April 17, 2026

Month: May 2025

ilustracija

Kada jedan narod izgubi kriterijume i poveruje kako je sve tuđe i bolje, dobije elitu kakvu zaslužuje. A kada se mediji usude da bludnice, narkomane, starlete i raspale zabavljače proglašavaju za „glas razuma“, onda više nije reč o krizi morala, nego o organizovanom, sistematskom planu društvene degradacije. I onda dolazimo do momenta gde vidimo da ono što je nekad bilo društvena margina, danas se prodaje kao uzor.

U vreme kada je čast imala na značaju, glumci i pevaljke nisu smeli ni da priđu oltaru. Dobro je poznata istorijska činjenica da su se glumci sahranjivali van crkvenih grobalja, pevaljke smatrane prljavim, sumnjivim, često hapšenim zbog prostitucije. Bile su to žene koje su više živele od iznajmljivanja tela, nego od svog glasa. Glumci su i dan danas poznati kao boemi, alkoholičari, narkomani, često i umetnička sirotinja sa mikrofonom u ruci.

Danas nam, ne samo prozapadni mediji, već svi mejnstrim mediji, sve radi tiraža i čitanosti, sa sve agendom da se narod prevaspita, serviraju tu istu bulumentu kao nekakvu„elitu“. Jedni ih predstavljaju kao elitu i sinonim za uspeh, a drugi, pokvareniji, prateći tu liniju, poturaju i kao političku, moralnu, intelektualnu – čak i kao potencijalne narodne vođe.

Pa tako, Nova S, koja ne propušta priliku da napljuje sve što ima miris domaćeg, srpskog, tradicionalnog, izlazi sa naslovima da bi neki pevači trebalo da postanu ministri. Ljudi koji su život proveli po binama, javnim kućama, više pijani nego trezni – sada bi po njima trebalo da vode državu, da odlučuju o zdravstvu, školskom sistemu, u ime cele nacije.

Osobe koje su već decenijama poznate kao sinonimi za drogu, nasilje, javne svađe, snimanje pornografskih spotova, zaslužni za propagandu i relativizaciju svake vrste javnog nemorala. Osobe koje nisu u stanju da izgovore jednu pravilnu rečenicu bez psovke. I izgleda da je dovoljno samo to da imaju milion pratilaca. Jer, kako je to na zapadu, mora biti i kod nas? Za zapadne agende, dovoljno je da budeš medijski manipulisan, osvajaš skandalima, golotinjom, što morbidnije to bolje i lakše za nametanje novih „normalnosti“.

Glumci? Pola njih bi u normalnoj državi, da takva postoji,  bilo na odvikavanju. Ali ne, u ovakvom društvu oni su savest i glasnogovornici društva. Zovu se u emisije kao „intelektualci“. Oni se pitaju za političke stavove, za zdravstveni sistem, za crkvene praznike. Glumci odlučuju da li treba smeniti patrijarha jer nije podržao njihovu političku opciju. Čitav život su glumili, i to je jedina stvar u kojoj su uspeli. Ali sada glume da su misaoni ljudi i odlučuju o budućnosti Srpske pravoslavne crkve. Oni će nas, kažu, osloboditi od „režima“. Oni, koji nisu u stanju da oslobode ni sebe od čaša viskija i praška u nozdrvama.

A rijaliti učesnici? Njih više niko ni ne mora da glumi. Oni su već elita. Eksperti. Oni se pozivaju na tribine, oni daju svoje mišljenje koje studenti slušaju i aplaudiraju. Njima se daje prostor u udarnim terminima. A ko se usudi da kaže da je car go , dobije etiketu mračnjaka, konzervativca, zatucanog.

Ovo nije više ni kulturna kontaminacija. Ovo je svesna, planska zamena vrednosti. Izvesna „elita“ koja se godinama školuje u Londonima i Briselima, vraća se sa zadatkom, da razori svaku predstavu o tome šta je normalno. A šta bolje služi toj svrsi nego da narodu pod nos guraš prostake, razvratnike i narkomane kao autoritet?

I ne radi se ovde o umetnosti. Radi se o propagandi. Radi se o sistemu u kome se svako ko još ima obraz, vera i nacionalni osećaj mora ukloniti ili ismevati. A na njegovo mesto dovesti nekog ko će pričati o ljubavi i toleranciji, dok u isto vreme snima polupornografske spotove, deli savete o rodnoj ravnopravnosti i psuje sve što je tradicionalno.

