Year: 2025

Saobracaj-CSU-(4)

Seminar „Saobraćajno obrazovanje i vaspitanje u kontekstu referentnog okvira kompetencija učenika za bezbedno učešće u saobraćaju“ održava se u Centru za stručno usavršavanje u Kikindi. Obuka traje tri dana, od čega je prvi dan realizovan onlajn, dok se preostala dva održavaju uživo. Seminar nosi 20 sati stručnog usavršavanja i akreditovan je kod Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja.

Program sprovode saobraćajni inženjeri, psiholozi i nastavnici s iskustvom u radu sa odraslima, a organizatori su Agencija za bezbednost saobraćaja i Razvojni centar Novi Sad.

– Cilj nam je da do 2030. godine ne bude nijedno dete stradalo u saobraćaju – poručio je Milan Ilić, savetnik direktora Agencije za bezbednost saobraćaja i ukazao na to da je zabrinjavajuće što i dalje stradaju deca, posebno u svojstvu putnika.

– Uspeli smo da podignemo upotrebu sigurnosnih pojaseva i auto-sedišta na oko 60 odsto, što je dvostruko više nego ranije. Ali i dalje deca ginu. Zato je ova obuka važna – želimo da se razvije saobraćajna kultura kod dece i svest o poštovanju propisa – rekao je Ilić.

Seminar je, kako je istakao, namenjen učiteljima, nastavnicima svih predmeta, stručnim saradnicima i direktorima škola. Posebno se radi na međupredmetnom povezivanju kako bi, pored nastavnika Tehnike i tehnologije, i profesori srpskog jezika ili matematike mogli da u svoje sadržaje uključe teme iz oblasti bezbednosti u saobraćaju.

– Ovo je osmi seminar u nizu. U prvom delu projekta obuhvatićemo 20 lokalnih samouprava. Radimo sistemski, uz podršku Ministarstva prosvete, MUP-a i drugih institucija – naveo je Ilić i dodao da je pripremljen i poseban vodič – alat nastavnicima za praktičnu primenu.

Polaznike je posetio i gradonačelnik Mladen Bogdan, koji je istakao da je bezbednost dece u saobraćaju zajednička odgovornost.

– Najvažnije je da svi pošaljemo jasnu poruku: potrebno je stalno podizati svest o bezbednom ponašanju u saobraćaju i poštovanju propisa – poručio je gradonačelnik i istakao ulogu nastavnika u ovom procesu.

– Želimo da kroz nastavu, u svim predmetima, deci prenesemo znanja i stavove koji će im pomoći da budu bezbedniji. Najmlađi i najstariji su najranjiviji učesnici u saobraćaju – zato apelujemo na sve da poštuju propise, nose pojaseve, koriste auto-sedišta, kacige i izbegavaju alkohol i psihoaktivne supstance.

On je naglasio da je, prema analizama, bezbednost u saobraćaju dobra, ali da mora stalno da se unapređuje, što lokalna samouprava i čini, i kontinuiranom saradnjom sa Agencijom za bezbednost saobraćaja.

S. V. O.

prijem-prvaka-ck-(4)

U prostorijama Crvenog krsta priređena je svečanost za đake prvake za sve škole na teritoriji grada. U seoskim osnovnim školama organizovana je poseta. Ovom prilikom volonteri su najmlađim školarcima predstavili rad Crvenog krsta na zabavan i edukativan način.

I učenici OŠ „Jovan Popović“ imali su priliku da saznaju više o humanoj misiji i principima, a njihove učiteljice istakle su da je ovo najbolji način da se đaci uče da budu humani.

-Deca se upoznaju sa istorijatom Crvenog krsta, kao i na koji način mogu da nam se pridruže i postanu volonteri ili deo organizacije – pojasnio je stručni saradnik Crvenog krsta Bela Šamu. – Već u ovom uzrastu pokrećemo inicijativu da stare igrače i garderobu koju su prerasli đaci poklone i tako pokažu humanost. Osnovci počinju da volontiraju u četvrtom razredu osnovne škole i rado pomažu prilikom svih naših akcija.

A.Đ.

