децембар 6, 2025

Dan: 20. novembar 2025.

vucic-1-1024x512-1
Austrijska informativna emisija „Zeit im Bild“ (ZIB), centralni televizijski dnevnik javnog servisa “ORF”, objavila je prilog u kojem se prenose teške optužbe hrvatskog samoproglašenog istraživačkog novinara Domagoja Margetića na račun predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

„Zeit im Bild“ je decenijama vodeći brend informativnog programa “ORF”, austrijskog državnog emitera. Upravo zato način na koji je ova tema obrađena izazvao je posebnu pažnju i oštre reakcije.

U uvodnom delu priloga “ZIB” navodi da je Margetić podneo prijavu milanskom tužilaštvu protiv Vučića zbog navodne „moguće umešanosti“ u takozvane „Sarajevo-safarije“ tokom opsade Sarajeva devedesetih godina. Gledaocu se zatim u nekoliko kratkih teza, servira niz dramatičnih tvrdnji, da su stranci iz Italije i drugih zemalja navodno plaćali da bi pucali na nenaoružane civile, da postoje fotografije za koje se tvrdi da „prikazuju mladog Vučića u jednom vojnom uporištu u Sarajevu“, te da su sa tog položaja srpski nacionalisti i stranci navodno pucali na civile.

Sve je upakovano u formu koja daje težinu poluzvanične optužnice, iako je reč isključivo o tvrdnjama jednog kontroverznog pojedinca, bez javno predočenih dokaza, bez pravosnažnih presuda i bez ozbiljne novinarske provere.

„Zeit im Bild“ nije anoniman portal, niti privatni blog, već udarni informativni program austrijskog javnog servisa “ORF”, sa ogromnom gledanošću i snažnim prisustvom na društvenim mrežama. Od takvog medija očekuje se najviši stepen profesionalne pažnje, posebno kada se radi o ratnim temama, optužbama za zločine i targetiranju šefova država.

Domagoj Margetić je zagrebački novinar čije je ime odavno sinonim za kontroverzu, slobodni „istraživač“ koji je karijeru izgradio na obradi najosetljivijih ratnih i političkih tema na ivici profesionalnih standarda. Haški tribunal ga je još 2007. godine pravosnažno osudio za nepoštovanje suda, jer je na svom sajtu objavio poverljivu listu zaštićenih svedoka iz procesa protiv Tihomira Blaškića i tekstove u kojima je otkrivao njihov identitet, svesno kršeći sudske naloge i dovodeći te ljude u potencijalnu opasnost. Umesto novinarske odgovornosti prema žrtvama i svedocima, Margetić je poverljive podatke pretvarao u materijal za sopstvene „ekskluzive“, a kroz godine je više puta bio u centru skandala, fizičkih napada, pretnji i javnih sukoba, što ga je učvrstilo u ulozi čoveka koji po svaku cenu, od najtežih tema pravi ličnu pozornicu, ne prezajući ni od igranja sa tuđom bezbednošću ni od grubog razvlačenja osetljivih informacija po medijima.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

S obzirom na status ZIB-a kao dela ORF-a, nad kojim zakonski nadzor ima austrijska regulatorna vlast KommAustria, uz stručnu i operativnu podršku agencije RTR, Udruženje novinara „Srpski Ugao“ odlučilo je da reaguje zvaničnim putem. Uputilo je pritužbu nadležnim telima za medije pri RTR/KommAustria, na adrese predviđene za žalbe i komunikaciju sa javnošću.

U pismu detaljno je opisano na koji način je prilog ZIB-a prešao granicu profesionalnog izveštavanja prenošenjem najtežih optužbi bez dokaza, oslanjanjem na jedan izvor bez kredibiliteta, izostankom odgovora napadnute strane i potpunim ignorisanjem načela pretpostavke nevinosti. Istaknuto je da se time „zloupotrebljava ugled javnog servisa ORF kako bi se publici predstavio jednostran, politički obojen i duboko neobjektivan sadržaj“.

