Year: 2025

school-6900381-1280

U Tirolu se ponovo vodi rasprava da li je krstu mesto u učionici. Povod je srednja škola u Verglu, gde su roditelji primetili da su krstovi nestali sa zidova. Ispostavilo se da su neki uklonjeni još ranije, navodno od mlađih nastavnika, a da je poslednjih meseci učionica bez krsta postalo još više. Tek kada se digla prašina, reagovala je Tiroška direkcija za obrazovanje, prenosi portal Srpski ugao.

Zakon o verskoj nastavi kaže da krst mora da bude u svakoj učionici obavezne škole u kojoj je većina učenika hrišćanske veroispovesti. Tirol ide i dalje, krst je propisan kao obavezan, bez obzira na strukturu odeljenja. Kako u školi nisu imali dovoljno drvenih krstova, posegnuli su za „hitnim rešenjem“: plastificirane slike Hristosa na krstu okačene su na zidove da bi se ispoštovao zakon.

Priča iz Vergla odmah je otvorila politički front. Narodnjaci (ÖVP) i Slobodari (FPÖ) brane krst kao simbol vere, ali i kulture i identiteta Austrije. Pozivaju se na konkordat sa Vatikanom i odluku Ustavnog suda da prisustvo krsta ne predstavlja ozbiljno zadiranje u slobodu veroispovesti onih koji mu ne pripadaju. Za njih uklanjanje krsta nije neutralnost, nego odricanje od sopstvenih korena.

NEOS, Zeleni i SPÖ, naprotiv, traže jasnije odvajanje crkve od države i „neutralne škole“ bez dominantnih verskih simbola. Oni bi da razredno veće samo odluči krst, više simbola ili prazan zid. Ali sve se sudara sa realnošću konkordata, bez saglasnosti Vatikana vlada teško može da menja režim krsta u učionicama, pa se tema vraća tek kada izbije skandal.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Vergl pokazuje koliko je Evropa nesigurna u sopstveni identitet, ali i zašto je važno sačuvati minimum tradicije. Krst u učionici nije prisila, već podsećanje na vrednosti na kojima je taj deo sveta izgrađen – milosrđe, solidarnost, ideju da čovek nije samo potrošač i poreski obveznik. Borba da se krst vrati na zidove učionica u Tirolu znači borbu za kontinuitet i opstanak austrijanaca.

Piše: Nina Stojanović

Izvor: Srpski ugao

ambulanta-svetosavska-(3)

Ministarstvo zdravlja donelo je odluku da domovi zdravlja u Srbiji od ponedeljka, 17. novembra, rade u neprekidnom, 24-časovnom režimu.  Kako je istaknuto cilj je veća dostupnost zdravstvene zaštite građanima i efikasnije funkcionisanje sistema. Produženjem radnog vremena omogućava se da do osnovne medicinske pomoći građani dođu u svako doba dana i noći, bez potrebe da se obraćaju urgentnim centrima za stanja koja nisu hitna.

-Od narednog petka, 21. novembra,  noćno dežurstvo biće dostupno svakog vikenda, petkom, subotom i nedeljom i praznikom u ambulanti u Svetosavskoj 53 – saznajemo od dr Biljane Marković, direktorice Doma zdravlja. – Tih dana smanjen je ambulanti rad u selima i u gradu odnosno radi se samo u prepodnevnoj smeni. Kako za dane vikenda već postoji dnevno dežurstvo u drugoj zdravstvenoj stanici, smatrali smo da je najbolje da se u njoj odvija i noćni rad. Više informacija o tome ko će dolaziti imaćemo kada ono zaživi. Mislim da je noćni rad delom i uveden da sugrađani obave sve što je neophodno kod lekara opšte prakse, a što ne stižu tokom dana.

Dom zdravlja ima i Hitnu službu koja ima dve dnevne i dve noćne ekipe, tako da se svi koji imaju potrebu mogu obratiti za pomoć. I u Opštoj bolnici postoji prijemno-trijažni centar sa laboratorijom i rendgen službom i pacijenti se sami opredeljuju gde će da potraže lekarsku pomoć u situacijama koje su hitne.

Već deceniju nedostatak lekara opšte prakse je problem koji se svakodnevno ispoljava u radu Doma zdravlja.

-I kada primimo nekoga na mesto lekara, nikada ne znamo koliko će se ta osoba zadržati kod nas. Ovih dana pokušavam da organizujem rad u ambulanti u Bašaidu i Banatskoj Topoli, pošto je doktorka koju smo primili pre dva meseca dala otkaz i radi do 1. decembra. U Mokrinu gde ima 5.000 stanovnika imamo jednog lekara. Po jedan doktor raspoređen je na Nakovo i Banatsko Veliko Selo, potom u Novim Kozarcima i Ruskom Selu, kao i u Iđošu i Sajanu. Jako teško se organizujemo i ukoliko samo jedan od lekara ode na godišnji odmor ili bolovanje nema ko da ga zameni. U proseku od 60 do 80 pacijenata dnevno ima jedan doktor u opštoj praksi što je previše – pojasnila je naša sagovornica.