Politicke-ideje-mlade-bosne-naslovna
Promocija knjiga istoričara dr Miloša Vojinovića „Političke ideje Mlade Bosne“ i „Sarajevski atentat: fotografije“ održaće se 16. maja, u svečanoj sali Kurije, sa početkom u 17 časova.
Dr Miloš Vojinović je završio osnovne studije istorije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, kao student generacije. Na Humboltovom univerzitetu u Berlinu 2021. godine odbranio je doktorsku disertaciju „Nauku za državništvo – Britansko carstvo i nove nauke 1980-1920“. Istraživač i saradnik instituta i univerziteta u Prinstonu, Londonu, Kembridžu i Firenci.
sergej-premijera

Po rođenju Belorus, po opredeljenju Kikinđanin, Sergej Savčuk, snimio je film koji će, uveren je, pomeriti granice evropske kinematografije

U okviru obeležavanja Dana pobede 9. maja, u prepunoj sali Ruskog doma u Beogradu prikazan je ruski-beloruski istorijski spektakl film “U spiskovima nije evidentiran”, čiji je jedan od stvaralaca i naš sugrađanin Sergej Savčuk. O ovom nesvakidašnjem umetniku “Komuna” je već upoznala svoje čitaoce, ali, podsetimo, da je ovaj reditelj rođen i odrastao u gradu Brestu na belorusko-poljskoj granici. Ljubav ga je dovela na sever Banata i već nekoliko godina Sergej je naš sugrađanin, a supruga mu je Ela Banković, poznata kikindska pijanistkinja.

-Moj rodni grad je bio vrlo važna strateška tačka u Drugom svetskom ratu. Tvrđavu u Brestu su nemački osvajači po svaku cenu hteli da osvoje. I okvir našeg filma “U spiskovima nije evidentiran” upravo govori tome- navodi Sergej.

Naš sagovornik je oduševljen odjekom ovog filma u Rusiji, gde je premijeru imao 1. maja, a 9. maja na Dan pobede i u Ruskom domu u Beogradu.

-Ovaj film je rađen po jednom literarnom delu, koje je bazirano na istinitom događaju. Ja sam u ovom ostvarenju bio asistent reditelju Sergeju Koratajevu i rad u filmskoj ekipi bio je i velika čast ali i uživanje. S obzirom da sam relativno poznato ime u ruskoj filmskoj industriji, nije me iznenadio poziv da budem deo filmske ekipe, ali je njih iznenadilo kad su posle saznali da je lokacija za snimanje ujedno i moj rodni grad, pa sam im bio i vodič, a znao sam i neke skrivene niše u tvrđavi u Brestu, jer sam se kao mali tamo često igrao. To je mnogo značilo prilikom dočaravanja atmosfere samog filma. Naš grad je inače u Sovjetskom Savezu imao status Grada-heroja, a to nije bila mala stvar, ni onda, a ni danas- ponosan je Savčuk.

Radnja filma govori o vojniku koji je kao tek svršeni pitomac vojne škole došao u vojnu jedinicu u Brestu čekajući od komande ratni raspored. Govore mu, s obzirom da je stigao uveče, da će ujutru dobiti raspored. Međutim, već te noći Nemci napadaju tvrđavu i uspevaju da je zauzmu. On ipak uspeva da ostane živ sakrivši se u lagume utvrđenja. Dok nacisti nadiru prema Moskvi, on sve vreme živi u tvrđavi i izlazi iz nje samo kako bi pribavio provijant i vršio diverzije. Ukupno 300 dana je proveo u utvrđenju i lovio šta je stigao, kako nemačke soldate, tako i hranu. Kad su ga napokon uhvatili, već je bio prilično narušenog zdravlja. Pitali su ga kojoj jedinici pripada, a on nije mogao da im odgovori s obzirom da nije ni stigao da dobije raspored, jer su Nemci već prve noći njegovog boravka izvršili napad na utvrđenje. Otud i naziv filma “U spiskovima nije evidentiran”.

-To je jedan od mnogih neznanih junaka kojih ima u svakom ratu i u svakom narodu i mi smo prema tom istinitom događaju snimili film. Ovo ostvarenja su podržali i belorusko i rusko Ministarstvo kulture i budžet filma je iznosio milijardu rubalja. To je spektakularan film i verujem da će i u Srbiji imati odličan odjek, kao što je imao u Rusiji. Premijera u Ruskom domu u Beogradu je protekla izvanredno i ja sam ponosan što sam bio deo ovog projekta, jer želim da čuvamo tekovine naše istorije.

– Zanimljivo je, dodaje naš sagovornik, da je u Rusiji, a vidim da je tako sve više i u Srbiji, lep običaj na premijeri da gledaoci ne izlaze nakon poslednjeg kadra filma, nego čitaju imena na odjavnoj špici, kako bi posle projekcije svim stvaraocima nekog filma uputili poseban aplauz za trud.