I to je ta borba koju vodimo, ne politička, već civilizacijska. Da li će nam deca čitati Dostojevskog ili gledati rijaliti. Da li će nas u Skupštini predstavljati profesori, lekari, domaćini, srpski seljaci, čestiti ljudi,  ili oni koji su javno priznali da su pet godina živeli od „sponzorstva“.

Ako ne prestanemo da aplaudiramo zabavljačima, jednog dana ćemo shvatiti da smo se smejali dok su nam krali dostojanstvo. Samo što će tada već biti kasno.

Autor: Milutin Nedeljković / Vaseljenska

Izvor. Vaseljenska

road-220058_1280

JP Putevi Srbije upozorili su da je bezbednost svih građana u saobraćaju ozbiljno ugrožena zbog sve učestalijih krađa saobraćajne signalizacije i opreme puta, a najveći broj krađa beleži se u zonama petlji i u blizini mostova, posebno onih koji povezuju atarske i lokalne puteve preko autoputeva i brzih saobraćajnica, na mestima gde postoji lak pristup žičanoj ogradi.

Putevi Srbije ističu da je krađa ili oštećenje elemenata saobraćajne signalizacije i druge putne opreme ne samo društveno neodgovorno, već i kažnjivo prema Zakonu o bezbednosti saobraćaja na putevima, koji predviđa novčane kazne, zatvor ili obe mere za ugrožavanje bezbednosti saobraćaja.

U proteklom periodu zabeležene su učestale krađe kapija i žičane ograde na novoizgrađenim deonicama, autoputu Ruma – Šabac i brzoj saobraćajnici Šabac – Loznica, što predstavlja ozbiljan bezbednosni problem i otežava redovno održavanje i zaštitu državnog puta, navode Putevi Srbije.

Na deonici od Šapca do Prnjavora, od ukupno 60 ugrađenih kapija, kako je istaknuto, ukradeno je 14, dok je na deonici Ruma-Šabac, od 34 ugrađene kapije, ukradeno 7.

Takođe, na istoj deonici ukradeno je i oko 2 kilometra lima koji je postavljen na žičanoj ogradi u cilju zaštite vodozemaca. Putevi Srbije naglašavaju da ovakav vid vandalizma i krađe predstavlja ne samo materijalnu štetu, već i potencijalni bezbednosni rizik, jer uklanjanjem zaštitne ograde postoji mogućnost ulaska životinja na put, čime se direktno ugrožava bezbednost svih učesnika u saobraćaju.

Putevi Srbije apeluju na građane da ne učestvuju u ovakvim protivzakonitim radnjama, već da prijave nadležnim organima svaki uočeni oblik krađe ili uništavanja javne imovine, kako bismo zajedno doprineli bezbednijem i odgovornijem okruženju za sve učesnike u saobraćaju.

field-3714380-1280

Ministarstvo privrede raspisalo je javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava u okviru Programa podrške za razvoj preduzetništva žena na selu u 2025. godini.

Cilj programa je da ohrabri i podrži žene koje žive i rade na selu – one koje proizvode hranu, vode mikro biznise, zadruge ili samostalne delatnosti. Podrška se dodeljuje u iznosu od 300.000 do 500.000 dinara, a sredstva su namenjena za kupovinu nove opreme i/ili repromaterijala.

Posebna pogodnost ovog programa je što se finansiranje vrši u potpunosti – 100% vrednosti ulaganja, bez potrebe za kreditima ili kamatama.

Rok za prijavu je 30. jun 2025. godine, a sve zainteresovane žene mogu dobiti stručnu pomoć u pripremi dokumentacije, u saradnji sa regionalnim razvojnim agencijama.

1.-Godisnji-koncert-Baletske-skole,-izdvoijeno-odeljenje-u-Kikindi-2022-12-01-18-51-50-460

Već tri decenije u našem gradu postoji Osnovna baletska škola. U pitanju je jedini ogranak glasovite novosadske baletske škole, koja je osnovana još 1947.