Ovog momenta u Domu zdravlja nedostaje 17 lekara. U opštoj praksi zaposleno je 20 doktora od kojih je troje na specijalizaciji i troje je na dužem bolovanju, tako da realno radi njih 14 . Potrebna su i dva pedijatra, dva doktora u Hitnoj službi i jedan ginekolog u Dispanzeru za ženu.

A.Đ.

 

 

zimska-sluzba-2025-(6)

U okviru smotre Zimske službe, gradonačelniku Mladenu Bogdanu i Miroslavu Dučiću, članu Gradskog veća predstavljeni su mehanizacija i ljudstvo firme „Eko – gradnja“ koja je dobila posao održavanja puteva u zimskim uslovima. Rad Zimske službe traje od 15. novembra ove do 31. marta naredne godine.

-U okviru smotre predstavljena je mehanizacija koja je tražena javnim pozivom koji je raspisan za posao Zimske službe – istakao je Đorđe Klenanc iz JP „Kikinda“, rukovodilac Zimske službe – Iako na lageru ima soli za posipanje saobraćajnica, dat je nalog izvođaču da pribavi još 150 tona, koliko se utroši za tri do četiri intervencije.

Osim dve utovarne mašine i tri kamiona sa posipačima na raspolaganju će biti i manja mašina za potrebe čišćenja Hitne službe, kruga Opšte bolnice i manjim ulicama u koje ne može da uđe veća mehanizacija. Saobraćajnice su podeljene na prvi i drugi prioritet s tim što se ulice prvog prioriteta čiste čim se stvore uslovi.

-Pored puteva, kao prioritetno biće i čišćenje pristupa najvažnijim zdravstvenim i obrazovnim ustanovama i vrtićima – naveo je gradonačelnik Mladen Bogdan. – Za rad Zimske službe u budžetu je opredeljeno 20 miliona dinara. Ovim putem želim da apelujem na sugrađane, posebno na bicikliste, da vode računa u kakvom su stanju saobraćajnice pre nego što se uključe u saobraćaj. Na ovaj način izbeći će se nezgode, pa i povrede. Nadamo se blagoj zimi.

„Eko – gradnja“ zadužena je za održavanje oko 200 kilometara puteva na teritoriji grada.

-Mi smo potpuno spremni za posao za koji smo angažovani – napomenuo je Zoran Bjelan, tehnički direktor „Eko – gradnje“ – U Zimskoj službi biće dežurno dvadesetak radnika.

Državne puteve čisti firma „Vojput“, a Gradski trg i parking mesta JP „Kikinda“.

Program rada Zimske službe obuhvata čišćenje i izvoženje snega sa javnih površina u gradu kao i posipanje soli radi obezbeđenja prohodnosti u saobraćaju, a u zavisnosti od temperature i količine atmosferskih padavina. Prohodnost saobraćajnica ne podrazumeva da iste moraju u svakom trenutku biti očišćene do asfalta, već da na njima ne bude veća količina snega kako bi vozila mogla lagano da se kreću.

A.Đ.

saobracajna-policija-1

Članovi Lovačkog udruženja „Jelen“ iz Srpske Crnje, u nedelju 16. novembra, oko 10 časova, pronašli su obezglavljeno telo nepoznate osobe u ataru. Telo se nalazilo u plitkom kanalu sa vodom, okrenuto stomakom nadole. Preminula osoba na sebi je imala šorts i majicu kratkih rukava i već se nalazila u poodmakloj fazi raspadanja.

Lovci su odmah pozvali policiju, a na lice mesta su došli i forenzičari. O svemu je obavešteno zrenjaninsko Više javno tužilaštvo, a za sada nema zvaničih podataka o identitetu nastradale osobe.

Jefimija-3

Članice udruženja „Jefimija“ ostvarile su zapažene rezultate na Festivalu umetnosti „Art of movement“, održanom 15. novembra u Subotici, osvojivši čak četiri nagrade u različitim kategorijama: prvo, drugo, treće i sedmo mesto. Ovaj izuzetan uspeh dobija na još većem značaju kada se uzme da je konkurencija uključivala klubove sa dugogodišnjom tradicijom i iskustvom. Uprkos tome, članice „Jefimije“ su se predstavile hrabro, posvećeno i dostojanstveno, ponosno reprezentujući svoj klub i grad.

Organizatori su pohvalili učesnice iz Udruženja „Jefimija“, uručivši im plaketu i istakavši njihovu energiju i duh zajedništva. Klub se zahvaljuje organizatorima na ukazanom poštovanju, kao i svim koji podržavaju njihov rad i trud.

Posebna zahvalnost upućena je roditeljima članica, koji nesebično pomažu u organizaciji i podršci kluba, potvrđujući da su, uz trud i zajedništvo, uspeh i napredak neizbežni.

KUD-MOKRIN-(1)

Mokrin je proteklog vikenda bio domaćin 16. Međunarodni susreti folklornog stvaralaštva protekla je u znaku tradicije i umetničkog stvaralaštva. Izvođački ansambli iz Srbije i Rumunije predstavili su tradiciju iz krajeva iz kojih dolaze, a publika je imala priliku da uživa u nastupima kulturno-umetničkih društava „Mokrin“, „Jana“ iz Beograda, „Đido“ iz Bečeja, Doma kulture Sivac i „Kruna“ iz Srpskog Semartona iz Rumunije.