Inače, našim gledaocima je poznat ruski film “T-34” u čijem je stvaranju Sergej takođe učestvovao, tako da ima veliko kinematografsko iskustvo. Kad je u pitanju Kikinda, i dalje je čvrsto rešen da nastavi da živi i radi na severu Banata, a želeo bi da snimi i neki film s ovdašnjim temama.

Domaći producenti su već zapazili njegovo umeće, tako da već ima poziv da učestvuje i u jednom ambicioznom ovdašnjem projektu, ali, kao on sam kaže – otom-potom.

N. Savić

policija+-+rotacija

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodile su se tri saobraćajne nezgode. Teže telesne povrede zadobila je jedna osoba, dok je dvoje učesnika u saobraćaju lakše povređeno.

Ukupna nastala materijalna šteta procenjena je na 400 hiljada dinara. Saobraćajne nezgode dogodile su se zbog radnje vozilom (2) i neustupanja prvenstva (1).

Zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 16 učesnika u saobraćaju i izdato je 110 prekršajnih naloga.

Iz saobraćaja je, zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, isključeno sedam vozača, od kojih je dvoje zadržano jer su u organizmu imali više od 1,2 promila, odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Otkrivena su i 22 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 49 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja i 48 ostalih prekršaja.

sveti-vasilije-ostroski

Današnji dan Srpska pravoslavna crkva posvećuje čudotvorcu Svetom Vasiliju Ostroškom. Poznat i kao Sveti Vasilije Ostroški Čudotvorac, bio je episkop zahumski i srpski pravoslavni svetitelj.

Rođen je kao Stojan Jovanović u selu Mrkonjiću u hercegovačkom Popovom Polju 1610. godine. Zamonašio se u trebinjskom manastiru Uspenija Bogorodice. Ubrzo je postao episkop. Najpre je boravio u Tvrdošu, a potom prelazi u Ostrog.

Neumoran u molitvama, postu i fizičkom trudu, Sveti Vasilije upokojio se na današnji dan 1671. godine, a njegove netruležne mošti počivaju u manastiru Ostrog, uklesanom u stenama planine Ostroške grede.

Veruje se da su njegove mošti čudotvorne, pa ljudi svih konfesija dolaze da im se poklone i mole za isceljenje najtežih bolesti.

Tradicionalni dan velikog okupljanja vernika je 12. maj, ali i Trojičin dan, kada se održava Veliki narodni sabor u Ostrogu.

Slavi se i kao krsna slava.

Po narodnom običajnom kalendaru, danas se ne rade teški poslovi, ali valja da se očisti kuća, kako bi čitave godine u domu vladali harmonija i mir.

fudbal.-vfl-+-pfl-+-mfl

Rusko Selo – Gledalaca: 50. Sudija: Nebojša Santrač (Pavliš). Strelci: Čučak 15, Kovačević 71, Skokna 90+1. minut. Crveni karton: Ratković (Polet) 85. minut.
CRVENA ZVEZDA: Ćirić, Latković, Reljić (Petrović), Cvijanović, Popeskov, Golijanin, Cucić (Kockar), Vojvodić, Vidić, Barbul, Kresoja (Knežević)
POLET (I): Mandić (Jan), Ratković, Vukšić, Čermelj, Vasić, Mladenović, Čučak, Skokna, Vještica, Mitrović (Kovačević), Marković. 
Nakon četvrt sata, posle kiksa Reljića, usledio je centaršut i potom reakcija glavom Čučka za prednost Idvorana. U nastavku, nedugo po ulasku u igru, Kovačević, opet nakon nabačene lopte, na sličan način, udarcem glavom, duplirao je rezultat, a u nadoknadi, iako s igračem manje, Polet je stigao do još uverljivijeg trijumfa, pošto je Skokna stavio tačku posle kontre.

Rezultati 26. kola: Budućnost – Polet (N) 1:2, BAK – Borac 0:3, Proleter – Dolovo 1:2, Jedinstvo (V) – Rusanda 3:1, Napredak – Jedinstvo (BK) 2:1, Mladost – Begej 0:2, Crvena zvezda – Polet (I) 0:3 /Draganov, Đukić/. Sloboda – Kozara (sreda, 17.00).
POREDAK: Mladost 63, Begej 61, Borac 52, Budućnost 44, Jedinstvo (BK) 42, Polet (I) 42, Dolovo 39, Crvena zvezda 39, Kozara 37, Jedinstvo (V) 36, Sloboda 36, Polet (N) 35, Napredak 27, BAK 15, Rusanda 14, Proleter 7.
U 27. kolu, u subotu i nedelju (17.00), igraće: Begej – Jedinstvo (V), Rusanda – Sloboda, Kozara – Proleter, Jedinstvo (BK) – BAK, Crvena zvezda – Budućnost, Polet (I) – Mladost, Dolovo – Napredak, Borac – Polet (N). 

