Day: November 18, 2023

vucevic

Preokrenuli smo i probudili Srbiju i sve što smo zajedno postigli na ispitu je 17. decembra, kada ćemo odlučivati kuda i kako ćemo dalje, poručio je Miloš Vučević, predsednik Srpske napredne stranke koji je sa Srđanom Kruževićem, članom Izvršnog odbora obišao naprednjake u Kikindi.

Članovi i simpatizeri dočekali su ga velikim aplauzom u Narodnom pozorištu gde je u prisustvu člana predsedništva Milenka Jovanova, Stanislave Hrnjak, predsednice Gradskog odbora i potpredsednika Gradskog odbora Nikole Lukača,  Dragana Kneževića, Nikole Vojinovića i Nine Knežević, Kikinđanima poručio da voli da dolazi u naš grad i sever Banata.

Sudbonosni izbori

Izbori 17. decembra su sudbonosni i oni nisu matematika i statistika, nisu pitanje broja mandata, nego su pitanje puta kojim ćemo dalje da idemo i šta će biti sa nama, dodao je Vučević.

– Znate vi Kikinđani šta vam se desilo sa fabrikama, kako su nestajale jedna za drugom. Isto se desilo u Novom Kneževcu, Kanjiži, Adi, Senti, Čoki u svim opštinama i gradovima. Gde god da smo se okrenuli svugde je došlo do pljačkaške privatizacije. Sa svim nedaćama smo se borili i izborili i uzdigli smo i vratili dostojanstvo građanima. Gradimo brzu saobraćajnicu koja će da poveže Sombor i Kikindu i da probudi dva krila severa Vojvodine. Da nam građani lakše putuju, a kada lakše putuju, manje će odlaziti iz svojih mesta. Iz ovih investicija država prihoduje i može da poveća plate i penzije. Ja znam da na severu Banata, u Kikindi živi pristojan  i dobar svet koji valja i sebi i narodu. Ne dajte da nam opet dođu političke štetočine i da upropaste nešto novo, kao što je slučaj sa hotelom u centru i fabrikama koje su pozatvarali. Odlučujemo o nama, ljudima i životu i pošto smo odabrali da budemo odgovorni, na nama je odgovornost prema sadašnjoj i budućim generacijama – napomenuo je predsednik Srpske napredne stranke.

Srbija ne sme da stane

Sa jedne strane je lista „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane“, a sa druge strane su sve druge liste, istakao je Vučević.

– Jedni će da budu veliki Evropejci koji će da kažu da je Kosovo nezavisno, da treba da uđemo u NATO pakt, uvedemo Rusiji sankcije. Drugi će da kažu da smo mi izdajnici, da nismo dovoljno velike patriote, da se kunu u ljubav prema Rusiji i neće imati nikakav problem da se spoje sa ovim prvima. Prve vodi nekadašnja Čankova perjanica Marinika Tepić i nesrećni Miki Aleksić iz G17 plus, a siguran sam da se sećate šta su nam uradili sa fabrikama i ekonomijom i čuvene laži da će svaki građanin dobiti hiljadu evra i ostalih bajki. Miki Aleksić upropastio je Trstenik i sada treba da dobije šansu da upropasti čitavu Srbiju. Prvi na listi je Lazović iz „Ne davimo Beograd“ koji ima dilemu za koju karticu da se prijavi jer je još uvek student, a godinama je bliži penzionerskom stažu. Siniša Mali sad je napravio grešku i pustio je obe kartice u isto vreme tako da je Lazovića doveo u dilemu za koju karticu da aplicira. Na listi imaju i Ćutu koji je upisao fakultet u vreme kada smo Tita sahranili i štafete su još trčale, i nije ga još završio. I oni će da nam pričaju kakva će da nam bude država i da su za Srbiju protiv nasilja. Njihov gazda Dragan Đilas koji je tukao tasta i taštu pred bivšom ženom i zajedničkom decom najbolje zna kako da se bori protiv nasilja. Dragan Bjelogrlić koji je iz zverinjaka, kako zove Srbiju, dobio svega 305 miliona dinara,  a Boga pitaj koliko je filmova i serija snimio i to je hvala svima nama koji smo plaćali poreze koji mu je to omogućio. On je takođe primer kako se boriti protiv nasilja jer je istukao režisera Gagu Antonijevića, 20 godina starijeg, dok je sedeo. Valjda se borite protiv nasilja tako što blokirate puteve, mostove i hoćete da linčujete one koji prolaze tuda. Sve to opominje nas da nemamo prava da se igramo, da izbori nisu igra, da izbori nisu šala, da država nije igra. Vladali su svi oni od 2000. do 2012. godine i videli smo kakvi su im rezultati – istakao je Vučević.