Udruženje od austrijskog regulatora traži da ispita da li je ZIB ovim prilogom povredio obavezu objektivnog, nepristrasnog i uravnoteženog informisanja, te da preduzme sve mere koje su u njegovoj nadležnosti kako bi se sprečilo da se pod okriljem javnog servisa, šire propagandne konstrukcije na štetu Srbije i njenog državnog vrha.

Piše: Nina Stojanović

Izvor: Srpski ugao

raznica-bibli-1

U Galeriji Kulturnog centra Kikinde otvorena je izložba „Riznica biblioteke“, koja publici otkriva manje poznato lice Narodne biblioteke „Jovan Popović“ – ne samo kao mesta knjige, već i kao čuvara vredne umetničke zbirke. Izložba je deo obeležavanja velikog jubileja, 180 godina postojanja najstarije kikindske ustanove kulture, i biće otvorena do 30. novembra.

Među posetiocima otvaranja bio je i profesor u penziji Dragoljub Badrljica, dugogodišnji pratilac likovnih dešavanja u okrugu.

-Pratim sve što se dešava vezano za umetnost na teritoriji našeg okruga. Ovo je jedno bogatstvo koje treba staviti javnosti na uvid. Ovakva umetnička dela u našoj sredini zaslužuju poštovanje. Biću subjektivan i reći ću: sve mi se sviđa – rekao je Badrljica.

Stručnjaci za istoriju umetnosti ovu zbirku svrstavaju među najznačajnije u ovom delu Vojvodine – pre svega zahvaljujući motivima i imenima autora koji su zastupljeni. O tim delima biblioteka je pre nekoliko godina objavila monografiju i katalog, čime je po prvi put sistematski obrađena likovna zbirka i zabeleženi podaci o slikama i autorima.

-Fond broji 52 umetničke slike različitih stilova i motiva, od kraja 19. veka do savremenih autora. Zbirka nije sistematski pravljena sa namerom da bude kolekcija, već se skupljala godinama, decenijama – objasnila je Dunja Brkin Trifunović, v. d. direktora Narodne biblioteke.

Za izložbu „Riznica biblioteke“ odabrane su slike koje inače nisu svakodnevno dostupne posetiocima ove ustanove.

-Želeli smo da publici pokažemo najzanimljivija dela, ali i ona koja se inače nalaze po kancelarijama i ne mogu da se vide svakog dana – izjavila je Brkin Trifunović.

Postavka otkriva bogatstvo tema i stilova: od portreta, žanr-scena i pejzaža do mrtve prirode. Zbirka svedoči o multikulturalnom karakteru Kikinde. Mnoge slike stare su više od jednog veka, pa je, kako naglašava Brkin Trifunović, prioritet njihova zaštita.

-Postoji plan da sve slike sredimo. Neke su u odličnom stanju, ali na pojedinima je zub vremena ostavio trag. Najpre želimo da ih restauriramo pa onda da ih učinimo još dostupnijim publici – istakla je v. d. direktorka biblioteke.

V. d. direktora Kulturnog centra Marko Markovljev rekao je da je izložba rezultat dobre saradnje kikindskih ustanova kulture.

-Ustanove kulture u Kikindi imaju lepu saradnju i ovo je samo još jedan vid našeg zajedničkog rada. Mi rado ustupamo prostor i programe kada je to potrebno, kao što i druge ustanove izlaze nama u susret. Važno je da delimo resurse i da smo jedni drugima podrška – podsetio je Markovljev.

Da izložba prevazilazi okvire jedne ustanove smatra i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i turizam.

-Ova izložba je primer kako se u jednoj ustanovi čuva umetnosti, bilo da su u pitanju slike ili knjige. Važno je da negujemo kult čuvanja umetničkog bogatstva. Kultura je nasleđe našeg naroda i nešto što treba da nosimo u sebi i čuvamo – naglasila je Mirkov.