-Na poziv iz tadašnjeg Doma omladine u Kikindi, sada već davne 1994. nastavnica klasičnog baleta iz novosadske Baletske škole, Smilja Ilijić, došla je u naš grad s koleginicom Oliverom Drašković.

Uvidele su tada da u Kikindi vlada interesovanje za baletsku umetnost i ubrzo je formirano prvo vanredno odeljenje za obrazovanje budućih baletskih igrača i balerina-kaže nam današnja korepetitorka i nastavnica solfeđa u kikindskoj školi Danica Mandić. -U početku na balet se upisalo dvanaestoro dece, koja su tada počela da se obrazuju po zvaničnom planu i
programu koje je propisalo Ministarstvo prosvete. U isto vreme u Ruskom Selu je postojala mala grupa baletskog zabavišta koju je vodila nastavnica Ingrida Vojvodić Crnomarković.

-Ingrida se obrela u našoj sredini nakon raspada Sovjetskog Saveza, a poznato je da je u toj zemlji balet imao dugu i bogatu tradiciju. Ingrida je bila zainteresovana da stupi u kontakt s nama, kako bi se i deci koja nisu u Novom Sadu pružila mogućnost da se obrazuju
u oblasti klasičnog baleta i tako je sve krenulo-dodaje naša sagovornica.

Ubrzo nakon formiranja Škole, nastavnica Ingrida Vojvodić Crnomarković prelazi iz Ruskog sela u Kikindu, na mesto nastavnika klasičnog baleta, a grupu baletskog zabavišta, koju je dotad vodila, preuzima nastavnica Larisa Gajić. Već od naredne 1995. stekli su se svi zakonski i kadrovski uslovi za sveobuhvatno baletsko školovanje mladih Kikinđana. Nastavu su vodile pomenute dve nastavnice klasičnog baleta – Larisa i Ingrid, korepetitor je bila Gordana Rauški, posle nje Olivera Stojkov, a zatim i Dragana Novaković. Potom su u svojstvu nastavnika kikindske Baletske škole predavači bili i Dragana Karanović, Ana Bujić,
Danica Mandić…

-U jednom periodu nastavu su vodile i naše bivše učenice Una Grabić i Jelena Vujičić, koje su radile kao nastavnice savremene igre i klasičnog baleta, potom je kod nas radio i Igor Popov, kao i Jelena Banić koja trenutno radi na mestu nastavnika primenjene gimnastike-dodaje Danica Mandić.

Već tokom prvih nekoliko godina od osnivanja usledili su uspesi na saveznim takmičenjima, a istovremeno, zalaganjem Grada, obezbeđeni su i svi neophodni uslovi za kvalitetno obrazovanje budućih baletskih igrača u Kikindi. Tako je tadašnji Dom omladine u kojem se odvijala nastava ubrzo bio opremljen savremenim baletskim salama, svlačionicama, kancelarijama…

-Od 1994. godine do današnjih dana izdvojeno odeljenje u Kikindi radi u kontinuitetu. Školu su dosad završila 132 đaka u 22 generacije. Dalje baletsko obrazovanje u SBŠ je nastavilo i završilo 11 đaka. Neki od naših đaka su danas aktivni igrači, a neki rade kao baletski pedagozi u baletskim školama-ističu s ponosom Danica i Ingrid.

Po tradiciji dugoj više od dvadeset godina, kikindska Škola svake godine organizuje i javne nastupe svojih đaka na lokalnim manifestacijama: „Dani ludaje“, „Zmajeve dečje igre“, festival dečije pesme „Ta se pesma ljubav zove”, Novogodišnja baletska predstava u kikindskom Narodnom pozorištu, učešće na plesnom festivali „KI DANCE FEST“ u KSC „Jezero“, koncert povodom 8. marta, učešća povodom proslave dana ustanove Kulturnog centra Kikinda (25.5.) kao i na završnom Godišnjem koncertu na kojem učestvuju sva deca iz Škole, a kao koreografi, nastavnici su angažovani i na čuvenom maturskom plesu.

Nastavnice Olivera Drašković i Ingrida Vojvodić Crnomarković su od osnivanja deo nastavničkog kadra u Baletskoj školi. Ingrida podseća da osnovno baletsko obrazovanje traje 4 godine, a tome bi trebalo dodati i pripremnu grupu.