Zaposleno više od 550.000 ljudi

– Želim da se zahvalim svima za rad u prethodnom periodu jer bez vas ova lista i ova politika ne bi imala smisla. Za ovih 11 godina svašta smo prošli. Bile su najveće poplave u novijoj istoriji, donosili smo teške ekonomske mere u okviru kojih smo morali da smanjimo plate i penzije, suočili smo se najvećim talasom migracija iz Azije i Afrike, borili smo se protiv pandemije korona virusa i za ljudske živote i kada smo mislili da smo sve prošli počeo je rat u Ukrajini i ogromni pritisci na našu državu. Danas imamo i sukob u Izraelu odnosno Palestini. Za sve to vreme smo, zahvaljujući vama, građanima, uspeli da sačuvamo državu i da joj vratimo dostojanstvo – kazao je Vučević i dodao da Srbija više nije mačiji kašalj da postupa onako kako drugi žele.

I posle teških ekonomskih mera uspelo se u tome da plate i penzije budu dva puta veće nego 2012. godine, zaposleno je je više od 550.000 ljudi u odnosi na broj zaposlenih iste godine.

– Uspeli smo da izgradimo 460 kilometara auto puteva i brzih saobraćajnica, brzu prugu sa kojom idemo ka mađarskoj granici, 900 fabrika, gradili smo kliničke centre i bolnice, renovirali i gradili domove zdravlja, škole, vrtiće. Promenili smo sveukupni ambijent i za sve to vreme čuvali smo državu. To je rezultat koji niko ne može da nam oduzme, ali to može da se poništi 17. decembra – podsetio je Miloš Vučević.

Izborna pobeda se ne podrazumeva

Za proteklih 11 godina niko nije morao da brine o kursu dinara, danas ne mora niko da brine za plate ili penzije koje će biti isplaćene i danas se zna da kada država nešto obeća da će to biti i urađeno. Danas je i 28 država manje priznalo državu koju Albanci zovu Kosovo, danas se glas Srbije bolje čuje.

– Te stvari se ne podrazumevaju, one ne padaju sa neba jer se dobijaju radom, a gube se nebrigom i nemoralom. Sve što smo uradili za 11 godina je prvo poluvreme i ja se nadam da se nećemo vratiti u vreme kada je pola miliona ljudi manje bilo zaposleno, kada su fabrike bile zakatančene. Ne podrazumeva se da će biti bolje, ne podrazumeva se da će plate i penzije da rastu, ne podrazumeva se da će dinar biti stabilan i da se takmičimo koja će opština dobiti više investicija, nego se to stiče radom. Ne podrazumeva se da će lista da pobedi zato što je Aleksandar Vučić njen nosilac. Nesporno je da imamo najpopularnijeg i predsednika države koji ima najveće poverenje građana, ali ne pobeđuje se samo zato na izborima. Pobeđuje se zato što pričate sa građanima, zato što objašnjavate šta je politika, zato što smo aktivni na terenu. Imamo da pokažemo šta smo radili, ali i da istaknemo cilj za budućnost. Dokle god ova politika može da bude u narodu i sa narodom mi smo na dobrom putu – saopštio je Vučević.

Hrnjak: Za napredak svim srcem

Čast nam je i zadovoljstvo što smo kao Gradski odbor Kikinda, ali i Severnobanatski okrug imali privilegiju da nas u okviru radnog sastanka poseti predsednik stranke Miloš Vučević, kazala je Stanislava Hrnjak, predsednica Gradskog odbora SNS.

– I u prethodnim kampanjama davali smo svoj maksimum znajući da je politika Srpske napredne stranke i predsednika Aleksandra Vučića prioritet prioriteta za ovu zemlju. U prethodnih deset godina postignuti su izvanredni rezultati koji su otvorili vrata budućnosti ovoj zemlji i za to smo spremni da se borimo svim srcem i snagom. Zahvalni smo vam što ste odabrali da posetite naš odbor u kampanji  – precizirala je Hrnjakova.

Sastanku su prisustvovali i predstavnici opštinskih odbora iz Čoke, Ade, Kanjiže, Sente i Novog Kneževca, kao i članovi Gradskog odbora Kikinde, ali i aktivisti koji su aktivni u izbornoj kampanji.

