam da narednih godina budete još uspešniji. Nama, koji vodimo grad, je važno da imamo kvalitetne mlade i obrazovane ljude koji će znanjem, koje će steći studiranjem, a potom i iskustvom pomoći da se naša sredina razvija. Naš zadatak je obezbedimo što bolje uslove kako biste se vratili i gradili vašu budućnost u Kikindi – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Gradska uprava i na ovaj način pokazuje opredeljenje da podržava obrazovanje, rekao je ovom prilikom Tihomir Farkaš, član Gradskog veća:

-Naša želja bila je da što više mladih dobije stipendije i podsticaje. To je nagrada svim studentima koji su se trudili i postigli odlične rezultate. Ovo je i podstrek da nastave tako i ubuduće, a mi ćemo se truditi da stvorimo okruženje koje će ih privući da se nakon završenih studija vrate u rodni grad.

Odobreno je 223 stipendije, dok je podsticaje dobio 81 student.

A.Đ.

 

 

pozdrav-prolecu-b

Kikinda će u sredu biti u znaku proleća, muzike, dečje radosti i svečanog programa, jer će u Kulturnom centru i u prostorijama KUD-a „Eđšeg“ biti održana tradicionalna manifestacija „Pozdrav proleću“.

Program počinje u 10 sati koncertom Branimira Rosića „Avanture leteće gitare“, koji će otvoriti dan ispunjen sadržajima za najmlađe i sve sugrađane.

Za 12 časova zakazana je trka beba „Naj kića“, namenjena bebama do 16 meseci, koja je i ove godine jedan od najsimpatičnijih delova manifestacije.

Centralna priredba biće održana u 15 časova, u prostorijama KUD-a „Eđšeg“, dok je u 17 časova u Galeriji KCK planirana i dodela nagrada likovnog konkursa.

Manifestaciju organizuju Kulturni centar i Grad Kikinda, a program obećava lepo druženje, vedru atmosferu i svečani doček proleća u srcu grada.

T. D.

 

pozoriste-4

Premijera predstave „Šećer je sitan, osim kad je kocka“, po tekstu Nikole Pejakovića, u režiji Dajane Josipović, biće održana u petak u 20 časova na velikoj sceni Narodnog pozorišta.

Kako je saopšteno iz pozorišta, vlada veliko interesovanje publike, te će se komad igrati upravo na velikoj sceni. Reč je o komediji koja kroz prepoznatljive životne situacije i odnose.

U predstavi igraju glumci ansambla kikindskog pozorišta, a publika će imati priliku da uživa u duhovitoj, ali i životnoj priči u kojoj će se mnogi prepoznati.

Ulaznice je moguće rezervisati putem telefona 0230/422-638.

struja-radovi

Zbog planiranih radova na elektromreži, u četvrtak od 9 do 12 časova, doći će do isključenja električne energije u više ulica u Kikindi.

Bez struje će biti delovi sledećih ulica:

Čanadska (od Kralja Petra I do Svetozara Miletića), Kralja Petra I (od Čanadske do Dušana Vasiljeva, kao i od Semlačke do Jaše Tomića, uz pojedine delove leve i desne strane ulice), Petra Drapšina (od Čanadske do broja 54 i do Dušana Vasiljeva), Trg srpskih dobrovoljaca (od broja 25 do Semlačke), Svetozara Miletića (od Dušana Vasiljeva do Ivana Milutinovića), Generala Drapšina (od Dušana Vasiljeva do Karađorđeve), Karađorđeva (od Kralja Petra I do Đure Jakšića), Dušana Vasiljeva (od Kralja Petra I do Generala Drapšina), Dositejeva (od Semlačke do Jovana Popovića), Jaše Tomića (od Dositejeve do Kralja Petra I), kao i Nikole Pašića (od Vojvode Putnika do Kralja Petra I).

U petak, u periodu od 8.30 do 13.30 časova, planirano je isključenje struje u Ruskom Selu i Novim Kozarcima, kao i polovini Banatskog Velikog Sela – od centra naselja prema Novim Kozarcima.

 

tomic-saobracaj-1

Tokom prethodnog dana na putevima u Republici Srbiji dogodilo se 104 saobraćajnih nezgoda, u kojima nije bilo poginulih, a povređeno je 46 lica. Na području Policijske uprave Kikinda dogodile su se tri saobraćajne nezgode u kojima su povređene dve osobe.

Završena je sedmodnevna međunarodna akcija pojačane kontrole brzine, tokom koje je kontrolisano više od 55.000 vozila i vozača. Uprkos brojnim apelima da se poštuju obaveze i ograničenja u cilju zaštite života na našim putevima, otkriveno je više od 45.000 prekršaja prekoračenja dozvoljene  brzine kretanja vozila, od kojih blizu 5.000 prekršaja u zoni pešačkih prelaza i više od 5.000 prekršaja u zoni škole.

Takođe, tokom akcije otkriveno je blizu 900 prekršaja upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i više od 80 prekršaja upravljanja vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.

Iz MUP-a apeluju na vozače da poštujtu ograničenja i obaveze u saobraćaju, da budu odgovorni učesnici, da  doprinesu bezbednosti na našim putevima kao pojedinci i da budu primer drugima, jer su skoro svi teži prekršaji direktan uzrok saobraćajne nezgode.