Izložba „Riznica biblioteke“ pokazuje da se u tišini prostorija, među knjigama i policama, kriju i dragocena dela likovne umetnosti. Njihovo iznošenje „na svetlo“ nije samo omaž prošlosti, već i poziv da Kikinda nastavi da gradi svoju kulturnu budućnost na temeljima očuvane baštine.

saobracajna-policija-mup-4

Građani Srbije od sada mogu da prate i rešavaju saobraćajne prekršaje putem Portala eUprava, bez odlaska u policijsku stanicu. Ministarstvo unutrašnjih poslova uvelo je dve nove elektronske usluge koje dodatno digitalizuju rad MUP-a i olakšavaju komunikaciju sa građanima.

Reč je o uslugama „Pregled saobraćajnih prekršaja“ i „Izjašnjenje o upravljanju vozilom u vreme saobraćajnog prekršaja“, dostupnim u sekciji „Moji podaci – Ministarstvo unutrašnjih poslova“ na portalu eUprava. Kroz njih vozači dobijaju potpun uvid u svoj „saobraćajni dosije“, ali i mogućnost da elektronski daju izjavu o tome ko je upravljao vozilom u trenutku prekršaja.

Kroz uslugu pregleda prekršaja, korisnik može da vidi sve aktivne i završene prekršaje, sa detaljima o datumu, vrsti i statusu postupka. Dostupne su i informacije o izrečenoj meri zabrane upravljanja vozilom, njenom trajanju, kao i trenutnom broju kaznenih poena. Sistem prikazuje i da li je novčana kazna plaćena ili postoje dugovanja, kao i kada počinje da važi eventualna zaštitna mera. Na taj način vozači u svakom trenutku mogu da provere svoj status i izbegnu neprijatna iznenađenja zbog neplaćenih kazni ili neinformisanosti.

Druga usluga odnosi se na digitalno izjašnjenje o upravljanju vozilom. Umesto da čekaju poziv poštom i odlaze u policijsku stanicu, vlasnici vozila sada putem Portala eUprava elektronski dobijaju poziv da se izjasne i, uz elektronski sertifikat, mogu odmah da potvrde da li su oni vozili ili neko drugi. Ako prihvate odgovornost, a prekršaj je takav da se završava prekršajnim nalogom, kaznu mogu odmah da plate onlajn. Kod težih prekršaja, koji idu pred sud, omogućeno je elektronsko potvrđivanje da su upravljali vozilom ili dostavljanje otvorene izjave notara osobe koja je zaista bila za volanom.

Ove dve usluge predstavljaju korak napred u digitalizaciji MUP-a: pojednostavljuju procedure, skraćuju vreme čekanja i povećavaju transparentnost u oblasti saobraćajnih prekršaja, a građanima daju veću kontrolu nad sopstvenim obavezama i odgovornostima u saobraćaju.

akademija-prvi-sv-rat

Povodom obeležavanja 107 godina od oslobođenja Kikinde u Prvom svetskom ratu i ulaska Srpske vojske u grad u Kulturnom centru organizovana je svečana akademija pod nazivom „Odlučujuće pobede srpske vojske 1918-te“.

General major Milorad Stupar, savetnik predsednika Srbije za vojna pitanja i predsednik Udruženja ratnih dobrovoljaca Srbije 1990-1999. okupljenima je predstavio istorijske činjenice o oslobađanju Vojvodine 1918. godine, kao i šta je prethodilo ujedinjenju Vojvodine sa Kraljevinom Srbije.

-Banat je oslobodila Moravska divizija, Bačku je oslobodila Dunavska divizija, a Srem Drinska divizija prve armije. Među vojnicima je bila i 21.000 srpskih dobrovoljaca iz Srema, Bačke, Banata, Bosne i Dalmacije koji su se predavali na ruskom frontu. U Rumuniji su formirane prva i druga dobrovoljačka jedinica koja se borila na strani Rumuna, pa u Dobrudži postoji i spomenik srpskom vojniku. Posle toga su ove jedinice prebačene na Solunski front koji je probijen 15. septembra 1918. godine srpskom vojskom. Srpska vojska, pored toga što je oslobodila Vojvodinu, omogućila je i da se ostvare politički zahtevi srpskog naroda da se ujedine. Opredeljenje je bilo pripajanje Srbiji.  – rekao je general major Stupar.

