децембар 6, 2025

Dan: 10. maj 2025.

ofk-kikinda
Kikinda – Gledalaca: 250. Sudija: Aleksa Grahovac (Novi Sad). Strelac: Veselinović 82. minut. Žuti kartoni: Budai, Ivanović (OFK Kikinda), Ignjić, Đurić, Radman, Jakovljević, Bačvanski (Hajduk).
OFK KIKINDA: Tasić, Čutović, Gajić, Molnar (Putnik), Budai, Vasović, Stojanov (Ivanović), Vilovski (Pjošta), Viola, Grković, Pajtin (Kovačević).
HAJDUK: Jakovljević, Vasić, Mandić, Cvijić (Bačvanski), Nađ (Jelić), Veselinović, Ignjić (Radman), Zolnajić (Jević), Malešević (Đurić), Kačarević, Herceg. 
Hajduk, još uvek lider na tabeli, koji to biti neće kada dve dobijene utakmice i zvanično budu registrovane službenim porazima Divošana, ali u svakom slučaju ekipa s najviše osvojenih bodova na terenu, opravdala je ulogu favorita na severu Banata, iako je susret mogao otići u drugom smeru da je, u šestom minutu, nakon slobodnog udarca Viole, lopta završila u mreži umesto što je pogodila prečku gostiju. Dvadesetak minuta kasnije i Budai je bio blizu pogotka, ali je njegova lopta završila na poprečnom okviru.
Nakon toga Divošani su preuzeli inicijativu i prvi put ozbiljno zapretili pet minuta pre odmora, ali je golman Tasić jednom rukom sprečio gol. Bio je to uvod u seriju promašaja Hajduka u nastavku. Kao na traci ređali su se pokušaji gostiju od 50. do 66. minuta, a gotovo svi udarci: Cvijića (dvaput), Đurića, Nađa i Zolnajića završavali su van okvira, a jedanput se istakao i Tasić. Ipak, Divošani su stigli do plena u finišu. Nabačenu loptu, u liniji s drugom stativom, dočekao je i do tada najbolji pojedinac gostiju, veteran Lazar Veselinović (38) i potom poentirao u polupadu (naslovna, izdvojena slika).
D. P. 
DUHOVNA-AKADEMIJA-BVS-(6)

Pre tačno dve decenije u Banatskom Veliko Selu započeta je izgradnja pravoslavne crkve. Hram Svetog Vasilija Ostroškog je dobio i svoje najvažnije obeležje pre nekoliko godina kada je na kupoli podignut i osveštan časni krst. Čudotvorac Vasilije je zaštitnik ovog mesta, a Velikoselci su dobili dugo očekivanu svetinju. Tim povodom održana je Duhovna akademija pod nazivom „So zemlji“ čiji je cilj da se sakupe sredstva za dalje radove na Hramu.

-Pre tačno 34 godine osnovan je Crkveni odbor koji je pokrenuo inicijativu za izgradnju hrama, a pre 20 godina zabodeni su prvi kočići koji su označavali temelje crkve. Tada je posejano zrno vere koje je doprinelo da se izgradi velelepni hram. Objekat se još uvek gradi i do sada su završeni svi veći poslovi poput malterisanja, rasvete, a postavljeni su i gromobrani. U narednom  periodu predstoji nam popravka krova i uređivanje porte – istakao je jerej Nemanja Milinković, paroh u Banatskom Velikom Selu.

Ovom događaju prisustvovala je pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

-Stanovnici su dobili molitveno mesto koje je i mesto mira i Božijeg blagoslova. Poželela bih da sa Hrama još dugo zvone zvona i da okuplja verni narod, da ih upućuje na zajedništvo i mir. Neka Sveti Vasilije Ostroški pomogne Velikoselcima da žive u miru, slozi  i ljubavi. Vera nam je, u ovom teškim i turbulentnim vremenima, preko potrebna – rekla je Dijana Jakšić Kiurski.

