Košarkaši Velike Kikinde u subotu s početkom u 20.30 sati, u hali „Jezero” dočekuju ekipu Sport Kej iz Novog Sada. Igra se utakmica poslednjeg kola plejf faze 2. MRL regionalne lige, a pobednik ovog meča će se sledeće sezone takmičiti u višem rangu takmičenja.
Zajedno do pobede, svi u halu!
KK Velika Kikinda
Day: April 17, 2026
Slike govore više od hiljadu reči!
Ono što je ostalo iza dugogodišnjeg zakupca gradskog lokala na trgu, u kom se nalazio Pab J, skandalozno je i sramotno! Objekat koji je u vlasništvu Grada ostao je u ruiniranom stanju, sa zidovima i izlogom očigledno sa jasnom namerom oskrnavljenim grafitima.


Ovakva destrukcija i bahatost dovoljno govore za sebe, te je svaki komentar suvišan. I sugrađani koji su danas prolazili ovim delom centra grada, ostali su u šoku i neverici, zatečeni sramotnim prizorom.
Kako saznajemo, kontaktirano je i Odeljenje kriminalističke policije PU Kikinda koje je nakon konsultacija sa javnim tužiocem Osnovnog javnog tužilaštva u Kikindi, obavestilo predstavnike Grada da će biti podneta krivična prijava (prema članu 212 Krivičnog zakonika -Uništenje i oštećenje tuđe stvari).


Odnos prema javnoj imovini je ujedno i ogledalo odnosa prema društvu, a upravo oni koji bi držali lekcije o sistemu, nepravdi i odgovornosti, sami su sebe jasno demantovali- na delu!