Stanje u južnoj Ugarskoj u to vreme predstavio je penzionisani pukovnik Sreten Egić.

Okupljene je pozdravio i predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov.

-Dan oslobođenja Kikinde je izuzetno važan datum u našoj istoriji. Nijedan narod na kugli zemaljskoj nije dao toliki danak u krvi u borbi za slobodu. Naša dužnost, kao potomaka, je da se sećamo i da ne dozvolimo da se zaborave hrabrost i junaštvo naših predaka – dodao je Popeskov.

A.Đ.

ETS-2

U Ekonomsko-trgovinskoj školi u Kikindi održana je dvodnevna obuka za početnike u poslovanju, namenjena četvrtom razredu smera komercijalista. Tribinu je organizovala škola u saradnji sa Regionalnim centrom za društveno-ekonomski razvoj – Banat iz Zrenjanina, uz podršku Ministarstva privrede i Razvojne agencije Srbije. Predavač je bio Dejan Nenadović iz RCR – Banat, dok su organizacioni deo u školi vodili nastavnici ekonomskih predmeta Dubravka Varađanin i Stanislav Zavišin.

Maturant komercijalista Marko Rađanin rekao je da su ovakva predavanja veoma korisna za njega i ostale maturante ETŠ.

-Predavanje je lepo osmišljeno i korisno. Sviđa mi se što smo mogli toliko toga da saznamo i što ćemo dobiti sertifikat sa kojim kasnije možemo da otvorimo svoju firmu. Za sada nemam konkretnu ideju za sopstveni biznis, ali ako budem želeo, sada tačno znam kako to da uradim, jer nam je predavač vrlo jasno objasnio i približio temu – istakao je Marko.

Profesor Stanislav Zavišin objasnio je da se slične tribine u Ekonomskoj školi organizuju već dve decenije.

-Ovakav vid aktivnosti koristan je i za učenike, i za školu, i za sam grad. Za učenike, jer im daje alatke za budući razvoj. Grad će dobiti nove, mlade preduzetnike. A Ekonomska škola na ovaj način postaje jedan od glavnih pokretača stvaranja mladih preduzetnika u našem gradu – kazao je Zavišin.

On je podsetio da prosečan preduzetnik u Srbiji danas ima oko 45 godina, što nije dobro za budućnost države.

-Zato mi želimo da dobijemo što više mladih preduzetnika. U poslednje tri godine, od kako realizujemo konkretno ovu tribinu, u Kikindi su se pojavile firme čiji su osnivači nekada bili učenici na ovim predavanjima. Očekujemo da će ih u budućnosti biti još više – objasnio je Zavišin i dodao da će, nakon komercijalista, istu obuku pohađati i maturanti smera ekonomski tehničar.

Dejan Nenadović, projektni menadžer RCR – Banat, naveo je da je reč o obuci za početnike u poslovanju koju ova institucija godinama organizuje u više škola.

-Cilj je da učenicima predstavimo mogućnosti koje imaju nakon školovanja. Bavimo se temama kao što su motivi i osobine preduzetnika, koraci u registraciji kompanije, izvori finansiranja, porezi i doprinosi. Drugi deo radionice posvećen je pisanju i izradi biznis plana, gde učenici, na osnovu svojih ideja, uče kako se taj plan priprema – naveo je Nenadović, dodajući da se program, koji je koncipirala Razvojna agencija Srbije, trenutno realizuje i u Zrenjaninskoj gimnaziji i na Tehničkom fakultetu „Mihajlo Pupin“ u Zrenjaninu.

Jedan od ključnih prednosti projekta je sertifikat o završenoj obuci o poslovanju koji učenici dobijaju po završetku. Taj dokument izdaje Ministarstvo privrede i on je, naglašava Zavišin, odmah iza školske diplome po značaju za svršenog srednjoškolca.