U programu su učestvovali hor „Atendite“, Milan Vašalić, multimedijalni umetnik, Sara Glišić, eto umetnik, članovi KUD-a „Marija Bursać“ i đaci OŠ „Slavko Rodić“.

Akademiji su prisustvovali i sveštenici iz Nakova, Novih Kozaraca, Kikinde i okoline.

A.Đ.

 

fizicka-aktivnost-(7)

Međunarodni dan fizičke aktivnosti obeležen je na Starom jezeru u organizaciji Turističke organizacije, Doma zdravlja, ZZJZ i Crvenog krsta.

Dr Branislav Hačko, šef Odseka za promociju zdravlja u ZZJZ podsetio je na moto manifestacije koji je ove godine „Prihvati izazov, pokreni se“.

-Lokalni moto je „Kreni ka reci, ne apoteci“. Važno je da budemo u prirodi i da prihvatimo izazov i promenimo na stil života. Govorim iz ličnog iskustva s obzirom na to da sam pre tačno godinu dana bio 15 kilograma teži , a do Nove godine dobio sam još pet kilograma. U februaru sam završio u Bolnici sa metaboličkim dijagnozama. Tada mi je endokrinolog saopštio poražavajuću činjenicu, nastavim li tako, ili dijaliza ili insulin. Na početku sedme decenije rešio sam da se menjam uz laganu fizičku aktivnost i kontrolu ishrane jer oni doprinose da se spreče metabolički poremećaji koji nastaju lošim stilom života – otkrio je dr  Hačko.

Obeležavanje je podržala i lokalna samouprava, a zajedno sa brojnim sugrađanima bili su i članovi Gradskog veća Tihomir Farkaš i Marijana Mirkov.

-Međunarodni dan fizičke aktivnosti je način na koji treba da razmišljamo kako bi, prvenstveno deci, stvorili navike da budu fizički aktivni. Svedoci smo da nas razvoj tehnologije i društvene mreže, na neki način, sprečavaju da budemo fizički aktivni. Podržavamo predlog da se u školama uvede više časova fizičkog i zdravstvenog vaspitanja jer je to važno za razvoj dece – naveo je Farkaš.

Učestvovali su članovi sportske školice „Rastimo zajedno“, „Champ 07“, sportsko udruženje „Sunce“, ADZNM „Gusle“, udruženje penzionera „Sunčana jesen“, mame koje su prošetale sa decom u kolicima.


Cilj je da se podigne svest o značaju redovnog kretanja i fizičke aktivnosti za zdravlje pojedinca i društva, da podstakne ljude svih uzrasta da se više kreću, da se smanji broj oboljenja povezanih sa sedentarnim načinom života poput gojaznosti, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, da se promoviše aktivan stil života i to ne samo vežbanje, već i hodanje, biciklizam, kućne i baštenske aktivnosti.

A.Đ.

DUDA-MEMORYdef-OK

Veče sećanja na nedavno preminulog Dušana Radaka, pisca i kompozitora,  biće održano večeras (subota) u 20 sati u Narodnom pozorištu.

Radak je rođen u Kikindi, gde je završio osnovnu školu i Gimnaziju, kao i muzičku školu. Radio je u Domu omladine u Kikindi, kao urednik umetničkog programa. Iako je najveći deo života proveo u Novom Sadu, uvek se vraćao svom rodnom gradu. Tako je i njegov poslednji put, po njegovoj želji, bio put za Kikindu, za Banat na koji je bio ponosan, i koji je beskrajno voleo. Dušan Radak je napisao devet knjiga od kojih su najbrojnije knjige poezije (Samsa, Krevet Zmija, Traktat o radosti, Stadijum kašike. Šljunak, i druge).

Pisao je i za decu, radeći u Malom Nevenu, a kao plod tog rada, osim čuvenih Superpitalica, nastao je i muzički album  „Hogli vogli rok“, koji je ubrzo, od strane kritike u regionu, proglašen za jedan od najboljih albuma namenjenih deci, ikada. Zastupljen je u najvećem broju antologija poezije, kao istaknuti stvaralac savremenog, samosvojnog, poetskog izraza.