-Deca se u školu upisuju u 4. ili 5. razredu osnovne škole. Trenutno imamo oko 40 polaznika, ako računamo i pripremnu grupu. Radimo po planu i programu koji je propisalo Ministarstvo za omladinu i sport. Prvi upisni rok je već počeo i trajaće do polovine juna, a planiran je
i drugi upisni rok, kako bismo izašli u susret svim zainteresovanim đacima. Inače, nastavu obavljamo u dve lepo opremnjene baletske sale u Kulturnom centru, a termine prilagođavamo prema nastavi koju đaci imaju u svojim redovnim osnovnim školama.

Pitamo našu sagovornicu da li ima dečaka zainteresovanih za balet?

-Da, ima ih, ali ne tako puno. Našu školu je pohađali Boris Ladičorbić i Danilo Stankić, koji je nastavio da se profesionalno bavi plesom, a prošle godine je završio i Andrija Gligorin. -Da, malo je dečaka – nadovezuje se nastavnica Danica Mandić – a mislim da su tome najviše krive predrasude. Roditelji bi trebalo da shvate da su baletani deficitarni i da dobijaju posao čak i pre nego što maturiraju. Znam za skorašnji primer iz Pančeva gde su muški učenici srednje baletske škole bili angažovani u predstavama i za to dobijali honorare. Baletani su veoma  cenjeni u susedstvu – u Rumuniji i Mađarskoj. Volela bih da se i kod nas razbije stereotip da balet nije za dečake-dodaje Danica, dok Ingrid s
ponosom zaključuje: -Prošle godine smo povodom trideset godina postojanja Škole, dobili nagradu Grada Kikinde i to nam je posebno drago, jer nam podrška lokalne samopuprave baš mnogo znači.

N.S.

prijemni

Završni ispit za učenike osmih razreda pomeren je za nedelju dana. To znači da će ispit iz srpskog odnosno maternjeg jezika biti organizovan 23. juna, dan kasnije je matematika, a 25. juna osmaci će polagati izborni predmet.

Upis u srednje školetakođe se  pomera za nedelju dana, uključujući i sve prateće aktivnosti – objavljivanje rezultata, prigovore, podnošenje liste želja, kao i sam upis učenika, zbog pomeranja završnog ispita za osmake.

Posle završnog ispita  žalbe prvostepenim i drugostepenim komisijama moći će da se podnesu 28. i 29. juna, a 30. juna biće objavljena konačna lista sa ostvarenim poenima na završnom ispitu.

Upisivanje želja koje srednje škole žele da upišu je 1. i 2. jula.

preduzetnici-konkurs-(1)

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka privrede Adrijana Mesarović pozvala je  zainteresovane privrednike i preduzetnike koji žele da unaprede poslovanje i povećaju ukupan obim poslovanja da iskoriste podršku svoje države i da se jave na aktuelne konkurse Ministarstva privrede.

Sredstva su namenjena za nabavku opreme, adaptaciju ili kupovinu poslovnog prostora, nabavku vozila ili ulaganja u trajna obrtna sredstva.

Mladima, početnicima u poslovanju, uzrasta od 20 do 35 godina na raspolaganju su kreditna sredstva do pet miliona dinara po pojedinačnom zahtevu kroz program Fonda za razvoj, sa kamatnom stopom od svega 1,5 odsto na godišnjem nivou, odnosno jedan odsto uz dostavu bankarske garancije sa rokom otplate do 78 meseci, koji podrazumeva čak 18 meseci grejs perioda.

Porodičnim firmama je takođe dostupno do pet miliona dinara po pojedinačnom zahtevu kreditnih sredstava uz rok otplate do 60 meseci, uz mogućnost grejs perioda do 12 meseci sa kamatnom stopom od svega 2,5 odsto na godišnjem nivou, odnosno 1,5 odsto uz dostavu bankarske garancije.