Veće zarade i penzije

-Naš cilj i naše obećanje je, ukoliko nam građani daju poverenje, da prosečna zarada u Srbiji do 2027. godine bude 1.400 evra. Da garantovana zarada bude 650 evra i da prosečna penzija bude 650 evra jer penzije moraju da prate plate. Hoću da se zahvalim penzionerima koji su podneli najveći teret reformi u državi, bili su najdisciplinovaniji i najtiši kada smo donosili najteže mere. Razumeli su da je muka stigla državu, a penzioneri znaju da se sa državom ne kocka, ne zbog njih, nego zbog njihove dece i unuka. Želim da se zahvalim našim damama jer nas podržava više žena nego muškaraca. One su bolje organizovanije, lojalnije, opreznije, racionalnije, tu su da nam pomognu da čuvamo našu državu koja je ženskog roda – kazao je Vučević.

 

stoni tenis

Na trećem turniru u sezoni u našem drugom rangu, stonoteniseri Galadske nisu bili srećne ruke dok su devojke pomenutoga kluba upisale novu pobedu, doduše u stepenu niže.

U Beočinu, Kikinđani su izgubili sva tri susreta: od zemunskog Taurunuma (1:4), beogradskog Primara (3:4) i kostolačkog Rudara (1:4). Nastupili su:  Nikola Popov, Petar Vidić, Borislav Rajić, Miodrag Čović i Žarko Đurđev, do kraja kalendarske godine našu ekipu očekuje poslednji turnir pa potom u drugom delu sezone klasično ligaško nadmetanje, ali već sada je gotovo izvesno da ih tada čeka i borba za spas.

Stonoteniserke Galadske u debitantskoj sezoni imale su skromne ambicije koje su svodile na opstanak, ali su nakon mini-serije dobrih rezultata sada u poziciji da razmišljaju o plasmanu u gornjem delu lestvice. Pobedile su 4:3 u Temerinu istoimeni klub,  Jovana Glišin dobila je dve partije dok su Ivana Mršić i Lena Terzić upisale po pobedu, Terzić odlučujuću.

pleme

Nedavno je ženska ekipa Kluba američkog fudbala Mamuti, „Narandžasto pleme”, u Fleg ligi Srbije, treći put osvojila naslov prvakinja. Tim povodom gradonačelnik Nikola Lukač i gradski većnik za sport Dragan Pecarski, posetitili su ovu ekipu devojaka u prostorijama kluba i čestitatli im na uspehu.

– Kikinda je ponosna na vas, na prikazanoj ljubavi, radu i marljivosti i uvek ćemo da podržimo vaš rad kluba i da postižete još bolje rezultate – rekao je Lukač.

Predsednik kluba i trener Branislav Fekete je dodao:

– Entuzijazam ovih devojaka fascinira, kao i ljubav prema sportu i meni to daje vetar u leđa da napredujem i zannje prenesem njima, a one uzvraćaju rezultatima.

Igračica Jelena Fekete zaključila je:

– Redovno treniramo, gledamo snimke utakmica, trenirale smo i s momcima da se pripremimo za jače ekipe i sve nam se isplatilo.

 

karate

Po 19. put u mesnoj školi upriličen je „Bašaid kup”, koji organizuju Šotokan karate savez Srbije i Karate klub Bašaid, a otvorio ga je Mladen Bogdan, predsednik Skupštine Grada.

Osim takmičara iz naše države tu su bili i predstavnici Rumunije, ukupno 13 klubova sa 120 karatista, a sve su prisustvom podržali i gradonačelnik Nikola Lukač te gradski većnik za sport Dragan Pecarski.

– Ovo je vrlo bitno za mala mesta gde se održavaju ovakva sportska takmičenja za razvoj i usmerenje dece u zdrav život. Sport je, generalno, zapostavljen u malim sredinama, a ovo je dobar primer kako treba da se radi u ruralnom delu – rekao je Pecarski.

Nadovezao se Radovan Balog, trener KK Bašaid:

– Napunili smo salu, sklonili decu s ulice što mi drago, a zahvaljujem se Bojanu Mikalačkom iz MZ i gradonačelniku Lukaču i njegovim saradnicima što su mi omogućili i pomogli da se ovo takmičenje održi. Nadam se da će ubuduće opet da pomognu.

fudbal

Loš teren i snažan vetar u velikoj meri otežavali su posao obema ekipama pa je derbi susret u Inđiji između Železničara i OFK Kikinde završen bez pogodaka. Tako su Kikinđani u povratničkoj sezoni prvi deo takmičenja Srpske lige „Vojvodina” završili u samom vrhu tabele,  s 27 bodova prezimiće na trećem mestu!