-Sa tim uverenjem naši đaci mogu da konkurišu kod državnih fondova, kao što su Nacionalna služba za zapošljavanje ili Fond za razvoj Srbije, i ostvare pravo na određena bespovratna sredstva za otvaranje firme. U drugim institucijama ovakvi sertifikati se plaćaju, dok ih naši učenici dobijaju besplatno – istakao je profesor Zavišin. Podsetio je i da država trenutno značajno pomaže nove kompanije i one koji planiraju da pokrenu posao, pa iznosi za start-ap podršku idu i do šest miliona dinara.

Sve veći odziv učenika iz godine u godinu pokazuje da među mladima u Kikindi postoji interesovanje za preduzetništvo. Ekonomsko-trgovinska škola ovakvim programima ne samo da osnažuje preduzetnički duh svojih đaka, već direktno doprinosi stvaranju nove generacije lokalnih privrednika, na dobitak čitave zajednice.

oslobodjenje-prvi-sv-rat-(1)

Povodom Dana oslobođenja Kikinde u Prvom svetskom ratu, 20. novembra, položeni su venci na spomen kosturnicu na Železničkom groblju, na spomen ploču brigadiru Ristiću i na spomenik kralju Petru I Karađorđeviću. Dužnu poštu precima odali su predstavnici Grada Kikinde, Vojske Srbije, i boračkih organizacija.

Već tokom večeri 18. novembra prethodnice srpske vojske počele su da ulaze u naš grad. Na čelu konjičke izvidnice ušao je kapetan Milan Gudović, a konačno 20. novembra 1918. u 11 sati u Kikindu, kao oslobodioci, ušli su pripadnici čuvenog srpskog pešadijskog Gvozdenog puka na čelu sa brigadirom Dragutinom Ristićem i potpukovnikom Mihajlom Kovačevićem. Na spomen ploču čuvenom brigadiru venac su položili gradonačelnik Mladen Bogdan i predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov. Gradonačelnik  je rekao da je ovaj datum važan i zbog činjenice da je prvi put srpska vojska kročila u Kikindu.

-Pre 107 godina su ispunjeni snovi srpskog naroda sa ovog prostora da dočekaju srpsku vojsku i srpsku zastavu, da dožive oslobodioce. Od samog osnivanja Kikinde postojala je težnja Srba da se pripoje matici, a vodeći računa o sunarodnicima drugih nacionalnosti. Oslobođenjem je  i ostvarena je težnja srpskog naroda u Banatu i čitavoj Vojvodini da se ujedini sa Srbijom, što je i izglasano 25. novembra na prisajedinjenju na kojem su bili i naši preci – istakao je gradonačelnik Bogdan.

Važno je čuvati kulturu sećanja na sve one koji su se borili, ali i dali živote za slobodu, rekao je prvi čovek grada i dodao:

-Svi treba da budemo zajedno kada se obeležavaju važni datumi, bez obzira na političke razlike i mišljenja.  Neophodno je da mlađe generacije saznaju više o učešću Kikinđana i dobrovoljaca u Prvom svetskom ratu

U spomen kosturnici sahranjeno je 184 vojnika iz Srbije, Rusije i Rumunije. Od tog broja 64 je iz ondašnje Kraljevine Srbije, 61 je ruski, a 21 rumunski vojnik. Među palim borcima je i 24 Kikinđana.

A.Đ.

slepi-kozarcanke-(2)

Članice udruženja žena „Novi Kozarci“ organizaciji slepih „Severni Banat” donirale su sredstva prikupljena na ovogodišnjoj Pitijadi. Kako je istakla predsednica udruženja žena Boja Oljača svake godine novac od prodaje pite krompiruše za Ginisa poklanja se onima kojima je najpotrebniji. Ove godine održana je 15. Pitijada.

-Naše udruženje osnovano je 1976. godine sa misijom da pomogne starim i nemoćnim osobama u Novim Kozarcima, a kako godine prolaze mi se trudimo da pomoć pružimo svima. Pored humanitarnog rada želimo da očuvamo i promovišemo običaje, umeće  i stvaralaštvo žena sa sela, ali i da sačuvamo tradiciju koje su donele naše bake 1945. godine kada su se doselile u ove krajeve – navela je Boja Oljača.

