Year: 2025

zeleznicka-stanica-1

Prvi put u istoriji Kikinde obeleženo je stradanje sugrađana u bombardovanju železničke stanice i naselja Bedem 22. novembra 1944. godine. Venac je danas u 11 časova položen ispred spomen ploče četrnaestorici železničara poginulih u Narodnooslobodilačkoj borbi, njima u čast i u znak sećanja na 51 sugrađanina koji su izgubili živote tog dana.

 

Polaganju venca prisustvovalo je dvadesetak članova SUBNOR-a Kikinda, dva potomka stradalih i jedan očevidac događaja. Venac je položio Savo Orelj, predsednik SUBNOR-a i pokretač inicijative da se ovaj datum po prvi put zvanično obeleži. Pokrenuta je i inicijativa da se u holu Železničke stanice postavi posebna spomen-ploča posvećena žrtvama bombardovanja.

T. D.

baka-zorka-7

U tišini trinaeste ulice u Nakovu, stoji kuća koja je do nedavno bila u prilično lošem stanju. U njoj već dvadeset pet godina živi baka Zorka Tošev (67) sa unukom Goranom, učenikom sedmog razreda i mladim fudbalerom kluba „Polet“, koji je ostao bez oba roditelja.

– Njegova majka je preminula kada je imao samo tri godine. Još dok je bila bolesna, zamolila me je da ga čuvam. Od tad je kod mene, on je sada samo moj i Božiji – kaže baka Zorka, čije lice otkriva umor, ali i snagu koja je vodi već godinama.

Nekada su u kući živeli i sin i suprug, ali su obojica preminuli. Tako je Goran ostao bez oba roditelja, ali njegova baka Zorka se nije predavala – radila je u pekari, hladnjači, a uvek je spremna i za sezonske poslove. Sa bolesnom kičmom i malom penzijom, uspeva da obezbedi unuku sve što mu treba: od knjiga i ekskurzija, do sitnih radosti koje detinjstvo čine lepšim.

-On je zlatno dete, skroman i pažljiv. Kad se upisuju za ekskurziju, on ćuti, neće da se prijavi, jer zna da imamo mala primanja. Ali ne mogu da dozvolim da ostane kod kuće. Snalazim se kako znam, samo da on ide sa drugom decom – kaže baka Zorka, glasom punim ponosa i tuge.

Sudbina im se promenila u aprilu ove godine, kada je ekipa emisije „Radna akcija sa Tamarom“ došla u njihov dom. Zahvaljujući inicijativi komšinice Tanje, Zorka i Goran su prijavljeni u emisiju i ubrzo su dobili vest koja im je vratila nadu.

Tim, na čelu sa Tamarom Grujić, renovirao je njihovu staru švapsku kuću za samo pet dana. Novi podovi, zidovi, fasada, nameštaj, kuhinja i kupatilo zamenili su stare, oronule zidove i vlagu. Goran je dobio svoju sobu, radni sto, laptop.

-Da nisu došli, ja to nikad ne bih mogla da priuštim. Sad bar znam da će kuća ostati unuku u pristojnom stanju – kaže baka, zahvalna ekipi koja im je, kako kaže, „vratila život u kuću“.

Goran, miran i ozbiljan dečak, sanja da postane profesionalni fudbaler. Navija za Crvenu zvezdu, a omiljeni igrač mu je Kristijano Ronaldo.

– Volim da živim sa bakom. Trudim se da je čuvam, idem u prodavnicu, samo još da naučim da kuvam – kaže uz stidljiv osmeh.

Ono što je još neophodno uraditi na kući je sanacija krova, na kom treba zameniti stare crepove koji prokišnjavaju.

– Ako se to ne sredi, sve što je urađeno propašće. Kad dune jak vetar, desi se da nekoliko crepova otpadne – kaže Zorka, dodajući da je joj je, pored ogreva, to najveća briga.

T. D.

 

M

U Kulturnom centru Kikinda, 26. novembra, profesor Petar Vuca održaće predavanje pod nazivom „Životni put Mileve Marić”.

– Ovo predavanje je posvećeno obeležavanju stopedesete godišnjice rođenja ove znamenite žene i obuhvatiće celokupan Milevin životopis. Samim tim što je njen život bio zanimljiv, nadam se da će i predavanje biti zanimljivo svim posetiocima koji dođu u Kulturni centar- najavljuje Vuca.

Predavanje počinje u 18 časova.

N. S.

mokrin-slava-2025-(5)

Crkvena i varoška slava Sveti Arhangel Mihailo u Mokrinu proslavljena je svečano. U crkvi je održana sveta Liturgija kojoj su prisustvovali meštani, predstavnici Saveta Mesne zajednice, gradonačelnik Mladen Bogdan i članovi Gradskog veća Željko Radu i Miroslav Dučić koji je ove godine bio i kum slave.