Za sve one koji se bave plasmanom meda i drugih pčelinjih proizvoda, predviđena su bespovratna sredstva u iznosu do tri miliona dinara za nabavku opreme za pakovanje, skladištenje meda i dostavnih vozila uz učešće do 50 odsto sopstvenih sredstava.

ofk-kikinda
Kikinda – Gledalaca: 250. Sudija: Aleksa Grahovac (Novi Sad). Strelac: Veselinović 82. minut. Žuti kartoni: Budai, Ivanović (OFK Kikinda), Ignjić, Đurić, Radman, Jakovljević, Bačvanski (Hajduk).
OFK KIKINDA: Tasić, Čutović, Gajić, Molnar (Putnik), Budai, Vasović, Stojanov (Ivanović), Vilovski (Pjošta), Viola, Grković, Pajtin (Kovačević).
HAJDUK: Jakovljević, Vasić, Mandić, Cvijić (Bačvanski), Nađ (Jelić), Veselinović, Ignjić (Radman), Zolnajić (Jević), Malešević (Đurić), Kačarević, Herceg. 
Hajduk, još uvek lider na tabeli, koji to biti neće kada dve dobijene utakmice i zvanično budu registrovane službenim porazima Divošana, ali u svakom slučaju ekipa s najviše osvojenih bodova na terenu, opravdala je ulogu favorita na severu Banata, iako je susret mogao otići u drugom smeru da je, u šestom minutu, nakon slobodnog udarca Viole, lopta završila u mreži umesto što je pogodila prečku gostiju. Dvadesetak minuta kasnije i Budai je bio blizu pogotka, ali je njegova lopta završila na poprečnom okviru.
Nakon toga Divošani su preuzeli inicijativu i prvi put ozbiljno zapretili pet minuta pre odmora, ali je golman Tasić jednom rukom sprečio gol. Bio je to uvod u seriju promašaja Hajduka u nastavku. Kao na traci ređali su se pokušaji gostiju od 50. do 66. minuta, a gotovo svi udarci: Cvijića (dvaput), Đurića, Nađa i Zolnajića završavali su van okvira, a jedanput se istakao i Tasić. Ipak, Divošani su stigli do plena u finišu. Nabačenu loptu, u liniji s drugom stativom, dočekao je i do tada najbolji pojedinac gostiju, veteran Lazar Veselinović (38) i potom poentirao u polupadu (naslovna, izdvojena slika).
D. P. 
DUHOVNA-AKADEMIJA-BVS-(6)

Pre tačno dve decenije u Banatskom Veliko Selu započeta je izgradnja pravoslavne crkve. Hram Svetog Vasilija Ostroškog je dobio i svoje najvažnije obeležje pre nekoliko godina kada je na kupoli podignut i osveštan časni krst. Čudotvorac Vasilije je zaštitnik ovog mesta, a Velikoselci su dobili dugo očekivanu svetinju. Tim povodom održana je Duhovna akademija pod nazivom „So zemlji“ čiji je cilj da se sakupe sredstva za dalje radove na Hramu.

-Pre tačno 34 godine osnovan je Crkveni odbor koji je pokrenuo inicijativu za izgradnju hrama, a pre 20 godina zabodeni su prvi kočići koji su označavali temelje crkve. Tada je posejano zrno vere koje je doprinelo da se izgradi velelepni hram. Objekat se još uvek gradi i do sada su završeni svi veći poslovi poput malterisanja, rasvete, a postavljeni su i gromobrani. U narednom  periodu predstoji nam popravka krova i uređivanje porte – istakao je jerej Nemanja Milinković, paroh u Banatskom Velikom Selu.

Ovom događaju prisustvovala je pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

-Stanovnici su dobili molitveno mesto koje je i mesto mira i Božijeg blagoslova. Poželela bih da sa Hrama još dugo zvone zvona i da okuplja verni narod, da ih upućuje na zajedništvo i mir. Neka Sveti Vasilije Ostroški pomogne Velikoselcima da žive u miru, slozi  i ljubavi. Vera nam je, u ovom teškim i turbulentnim vremenima, preko potrebna – rekla je Dijana Jakšić Kiurski.

U programu su učestvovali hor „Atendite“, Milan Vašalić, multimedijalni umetnik, Sara Glišić, eto umetnik, članovi KUD-a „Marija Bursać“ i đaci OŠ „Slavko Rodić”.

Akademiji su prisustvovali i sveštenici iz Nakova, Novih Kozaraca, Kikinde i okoline.

A.Đ.