Britanski javni servis BBC najavio je otkaze za oko 2.000 sopstvenih radnika radi uštede od svega 10% budžeta. Najavljena kadrovska promena zakazana je pred 18. maj i dolazak novog generalnog direktora Meta Britina, koji pod izgovorom „modernizacije“ sprovodi drastičnu eliminaciju zaposlenih, uprkos tome što institucija stabilno funkcioniše.
Svaki deseti radnik od ukupno 21.500 zaposlenih biće izbačen iz sistema. Privremeni šef Rodri Talfan Dejvis plasirao je ovu odluku kroz praznu retoriku o „teškim merama“ i „nužnim reformama“, što u realnosti znači masovno deljenje otkaza bez konkretnih obrazloženja.
Decenijama BBC uzima stotine miliona funti kroz obaveznu pretplatu građana, što je novac koji im je zakonski zagarantovan, a ne zarađen na slobodnom tržištu. Jasno se ukazuje da se taj kapital ne ulaže u jačanje novinarstva, već se odliva na visoke plate menadžmenta, administraciju i sporedne projekte koji nemaju nikakve veze sa kvalitetom programa. Kada nastupi faza štednje, prvi na udaru su novinari, tehničari i producenti, dok pozicije onih koji su srozali poverenje ostaju netaknute. Takozvana „transformacija“ predstavlja klasično prebacivanje odgovornosti na leđa radnika, dok privilegovani vrh sistema ostaje potpuno zaštićen.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Na kraju, ovo je prava suština BBC-a – parazit koji decenijama silom uzima novac građana, a kad zatreba bez imalo srama baca 2.000 porodica na ulicu da bi elite ostale na svojim pozicijama. Umesto da ulaže u pošteno novinarstvo, BBC godinama širi propagandu, laži i woke otrov, pa kad treba štedeti – prvo kolje sopstvene novinare i tehničare. Licemerno, trulo i moralno bankrotirano do srži. Javni servis koji prezire i istinu i svoje radnike.
Izvor: Srpski ugao
Poslanici Skupštine Srbije nastavili su danas drugu redovnu sednicu prolećnog zasedanja objedinjenom načelnom raspravom o svih 40 tačaka dnevnog reda.
Sednici prisustvuje 114 poslanika.
Na dnevnom redu sednice je set trgovinskih zakona, među kojima su Predlog zakona o zaštiti potrošača, Predlog za izmenu Zakona o trgovini, Predlog zakona o trgovačkim praksama za određene vrste proizvoda.
Pred poslanicima je i Predlog zakona o upostavljanju i funkcionisanju sistema za upravljanje kohezionom politikom, Predlog zakona o sprečavanju i suzbijanju trgovine ljudima i zaštiti žrtava, kao i izmene Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara.
Na dnevnom redu su i izmene Zakona o transportu opasne robe, izmene Zakona o carinskoj službi, izmene Zakona o istraživanju nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju.
Pred poslanicima je i nekoliko odluka iz oblasti kulture, kao i Predlog odluke o izmenama Odluke o upotrebi Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama van granica Srbije i Predlog strategije upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima Srbije do 2040. godine sa projekcijama do 2050. godine.
Na dnevnom redu je i više predloga zakona o potvrđivanju međudržavnih sporazuma i ugovora, kao i više predloga odluka koje se tiču sastava radnih tela Narodne skupštine.
– Lazarević: Trgovinski zakoni tiču se svih potrošača, i uredba dala rezultate
Ministarka unutrašnje i spoljašnje trgovine Jagoda Lazarević izjavila je danas u Skupštini Srbije da je uredba o ograničenju marži dala rezultate i da je inflacija u tom periodu oborena i istakla da predloženi set trgovinskih zakona na predstavlja izlaznu strategiju vlasti, kako tvrdi opozicija, već da su u pitanju zakoni koji se tiču svih potrošača.
Izvor: RTV
U Hramu svetih Kozme i Damjana, u subotu, 18. aprila u 19 časova, biće organizovan Vaskršnji koncert. Događaj je dobrotvornog karaktera jer će se prikupljati sredstva namenjena izgradnji zvonika.
U programu učestvuju crkveni hor „Sveti Roman Melod“ iz Subotice, dečiji hor „Sveti Jovan Šangajski“, crkveni hor „Sveti Josif Temišvarski“ iz Kikinde i guslar Ivan Gavrilov. Besedu govori jerej Stefan Gligić iz Vršca.
Humanitarnom akcijom, debatom i turnirom u fudbalu učenici i zaposleni obeleželi su Dan Ekonomsko-trgovinske škole. Rođendan je obeležen u dvorištu OŠ „Vuk Karadžić“, a i ovoga puta, na inicijativu učeničkog parlamenta, organizovan humanitarni bazar na kojem su se prikuplja sredstva za kupovinu medicinskog pomagala za Hanu Dokić (14) iz Mokrina. Posebno su se potrudili učenici sa smera kuvar koji pohađa i Marko Savanov.
-Pripremili smo slatka i slana jela i sva prikupljena sredstva od prodaje biće donirana. Svi smo sa radošću prihvatili ovaj „zadatak“ jer smo želeli da sve bude ukusno i lepo, posebno što je cilj da pomognemo u kupovini invalidskih kolica – dodao je Marko.
Olivera Šogorov, profesorica praktične nastave kuvarstva dodala je da su učenici Ekonomsko-trgovinske škole prepoznati po svojoj humanosti.
-Svi zajedno, i profesori i učenici, potrudili smo se da svojim znanjem i umećem doprinesemo da mlada Mokrinčanka ima što pre dobije invalidska kolica koja će joj znatno olakšati svakodnevni život. Akcenat je na zdravoj hrani tako da su u ponudi bile prolećne rolnice od povrća, humus sa povrćem, pašteta od tunjevine sa povrćem, pita sa jabukama, kao i limunada. Sve je pripremljeno sa puno ljubavi i uz dobro raspoloženje – precizirala je Olivera Šogorov.
Robert Vunjak, direktor škole istakao je da je ponosan na đake koji su aktivni učesnici svih događaja u lokalnoj zajednici.
Zbog planiranih radova na elektromreži, u sredu, bez struje će u Kikindi od 11.30 do
14.30 časova ostati potrošači u ulici Pere Segedinca od Ivana Milutinovića do ulice
Oslobođenja, kao i u ulici Oslobođenja od ulice Pere Segedinca do Braće Bogaroški.
Nadležni napominju da, ukoliko radovi budu završeni ranije, napajanje može biti
uspostavljeno i pre planiranog vremena, kao i da se u slučaju loših vremenskih uslova
radovi mogu odložiti.
Sugrađanka Smiljka Bulatović kao jedina preduzetnica u našoj zemlji koja ima registrovanu radionicu za trukovanje i vez u Narodnom muzeju održala je predavanje o svom zanatu. Događaj je organizovan u sklopu izložbe „Veženi portreti dinastije Karađorđević – nekad i sad“ koja se može pogledati u Galeriji „Nova“.

-Kao neko ko je jedini sertifikovani majstor ovog zanata, značajno je što mogu da ga promovišem. Radim već 11 godina i za mene je lična satisfakcija da moji sugrađani, ali i svi oni koji vole vez, vide čime se bavim, kao i da podstaknem nekog da počne da se bavi vezom – navela je Smiljka Bulatović. – Okupljenima sam govorila o pojmu, podeli, značaju, primeni, istoriji veza, kao i onome što je moj posao, prenošenju nacrta za vez na tkaninu. Ovo je bila prilika da i ja nešto naučim od prisutnih vezilja.

Interesovanja za ovaj zanat ima, međutim, on nije unosan te je u skladu sa tim i zainteresovanost.
-Zahvaljujući mnogobrojnim udruženjima žena organizovane su radionice o trukerskom zanatu kako za decu, tako i za odrasle. Teško je opstati i moja borba je u tome da pokažem da vez unosi lepotu u svakodnevni život. Njime ukrašavamo odeću, kućni tekstil, prave se suveniri ukrašeni vezom. Svu kreativnost koju imamo možemo da iskažemo iskažemo na ovaj način – dodala je naša sagovornica.