-Zahvalio bih se na ukazanoj časti da budem kum ove godine i svim Mokrinčanima čestitam slavu. Predstavnici sela i svi mi iz lokalne samouprave imamo zajedničku misiju, da doprinesemo da se Mokrin razvija i zajednički ćemo raditi na tome– rekao je Dučić.

I gradonačelnik Mladen Bogdan čestitao je svim meštanima slavu sela.

-Pohvalio bih angažovanje Saveta Mesne zajednice na tome što su agilni i rade za svoje selo. Ova godina bila je puna izazova, više nego bilo koja. Iako su pojedini pokušali, nisu uspeli da nas zaustave da radimo i gradimo, nisu u tome uspeli. Još jače i bolje potrudićemo se da razvijamo naš grad i sela, da Mokrin ima lepši Varoški trg i Omladinski dom, mesto okupljanja budućnosti sela. Svi kojima je razvoj sela na prvom mestu su tu, a na lokalnoj vlasti je da pažljivo osluškuje zahteve meštana i da se zajedno sa njima potrudimo da radom i odgovornim ponašanjem te zahteve i realizujemo – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Ovo je bila prilika i da se rezimira šta je tokom godine urađeno u Mokrinu. Sve se radi u cilju unapređenja života meštana, a poseban fokus bio je na udruženjima koja okupljaju veliki broj dece, rekao je predsednik Goran Ristić.

-Ove godine asfaltiran je deo ulice Branka Radičevića. Radove je sa četiri miliona dinara finansirala kompanija NIS Naftagas. U toku je ugradnja prečistača pijaće vode kao i deo zamene azbestnih cevi kroz selo i u narednih par godina očekujemo da će se završiti zamena na kompletnom vodovodu. Ovih dana biće završena kompletna dokumentacija sa dozvolama i projektom za rekonstrukciju novog čeličnog krova na sali Omladinskog doma. Lokalna samouprava finansira ih sa 2,7 miliona dinara, nakon čega će započeti uređenje enterijera koju finansira Mesna zajednica sa 1,6 miliona dinara. Za sledeću godinu u ovom prostoru u planu je zamena pločica u sali, uređenje fasade i parking mesta ispred same zgrade – naveo je Ristić.

Ovom prilikom istaknuto je i da je godinama unazad najveći problem divlja deponija koja je svake godine sve veća. Mesna zajednica je opredelila 200.000 dinara za uređenje, a do kraja godine sredstvima Pokrajinskog sekretarijate za zaštitu životne sredine i grada uložiće se 12 miliona dinara za rekultivaciju dela deponije. Sledeće nedelje počinje i nasipanje  nekategorizovanih puteva. Oko 350 kubika čvrstog materijala biće nasuto na nekoliko lokacija u selu kao i na prilazu vrtiću, za šta će se utrošiti 990.000 dinara.

-U narednoj godini planiramo da saniramo i deo pešačkih staza i da izgradimo nove. Naša želja je i da izradimo projekte za zamenu krova na Domu kulture, za teren za mali fudbal i rukomet i za novu pijacu. Cilj je i da naše selo dobije amfiteatar i fontanu na  Varoškom trgu i da proširimo vrtić. Trudićemo se i da Vašarište postane lepše- zaključio je Ristić.

Predsednik Saveta MZ Mokrin posebno se zahvalio DVD -u i KUD-u „Mokrin“. Članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva ove godine učestvovali su na državnom prvenstvu  sa tri ekipe i osvojili dva treća i jedno drugo mesto. Dobrovoljno vatrogasno društvo okuplja 80 dece i 40 odraslih i jedno je od najmasovnijih u Mokrinu.

Kulturno umetničko društvo i tokom ove godine imalo je značajan broj nastupa. Na zahtev gradonačelnika Mladena Bogdana, u najboljem svetlu predstavili su svoju državu, grad i selo gostovanjem u bratskom gradu Silistra u Bugarskoj.

A.Đ.

 

skola-novi-kozarci

Povodom Sovembra, meseca posvećenog našim malim, pernatim i izuzetno korisnim sugrađankama, Turistička organizacija Kikinde i Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj organizuju edukativnu nastavu za učenike trećeg razreda osnovnih škola.

Jedan takav čas održan je i u Osnovnoj školi „Ivo Lola Ribar” u Novim Kozarcima, gde su učenici trećeg razreda sa puno pažnje i radoznalosti slušali zanimljive priče o sovama — pticama koje su Kikindu proslavile širom sveta. Učenici su pokazali odlično predznanje, a nova saznanja su dodatno podgrejala njihovu znatiželju.