 

fizicka-aktivnost-(7)

Međunarodni dan fizičke aktivnosti obeležen je na Starom jezeru u organizaciji Turističke organizacije, Doma zdravlja, ZZJZ i Crvenog krsta.

Dr Branislav Hačko, šef Odseka za promociju zdravlja u ZZJZ podsetio je na moto manifestacije koji je ove godine „Prihvati izazov, pokreni se“.

-Lokalni moto je „Kreni ka reci, ne apoteci“. Važno je da budemo u prirodi i da prihvatimo izazov i promenimo na stil života. Govorim iz ličnog iskustva s obzirom na to da sam pre tačno godinu dana bio 15 kilograma teži , a do Nove godine dobio sam još pet kilograma. U februaru sam završio u Bolnici sa metaboličkim dijagnozama. Tada mi je endokrinolog saopštio poražavajuću činjenicu, nastavim li tako, ili dijaliza ili insulin. Na početku sedme decenije rešio sam da se menjam uz laganu fizičku aktivnost i kontrolu ishrane jer oni doprinose da se spreče metabolički poremećaji koji nastaju lošim stilom života – otkrio je dr  Hačko.

Obeležavanje je podržala i lokalna samouprava, a zajedno sa brojnim sugrađanima bili su i članovi Gradskog veća Tihomir Farkaš i Marijana Mirkov.

-Međunarodni dan fizičke aktivnosti je način na koji treba da razmišljamo kako bi, prvenstveno deci, stvorili navike da budu fizički aktivni. Svedoci smo da nas razvoj tehnologije i društvene mreže, na neki način, sprečavaju da budemo fizički aktivni. Podržavamo predlog da se u školama uvede više časova fizičkog i zdravstvenog vaspitanja jer je to važno za razvoj dece – naveo je Farkaš.

Učestvovali su članovi sportske školice „Rastimo zajedno“, „Champ 07“, sportsko udruženje „Sunce“, ADZNM „Gusle“, udruženje penzionera „Sunčana jesen“, mame koje su prošetale sa decom u kolicima.


Cilj je da se podigne svest o značaju redovnog kretanja i fizičke aktivnosti za zdravlje pojedinca i društva, da podstakne ljude svih uzrasta da se više kreću, da se smanji broj oboljenja povezanih sa sedentarnim načinom života poput gojaznosti, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, da se promoviše aktivan stil života i to ne samo vežbanje, već i hodanje, biciklizam, kućne i baštenske aktivnosti.

A.Đ.

DUDA-MEMORYdef-OK

Veče sećanja na nedavno preminulog Dušana Radaka, pisca i kompozitora,  biće održano večeras (subota) u 20 sati u Narodnom pozorištu.

Radak je rođen u Kikindi, gde je završio osnovnu školu i Gimnaziju, kao i muzičku školu. Radio je u Domu omladine u Kikindi, kao urednik umetničkog programa. Iako je najveći deo života proveo u Novom Sadu, uvek se vraćao svom rodnom gradu. Tako je i njegov poslednji put, po njegovoj želji, bio put za Kikindu, za Banat na koji je bio ponosan, i koji je beskrajno voleo. Dušan Radak je napisao devet knjiga od kojih su najbrojnije knjige poezije (Samsa, Krevet Zmija, Traktat o radosti, Stadijum kašike. Šljunak, i druge).

Pisao je i za decu, radeći u Malom Nevenu, a kao plod tog rada, osim čuvenih Superpitalica, nastao je i muzički album  „Hogli vogli rok”, koji je ubrzo, od strane kritike u regionu, proglašen za jedan od najboljih albuma namenjenih deci, ikada. Zastupljen je u najvećem broju antologija poezije, kao istaknuti stvaralac savremenog, samosvojnog, poetskog izraza.

Dobitnik je više književnih nagrada: „Pečata varoši Sremskokarlovačke“ , nagrade za životno delo „Pesničke republike“ , nagrade za multidisciplinarni doprinos stvaralaštvu za decu, nagrade za savremeno stvaralaštvo „Milan Nenadić“ , i drugih. Njegov autentični poetski izraz budio je interesovanje i sjajne kritike van granica naše zemlje. Njegove pesme su prevedene na: engleski, italijanski, ruski, nemački, francuski, mađarski, slovački, rusinski, rumunski, makedonski… Pisao je i filmsku muziku.