Da bi se izvezao motiv potrebno je da se na tkaninu nanese crtež po kojem treba da se veze i to je trukovanje.
-Posao zahteva jako puno truda i vremena. Na žalost, na tržištu nema potražnje, tako da nema profita od trukovanja. I pored toga, trudim se da ovaj stari zanat živi i dalje – istakla je Bulatović.

Osim trukovanja, radi i vez. Kako ističe za jednu košulju ili peškir potrebno je 150 sati rada. Zahvaljujući baki i majci Smiljka ima veliku kolekciju veoma starih mustri za vez po pismu, odnosno za trukovanje. Ona objašnjava da se vezovi dele na vez po broju i pismu. Vez po broju se radi na tkanini koja ima jako izražene linije i potke, pa se broje niti i tako se stvaraju šare, dok je vez po pismu zapravo vez po crtežu koji je prenet na platno.
A.Đ.
Udruženje građana „Raša Popov“ raspisalo je osmi pesnički konkurs za učenike osnovnih škola na temu „Nešto ću ti reći“, povodom tradicionalne manifestacije „Dan Raše Popova“, koja će biti održana 26. juna 2026. godine na varoškom trgu u Mokrinu.
Pravo učešća imaju učenici osnovnih škola, a uz pesmu je potrebno poslati ime i prezime učenika, ime predmetnog nastavnika, naziv škole, kao i kontakt telefon i adresu elektronske pošte.
Prema pravilima konkursa, žiri će dodeliti nagradu „Rašin šešir“ za pobedničku pesmu, dve druge nagrade i tri treće nagrade. Nagrađeni učenici čitaće svoje stihove na manifestaciji „Dan Raše Popova“ u Mokrinu.
Ovogodišnja tema konkursa, „Nešto ću ti reći“, poziva mlade pesnike da podele ono što žele da kažu – nekome bliskom, prijatelju, porodici, svetu ili samima sebi. Kako je navedeno u pozivu, to može biti tajna, misao, osećanje, poruka ili nešto drugo što nose u sebi.

Organizatori su pozvali sve osnovce da se oprobaju u pisanju poezije i da svojim rečima daju doprinos očuvanju duha Raše Popova, koji je, kako navode, čitavog života slušao decu i učio od njih.
Pesme se šalju do 18. juna 2026. godine, isključivo elektronskim putem, na adresu danrasepopova@gmail.com. Radovi treba da budu napisani ćiriličkim pismom, fontom Times New Roman, veličine 12, u Word formatu.
Detalji konkursa i način prijave dostupni su na zvaničnim stranicama Udruženja građana „Raša Popov“.
T. D.
Filijala Nacionalne službe za zapošljavanje organizuje sajmove zapošljavanja čiji je cilj da se na jednom mestu sretnu poslodavci i nezaposleni, odnosno oni koji žele da konkurišu za ponuđena radna mesta. U Kikindi će biti održan 22. aprila, u Sportskoj hali „Partizan“ od 11 do 14 sati, istakla je direktorica Filijale NSZ Jelena Mitrović:
-Do sada se za Sajam zapošljavanja prijavilo 250 poslodavaca sa teritorije našeg grada koji imaju potrebu za 150 radnika. Pozivam i ostale privrednike, preduzetnike i institucije, kojima u narednom periodu trebaju radnici, da iskoriste priliku i budu deo sajma. Ovo je prava prilika da se, kroz posredovanje u zapošljavanju, povežu poslodavci i oni koji traže zaposlenje.

Deficitarna zanimanja na teritoriji Kikinde, prema evidenciji kikindske Filijale su diplomirani inženjer informacionog sistema, lekar, diplomirani inženjer mašinstva, diplomirani inženjer elektro struke, diplomirani veterinar, veterinarski tehničar, diplomirani građevinski inženjeri, profesor fizike, profesor biologije, pedagog, diplomirani inženjer poljoprivrede – zaštita bilja, diplomirani ekonomista – revizor, farmaceut, vozač teretnjaka, bravar.
Zaključno sa februarom, na evidenciji nezaposlenih u našoj sredini bile su 1.952 osobe.
U prethodnom periodu sajmovi zapošljavanja su organizovani u Kanjiži i Senti. Poslodavci su u ovim opštinama tražili operatere u proizvodnji, CNC obrađivače metala, prodavce, agente terenske prodaje, alatničare, poslovođe u maloprodaji, konobare, kuvare, mašinbravare, mlinare, električare, građevinske radnike, knjigovođe, manuelne radnike u industriji, viljuškariste, radnike na pilani, mašinske inženjere, inženjere zaštite od požara, saradnike u ljudskim resursima, saradnike za logistiku.
A.Đ.