Anika Majkić, učenica trećeg razreda, otkrila nam je da je već imala priliku da sazna zanimljivosti o ušarama.

— Moj brat je učestvovao na više takmičenja povodom Sovembra, pa sam od njega čula mnogo zanimljivih stvari o ušarama. Sove su veoma korisne ptice i imaju lepo perje — kaže Anika.

Učitelj Filip Popadić ističe da se ova vrsta nastave odlično uklapa u predmet „Priroda i društvo”.

– Deca stiču nova znanja o sovama i njihovim karakteristikama, o prirodnom fenomenu po kome je Kikinda prepoznatljiva, i zaista uživaju u svakom novom otkriću — kaže učitelj.

Edukativna nastava obuhvata sve škole, pa deca imaju priliku da na zanimljiv i interaktivan način upoznaju svet sova, jedinstvenog simbola našeg grada.

cigra-rodjendan-2025-(3)

Udruženje „Čigra“ proslavilo je 23. rođendan. U prostorijama Društvo za pomoć mentalno nedovoljno razvijenih osoba okupili su se korisnici, njihovi roditelji i prijatelji. Ovom prilikom najavljeno je i da je počela prodaja slika nastalih na likovnoj koloniji.

-Kolonija „Humani umetnici za Čigru“ organizovana je deveti put. Učestvovalo je dvadesetak  umetnika koji su nam ostavili slike različitih formata i motiva. Novac koji dobijemo prodajom utrošićemo da unapredimo rad udruženja, pomognemo članovima i kupimo ono što je neophodno za decu i mlade sa smetnjama u razvoju. Najvažnije nam je da uredimo fasadu koja je u lošem stanju  – istakla je Zagorka Novakov, predsednica „Čigre“.

 

Kolonija je finansirana preko projekta udruženja građana koja su od posebnog značaja za grad. Slike se mogu pogledati svakog dana, a pomoć koji se prikupi ovim putem pomoći će da se stvore bolji uslovi za ranu stimulaciju, grupni rad, socio-edukativni i terapijski program i radionice. Ovo društvo kontinuirano radi na socijalizaciji i inkluziji svojih članova.

-Obeležiće se i 3. decembar, Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, a neće izostati ni tradicionalna izložba novogodišnjih i božićnih ukrasa u udruženju – dodala je Zagorka Novakov.

Radionice u „Čigri“ organizuju tri puta nedeljno. Ovo društvo ima 25 članova od tri do 50 godina sa kojima radi tim stručnih saradnika.

A.Đ.

arandjelovdan

Srpska pravoslavna crkva danas slavi Sabor Svetog Arhangela Mihaila, u narodu poznatom kao Aranđelovdan.

Aranđelovdan je posvećen arhangelu Mihailu, predvodniku vojske anđela, bestelesnih sila dobra koje su učestvovale u stvaranju sveta.

Na ikonama se arhanđeo Mihailo predstavlja i sa krilima, u vojvodskoj odeždi, sa mačem u jednoj i kantarom u drugoj ruci, jer prema narodnom verovanju, on u času smrti uzima ljudsku dušu.

Postoji verovanje i običaj kod mnogih hrišćana koji slave Svetog Mihaila da se, pošto ga smatraju živim svetiteljem, ne sprema žito, što je neopravdano i netačno. Neophodno je pripremiti žito za slavu, jer se žito priprema za duše predaka, a ne za dušu sveca, koji je pred Bogom živ.

Aranđelovdan je jedna od najčešćih srpskih slava, a da li će trpeza biti posna ili mrsna, zavisi od toga na koji dan pada.

Veruje se da se na Aranđelovdan nebo otvara za molitve, i da će se vernicima ispuniti i najveće, najvažnije želje, ako se pomole iz duše, iskreno i sa zahvalnošću.

Kutija-zelja-(8)

Deda Mraz će, zajedno sa Snežnom kraljicom, i svojim pomoćnicima, u nedelju, 23. novembra u 17 sati, ispred Gradske kuće doneti „Kutiju želja“. Iako je događaj koji sa nestrpljenjem očekuju mališani bio prvobitno najavljen za subotu, zbog prognozirane kiše i lošeg vremena, pomeren je za nedelju.

Mališani su pozvani da napišu pisma sa novogodišnjim željama i ubace ih u „Kutiju želja“. Proteklih godina, stizalo je čak 6,000 pisama u okviru tradicionalne akcije koju na ovakav način organizuje samo naš grad.