D. P. 

 

PODRUČNA LIGA „ZRENJANIN”
Rezultati 25. kola: Crvena zvezda – Jedinstvo 3:1, Napredak – Mladost 0:1, Zadrugar – Omladinac 2:2, MSK – Banat 7:1, ŽFK Banat – ŽAK 4:0, Bilećanin – 2.oktobar 2:2, Radnički – Delija 3:0, Vojvodina – Gradnulica 0:2.
POREDAK: Gradnulica 67, Zadrugar 50, 2.oktobar 48, ŽFK Banat 41, MSK 39, Omladinac 37, Banat 36, Mladost 35, Bilećanin 33, Vojvodina 32, Napredak 32, Jedinstvo 30, ŽAK 27, Delija 27, Crvena zvezda 24, Radnički 15.
U 25. kolu, nedelju (17.00), igraće: Jedinstvo – Vojvodina, Delija – Bilećanin, Gradnulica – Radnički, 2.oktobar – ŽFK Banat, ŽAK – MSK, Banat – Zadrugar, Omladinac – Napredak, Mladost – Crvena zvezda.

 

MEĐUOPŠTINSKA LIGA „KIKINDA-ŽITIŠTE”
Rezultati 18. kola: Terekveš – Podgrmeč 4:7, Borac (A) – Vojvodina 1:0, 1.oktobar – Proleter 3:3, Roham – Bega 3:7, Jedinstvo – Borac (I) 2:3 /Horvat dvaput, Šugić/.
POREDAK: Borac (A) 43, Borac (I) 42, Roham 38, Bega 36, Vojvodina 30, Jedinstvo 26, Proleter 14, 1.oktobar 9, Terekveš 7, Podgrmeč 3.
U jednokružnom doigravanju, koje počinje u nedelju (17.00), igraće četiri prvoplasirana tima.  

 

ilustracija

Kada jedan narod izgubi kriterijume i poveruje kako je sve tuđe i bolje, dobije elitu kakvu zaslužuje. A kada se mediji usude da bludnice, narkomane, starlete i raspale zabavljače proglašavaju za „glas razuma“, onda više nije reč o krizi morala, nego o organizovanom, sistematskom planu društvene degradacije. I onda dolazimo do momenta gde vidimo da ono što je nekad bilo društvena margina, danas se prodaje kao uzor.

U vreme kada je čast imala na značaju, glumci i pevaljke nisu smeli ni da priđu oltaru. Dobro je poznata istorijska činjenica da su se glumci sahranjivali van crkvenih grobalja, pevaljke smatrane prljavim, sumnjivim, često hapšenim zbog prostitucije. Bile su to žene koje su više živele od iznajmljivanja tela, nego od svog glasa. Glumci su i dan danas poznati kao boemi, alkoholičari, narkomani, često i umetnička sirotinja sa mikrofonom u ruci.

Danas nam, ne samo prozapadni mediji, već svi mejnstrim mediji, sve radi tiraža i čitanosti, sa sve agendom da se narod prevaspita, serviraju tu istu bulumentu kao nekakvu„elitu“. Jedni ih predstavljaju kao elitu i sinonim za uspeh, a drugi, pokvareniji, prateći tu liniju, poturaju i kao političku, moralnu, intelektualnu – čak i kao potencijalne narodne vođe.

Pa tako, Nova S, koja ne propušta priliku da napljuje sve što ima miris domaćeg, srpskog, tradicionalnog, izlazi sa naslovima da bi neki pevači trebalo da postanu ministri. Ljudi koji su život proveli po binama, javnim kućama, više pijani nego trezni – sada bi po njima trebalo da vode državu, da odlučuju o zdravstvu, školskom sistemu, u ime cele nacije.

Osobe koje su već decenijama poznate kao sinonimi za drogu, nasilje, javne svađe, snimanje pornografskih spotova, zaslužni za propagandu i relativizaciju svake vrste javnog nemorala. Osobe koje nisu u stanju da izgovore jednu pravilnu rečenicu bez psovke. I izgleda da je dovoljno samo to da imaju milion pratilaca. Jer, kako je to na zapadu, mora biti i kod nas? Za zapadne agende, dovoljno je da budeš medijski manipulisan, osvajaš skandalima, golotinjom, što morbidnije to bolje i lakše za nametanje novih „normalnosti“.