Jagoda Nakrajkućin, predsednica organizacije „Severni Banat“  zahvalila je Kozarčankama i istakla da svaka pomoć dobro dođe.

-Članice udruženja žena pokazale su humanost i dobročinstvo. Obradovale su nas i tradicionalnim jelima pitom krompirušom i kolačima koje često predstavljaju na svim manifestacijama na kojima učestvuju – napomenula je Jagoda Francuski.

Udruženje slepih „Severni Banat“ ima 150 članova.

A.Đ.

smart

Na jesenjoj sednici Parlamenta privrednika Regionalne privredne komore Severnobanatskog upravnog okruga u Kikindi dodeljene su nagrade pojedincima i privrednim društvima koji su svojim poslovnim rezultatima obeležili prošlu i ovu godinu.

Nagradu za regionalnog lidera dobio je Živa Bajšanski, direktor i vlasnik „Bajša Agrara“ iz Kikinde.

Za poseban doprinos razvoju privrede regiona u sektoru poljoprivrede nagrađena je firma „Ninkov“ doo iz Bašaida, dok je isto priznanje u sektoru usluga pripalo preduzeću za informatički inženjering „BUS Computers“ iz Kikinde.

Kao i svake godine dodeljene su i jubilarne nagrade Privredne komore, a ovogodišnji lauerati su kikindsko privatno trgovinsko preduzeće „Royal Trade“ za tri decenije rada, dok su povodom 20 godina postojanja nagrade pripale „Labinprogresu“ iz Novog Kneževca, kikindskom „Rolomontu“, privrednom društvu „Vojvođanin“ iz Mokrina i bašaidskom „Ćorić agraru“.

Mediji-(5)

Sakupljanje mešanog ambalažnog otpada iz novih kanti je u toku – bez dodatnih troškova za građane. 

Tokom meseca novembra uspešno je sakupljen otpad sa prve rute obuhvaćene oktobarskom podelom kanti, dok će se preostale rute nastaviti redovno obrađivati prema planiranom rasporedu.

Raspored odvoza, koji su građani dobili prilikom preuzimanja kanti, dostupan je i na zvaničnom sajtu kompanije FCC radi lakše i brže informisanosti.

Važno: nema dodatnih troškova za građane

Još jednom naglašavamo da niti dodeljene kante, niti usluga njihovog pražnjenja i odvoza mešanog ambalažnog otpada neće biti dodatno naplaćivani.
Građani nemaju nikakvih dodatnih troškova u vezi sa ovim procesom; kompletna usluga obuhvaćena je postojećim sistemom upravljanja otpadom.

Ne bacati zaprljanu ambalažu u kantu za mešani ambalažni otpad!

U kantu za mešani ambalažni otpad odlaže se čista plastična, metalna, papirna i kartonska ambalaža. Zaprljana ambalaža, poput čaša i posuda od jogurta, mleka ili masnih proizvoda, ne treba da se odlaže u posudu za mešani ambalažni otpad

Razlog je jasan i ekološki važan: kontaminirani otpad stvara neprijatne mirise, može privući životinje i insekte, ali i umanjuje mogućnost reciklaže. Čista ambalaža je ključna za efikasno upravljanje otpadom i smanjenje zagađenja.

Edukacija najmlađih već od naredne nedelje

Od naredne nedelje počinju i edukativne radionice za decu u školama i vrtićima.
Cilj je da se najmlađima, kroz zanimljive i prilagođene aktivnosti, približe važnost reciklaže, selekcije otpada i brige o okolini. Ulaganje u znanje dece predstavlja ulaganje u čistiju, zdraviju i održivu budućnost.

Pozivamo sve građane da nastave sa odgovornim odvajanjem ambalažnog otpada i tako pomognu unapređenju lokalnog sistema reciklaže.
Svaka pravilno odložena ambalaža znači manje otpada na deponijama i više materijala koji se može ponovo iskoristiti, poručuju iz kompanije FCC.

Don`t copy text!