Grad i donatori zajednički će obezbediti poklone koji će ulepšati praznike deci kako u gradu, tako i u selima. Ovo je već trinaesta godina da se organizuje jedna od najlepših akcija lokalne samouprave.

U pismu je, pored želje, potrebno navesti ime i prezime deteta, uzrast, adresu stanovanja i broj telefona roditelja ili staratelja, kako bi poklon stigao u prave ruke.

vucic-1-1024x512-1
Austrijska informativna emisija „Zeit im Bild“ (ZIB), centralni televizijski dnevnik javnog servisa “ORF”, objavila je prilog u kojem se prenose teške optužbe hrvatskog samoproglašenog istraživačkog novinara Domagoja Margetića na račun predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

„Zeit im Bild“ je decenijama vodeći brend informativnog programa “ORF”, austrijskog državnog emitera. Upravo zato način na koji je ova tema obrađena izazvao je posebnu pažnju i oštre reakcije.

U uvodnom delu priloga “ZIB” navodi da je Margetić podneo prijavu milanskom tužilaštvu protiv Vučića zbog navodne „moguće umešanosti“ u takozvane „Sarajevo-safarije“ tokom opsade Sarajeva devedesetih godina. Gledaocu se zatim u nekoliko kratkih teza, servira niz dramatičnih tvrdnji, da su stranci iz Italije i drugih zemalja navodno plaćali da bi pucali na nenaoružane civile, da postoje fotografije za koje se tvrdi da „prikazuju mladog Vučića u jednom vojnom uporištu u Sarajevu“, te da su sa tog položaja srpski nacionalisti i stranci navodno pucali na civile.

Sve je upakovano u formu koja daje težinu poluzvanične optužnice, iako je reč isključivo o tvrdnjama jednog kontroverznog pojedinca, bez javno predočenih dokaza, bez pravosnažnih presuda i bez ozbiljne novinarske provere.

„Zeit im Bild“ nije anoniman portal, niti privatni blog, već udarni informativni program austrijskog javnog servisa “ORF”, sa ogromnom gledanošću i snažnim prisustvom na društvenim mrežama. Od takvog medija očekuje se najviši stepen profesionalne pažnje, posebno kada se radi o ratnim temama, optužbama za zločine i targetiranju šefova država.

Domagoj Margetić je zagrebački novinar čije je ime odavno sinonim za kontroverzu, slobodni „istraživač“ koji je karijeru izgradio na obradi najosetljivijih ratnih i političkih tema na ivici profesionalnih standarda. Haški tribunal ga je još 2007. godine pravosnažno osudio za nepoštovanje suda, jer je na svom sajtu objavio poverljivu listu zaštićenih svedoka iz procesa protiv Tihomira Blaškića i tekstove u kojima je otkrivao njihov identitet, svesno kršeći sudske naloge i dovodeći te ljude u potencijalnu opasnost. Umesto novinarske odgovornosti prema žrtvama i svedocima, Margetić je poverljive podatke pretvarao u materijal za sopstvene „ekskluzive“, a kroz godine je više puta bio u centru skandala, fizičkih napada, pretnji i javnih sukoba, što ga je učvrstilo u ulozi čoveka koji po svaku cenu, od najtežih tema pravi ličnu pozornicu, ne prezajući ni od igranja sa tuđom bezbednošću ni od grubog razvlačenja osetljivih informacija po medijima.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

S obzirom na status ZIB-a kao dela ORF-a, nad kojim zakonski nadzor ima austrijska regulatorna vlast KommAustria, uz stručnu i operativnu podršku agencije RTR, Udruženje novinara „Srpski Ugao“ odlučilo je da reaguje zvaničnim putem. Uputilo je pritužbu nadležnim telima za medije pri RTR/KommAustria, na adrese predviđene za žalbe i komunikaciju sa javnošću.

U pismu detaljno je opisano na koji način je prilog ZIB-a prešao granicu profesionalnog izveštavanja prenošenjem najtežih optužbi bez dokaza, oslanjanjem na jedan izvor bez kredibiliteta, izostankom odgovora napadnute strane i potpunim ignorisanjem načela pretpostavke nevinosti. Istaknuto je da se time „zloupotrebljava ugled javnog servisa ORF kako bi se publici predstavio jednostran, politički obojen i duboko neobjektivan sadržaj“.

Udruženje od austrijskog regulatora traži da ispita da li je ZIB ovim prilogom povredio obavezu objektivnog, nepristrasnog i uravnoteženog informisanja, te da preduzme sve mere koje su u njegovoj nadležnosti kako bi se sprečilo da se pod okriljem javnog servisa, šire propagandne konstrukcije na štetu Srbije i njenog državnog vrha.

Piše: Nina Stojanović

Izvor: Srpski ugao