-Program je obuhvatio srpske igre iz Bačke, Vlaške igre, igre iz Banata, igre iz Niša, okoline Beograda, Šumadije, Šopskog kraja, Bosilegradskog krajišta i Leskovc – istakao je predsednik KUD-a „Mokrin“ Živko Ugrenović. – Ansambli su svojim nastupima doprineli očuvanju i promociji kulturnog nasleđa, a svaka izvedba bila je dokaz tehničke veštine i dubokog poštovanja prema tradiciji.

KUD „Mokrin“, jedno od najvećih seoskih društava sa više od 200 aktivnih članova, nedavno je dobio nove članove uprave, što je donelo novu energiju i podstrek za dalji razvoj programa i aktivnosti.

Susreti folkloraša su održani pod pokroviteljstvom Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, kao i Mesne zajednice Mokrin, potvrđujući značaj manifestacije za očuvanje kulturnog identiteta regiona.

A.Đ.

saobracajna-policija-mup-2

Na području Policijske uprave u Kikindi tokom vikenda dogodile su se tri saobraćajne nezgode u kojima je jedna osoba zadobila teške telesne povrede.  U nezgodama je nastala materijalna šteta u iznosu od 40.000 dinara.

Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog neustupanja prvenstva prolaza  i radnje vozilom.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 18 učesnika u saobraćaju i izdata su 144 prekršajna naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 15 vozača, od čega je pet vozača zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,2 promila alkohola u organizmu odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 13 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 72 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 62 ostala prekršaja.

oko

Švedska, nekada hvaljena kao uzor uređenog društva, danas se suočava sa problemom koji više ne može da sakrije iza statistika i diplomatskih fraza. Rekordne količine narkotika ulaze u zemlju. Tullverket beleži zaplene kakve do sada nije video, ali cena na ulici ostaje ista. To znači samo jedno, droga prolazi kroz sistem brže nego što država uspeva da je zaustavi.

Šef carine Johan Norrman otvoreno priznaje da je situacija izmakla kontroli. Iskusni službenici tvrde da nikada nisu videli ovako snažan pritisak. Prošlogodišnji rekord u zapleni kokaina već je oboren, a do kraja godine tek sledi završni bilans koji bi mogao biti porazan. Švedska, koja godinama neguje sliku zemlje sa stabilnim institucijama i čvrstim zakonima, sada se suočava sa realnošću koja ruši taj imidž.

Uzrok? Zvaničnici ćute. Političari prebacuju odgovornost. Javnost dobija samo delove priče. Ono što je jasno jeste da kriminalne mreže koriste rupe u sistemu i da država, umesto da vodi, sada trči za problemom koji se širi.

I dok se vlast bavi unutrašnjim političkim obračunima, narko tržište raste. Gradovi beleže sve veći broj nasilnih obračuna bandi. Porodice žive u strahu. Policija traži više resursa. Švedska i dalje pokušava da sačuva sliku „sigurne Skandinavije“.

Pogled redakcije portala Srpski ugao

Ovo nije izolovan incident, već posledica dugogodišnje politike u kojoj se realni problemi guraju pod tepih. Švedska je postala primer kako visoko razvijene zemlje mogu izgubiti kontrolu kada zanemare osnovnu bezbednost građana. Drugim rečima, švedska priča prestaje da bude idealizovana, a počinje da otkriva pukotine koje propaganda godinama prekriva lepim rečima.

Piše: Nina Stojanović

Izvor: Srpski ugao

rukomet

Mokrinska Crvena zvezda izgubila je 41:35 (21:17) u Srpskoj Crnji od Vojvode Stepe, šesti joj je to poraz, a u 10. kolu dočekaće RA Dinamo iz Pančeva.
CRVENA ZVEZDA: Kitanović, Majkić 7, Simić 2, Dukatarov 7, Balaban 7, Vrgović 3(1), Radu, Panić 1, Vekić, Milivojević 2, Božić 6, Kosanović.
Rukometašice ŽORK Kikinde poražene su 40:18 (18:11) u Prvoj ligi Vojvodine u Rumi od Slovena, a u poslednjem kolu jeseni, u „Jezeru” čekaće sastav Jadrana iz Feketića, koji kao i Kikinđanke ima svih sedam poraza.
ŽORK KIKINDA: Kovačević 3, Nunić 6, Nađ 1, Fazekaš 2(1), S. Liptai, Matić, Tot, E. Liptai 2, Komanov 3(1), Pilipović 1. 
Devojke ŽRK Mokrina bile su neuspešne 24:27 (11:15), kod kuće protiv novosadskog Petrov-Kaća, imaju skor 3-5, a gostovaće u Elemiru, timu Naftagasa.
ŽRK MOKRIN: Jovanović, Plemić, Kokanov 8, Brkin 7(3), Ladičorbić, Terzić, Milosavljev, Pešić, Čvorak, Babić 3, Veber 4(2), Vuletin 1, Dragan 1.
D. P.