Glumci? Pola njih bi u normalnoj državi, da takva postoji,  bilo na odvikavanju. Ali ne, u ovakvom društvu oni su savest i glasnogovornici društva. Zovu se u emisije kao „intelektualci“. Oni se pitaju za političke stavove, za zdravstveni sistem, za crkvene praznike. Glumci odlučuju da li treba smeniti patrijarha jer nije podržao njihovu političku opciju. Čitav život su glumili, i to je jedina stvar u kojoj su uspeli. Ali sada glume da su misaoni ljudi i odlučuju o budućnosti Srpske pravoslavne crkve. Oni će nas, kažu, osloboditi od „režima“. Oni, koji nisu u stanju da oslobode ni sebe od čaša viskija i praška u nozdrvama.

A rijaliti učesnici? Njih više niko ni ne mora da glumi. Oni su već elita. Eksperti. Oni se pozivaju na tribine, oni daju svoje mišljenje koje studenti slušaju i aplaudiraju. Njima se daje prostor u udarnim terminima. A ko se usudi da kaže da je car go , dobije etiketu mračnjaka, konzervativca, zatucanog.

Ovo nije više ni kulturna kontaminacija. Ovo je svesna, planska zamena vrednosti. Izvesna „elita“ koja se godinama školuje u Londonima i Briselima, vraća se sa zadatkom, da razori svaku predstavu o tome šta je normalno. A šta bolje služi toj svrsi nego da narodu pod nos guraš prostake, razvratnike i narkomane kao autoritet?

I ne radi se ovde o umetnosti. Radi se o propagandi. Radi se o sistemu u kome se svako ko još ima obraz, vera i nacionalni osećaj mora ukloniti ili ismevati. A na njegovo mesto dovesti nekog ko će pričati o ljubavi i toleranciji, dok u isto vreme snima polupornografske spotove, deli savete o rodnoj ravnopravnosti i psuje sve što je tradicionalno.

I to je ta borba koju vodimo, ne politička, već civilizacijska. Da li će nam deca čitati Dostojevskog ili gledati rijaliti. Da li će nas u Skupštini predstavljati profesori, lekari, domaćini, srpski seljaci, čestiti ljudi,  ili oni koji su javno priznali da su pet godina živeli od „sponzorstva“.

Ako ne prestanemo da aplaudiramo zabavljačima, jednog dana ćemo shvatiti da smo se smejali dok su nam krali dostojanstvo. Samo što će tada već biti kasno.

Autor: Milutin Nedeljković / Vaseljenska

Izvor. Vaseljenska

road-220058_1280

JP Putevi Srbije upozorili su da je bezbednost svih građana u saobraćaju ozbiljno ugrožena zbog sve učestalijih krađa saobraćajne signalizacije i opreme puta, a najveći broj krađa beleži se u zonama petlji i u blizini mostova, posebno onih koji povezuju atarske i lokalne puteve preko autoputeva i brzih saobraćajnica, na mestima gde postoji lak pristup žičanoj ogradi.

Putevi Srbije ističu da je krađa ili oštećenje elemenata saobraćajne signalizacije i druge putne opreme ne samo društveno neodgovorno, već i kažnjivo prema Zakonu o bezbednosti saobraćaja na putevima, koji predviđa novčane kazne, zatvor ili obe mere za ugrožavanje bezbednosti saobraćaja.

U proteklom periodu zabeležene su učestale krađe kapija i žičane ograde na novoizgrađenim deonicama, autoputu Ruma – Šabac i brzoj saobraćajnici Šabac – Loznica, što predstavlja ozbiljan bezbednosni problem i otežava redovno održavanje i zaštitu državnog puta, navode Putevi Srbije.

Na deonici od Šapca do Prnjavora, od ukupno 60 ugrađenih kapija, kako je istaknuto, ukradeno je 14, dok je na deonici Ruma-Šabac, od 34 ugrađene kapije, ukradeno 7.

Takođe, na istoj deonici ukradeno je i oko 2 kilometra lima koji je postavljen na žičanoj ogradi u cilju zaštite vodozemaca. Putevi Srbije naglašavaju da ovakav vid vandalizma i krađe predstavlja ne samo materijalnu štetu, već i potencijalni bezbednosni rizik, jer uklanjanjem zaštitne ograde postoji mogućnost ulaska životinja na put, čime se direktno ugrožava bezbednost svih učesnika u saobraćaju.

Putevi Srbije apeluju na građane da ne učestvuju u ovakvim protivzakonitim radnjama, već da prijave nadležnim organima svaki uočeni oblik krađe ili uništavanja javne imovine, kako bismo zajedno doprineli bezbednijem i odgovornijem okruženju za sve učesnike u saobraćaju.