Dobitnik je više književnih nagrada: „Pečata varoši Sremskokarlovačke“ , nagrade za životno delo „Pesničke republike“ , nagrade za multidisciplinarni doprinos stvaralaštvu za decu, nagrade za savremeno stvaralaštvo „Milan Nenadić“ , i drugih. Njegov autentični poetski izraz budio je interesovanje i sjajne kritike van granica naše zemlje. Njegove pesme su prevedene na: engleski, italijanski, ruski, nemački, francuski, mađarski, slovački, rusinski, rumunski, makedonski… Pisao je i filmsku muziku.

turisticka-temisvar

Turistička organizacija Kikinde predstavila je svoju ponudu na promociji turističke privrede u Temišvaru, koja je održana 8. i 9. maja, na poziv Turističke organizacije Srbije. Prvog dana organizovani su susreti sa turističkim agencijama i medijima, dok su se drugog dana učesnici predstavili na gradskom trgu. U okviru programa, nastupili su članovi Kulturno-umetničkog društva „Mokrin“ koji su građanima Temišvara prikazali bogatstvo srpske tradicije kroz pesmu i igru.

-Učestvovale su 22 organizacije iz naše zemlje, a Srbija je predstavila svoju ponudu jer je cilj bio da se skrene pažnja na prirodne lepote – saznajemo od v.d. direktorice Turističke organizacije Kikinde Jasmine Milankov. – Poznata je činjenica da su Rumuni česti gosti u našem gradu, Vršcu, Novom Sadu, tako da je ovoga puta pružena mogućnost i drugim organizacijama da pokažu svoju ponudu Rumunima. Kikinda je akcenat stavila na 40. „Dane ludaje“ kako bi naše drage komšije posetile najstariju manifestaciju i u što većem broju. Podsetiću i da je prošle godine bilo 19.000 posetilaca iz susedne zemlje, čime je izjednačen rekord po broju poseta Rumuna iz 2019. godine za četiri dana manifestacije. Uspostavili smo i kontakt sa turističkim agencijama i predstavnicima organizacija koje se bave promocijom Temišvara. Naša želja je da Rumuni, u što većem broju, dolaze u Kikindu, a da mi pružimo mogućnost da, na organizovan način, i naši sugrađani odlaze u uzvratne posete.

A.Đ.

kol-centar-1

Centar za informisanje o podsticajima u poljoprivredi otvoren je u Upravi za agrarna plaćanja. Brze odgovore i osnovne informacije poljoprivrednici će dobijati putem kol-centra, dok će se složeniji problemi rešavati direktno, uz pomoć službenika Ministarstva poljoprivrede. Cilj Centra da se pomogne proizvođačima koji se nisu snašli u sistemu E-agrar, kao i da se ubrza isplata subvencija i učini proces transparentnijim. Kol centar nalazi se u  ulici Bulevar kralja Aleksandra 84 u Beogradu i otvoren je radnim danima od 07.30 do 15.30 časova.

Ministar Dragan Glamočić poručuje da Centar za pomoć poljoprivrednicima nije klasičan šalter, već mesto za komunikaciju na višem nivou. Dodaje da će službenici koji se bave rešavanjem većih problema svoja zapažanja o čestim preprekama prenositi Ministarstvu.

U kol-centru, u kome trenutno radi deset službenica, biće dostupna brza uputstva i servisne informacije. Od aprila ove godine odgovorile su na više od 22.000 pitanja.

Najčešća pitanja su: kada će biti objavljeni javni pozivi, zašto nisam dobio novac, a komšija koji je konkurisao tri dana posle mene jeste. Nisu svi dovoljno vešti da prate elektronsku upravu, platformu E-agrar i obaveštenja koja stižu na mejl.

 

Don`t copy text!