Dobro su igrači kluba s imenom našega grada ušli u današnji meč, prebacili težište igre na domaću polovinu dela terena, a jedan opasan pokušaj s distance imao je i Lolić, tada je golman Inđijaca odlično reagovao. Železničar je uzvratio, ali daleko van okvira gola, malo potom usledila je konfuzija u odbrani OFK Kikinde, ali sve se dobro završilo, kornerom za domaće i to je u prvom delu bilo sve što su rivali prikazali.

Na početku nastavka naš golman Oparnica nije se dao iznenaditi na vetru, prosledio je opasnu loptu u korner, a onda tek u 72. minutu detalj vredan pažnje, Inđijci su imali idealnu situaciju, ali je njihov igrač tukao pored gola. Odmah potom domaći su još jedanput zapretili, tada iz kaznenog prostora, na sreću OFK Kikinde i ta je lopta završila pokraj stative. I u 76. minutu uzbuđenje pred mrežom naše ekipe, ali povoljno se okončalo, a do kraja više nije bilo uzbuđenja pa je naša ekipa odnela slađi deo sremskog plena put severnoga Banata.

OFK KIKINDA: Oparnica, Lukić, Beljić, Benke (Molnar), Mirkov, Ivanović (Spajić), Mojsilović, Dukić, Rafael, Barbul (Radovanović), Lolić (Đukić).

VOJVOĐANSKA LIGA „ISTOK”

I na vojvođanskom „Istoku” ovoga vikenda na rasporedu je poslednje jesenje kolo, a od naša četiri kluba danas je igrala u Novim Kozarcima Sloboda, pobedivši 1:0, pogotkom Kovačevića u 43. minutu, tim Begeja iz Žitišta. Velikoselska Kozara sutra će u Idvor, ŽAK u Perlez, a Crvena zvezda u Ruskom Selu čekaće od 13 sati Kovince.

387350195_237449245824047_7161895167070307969_n

Jutros oko 10 sati izbio je požar na jednom od šatora u okviru Prihvatnog centra na putu između  Kikinde i Banatske Topole. Požar manjih razmera brzo je saniran jer su odmah  na lice mesta izašli pripadnici vatrogasno-spasilačke jedinice.  U požaru nema povređenih i pričinjena je manja materijalna šteta, potvrđeno nam je u Policijskoj upravi u Kikindi. Uzrok zbog kog je nastao požar naknadno će biti utvrđen.

U Prihvatnom centru, otvorenom 2015. godine, trenutno je 17 migranata turske nacionalnosti.

368360000_806306541254606_6072185773922956960_n

Kikindsko udruženje pčelara domaćin je stručnom skupu koji se bavi aktuelnim dešavanjima u pčelarstvu. Naš Grad i udruženje posetili su gosti iz čitave Vojvodine, a dobra saradnja i razmena iskustava važna je za dalji napredak ove poljoprivredne grane, kazao je Saša Čolak, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Vojvodine.

– Naš cilj je da uputimo naše goste na koji način da uspostave što bolju saradnju sa svojim lokalnim samoupravama vezano za konkurse s obzirom na to da kikindski pčelari imaju izuzetnu saradnju sa Gradom. Razmenićemo iskustva sa terena, a organizovana su i stručna predavanja koja su nam potrebna da se izborimo, pre svega sa bolestima. Otkupna cena suncokretovog meda je veoma mala, 1,8 evra za kilogram, međutim ne možemo za to da krivimo nikog jer je situacija u čitavoj Evropi ista. Primera radi cena istog meda u Mađarskoj je 1,6 evra – rekao je Čolak.

Goste, ali i domaćine ovog skupa pozdravio je gradonačelnik Nikola Lukač, sa svojim saradnicima  koji je istakao da pčelarima treba pomoći.

 

-Domaći, kvalitetan med volim da probam i to je proizvod koji nas izdvaja. Grad, Pokrajina i Republika maksimalno se trude da pomognu udruženjima pčelara. Udruženja su važna jer samo tako, ujedinjeni, pčelari mogu da se izbore za što bolje uslove. Lokalna samouprava ima puno razumevanja za pčelare i dobri smo im partneri u ostvarenju njihovih ciljeva, ali i rešavanju problema – precizirao je Lukač.

Predsednik kikindskog Udruženja pčelara Miloš Jančić napomenuo je da je proizvodnja godina za pčelare bila solidna sa prosečnim prinosima.

-Najveći problem u ovom momentu nam je prodaja meda, tačnije to što nema prodaje na veliko, a ako je ima otkupna cena je niska. To je razlog što imamo puno meda na zalihama, a počinju pripreme za narednu sezonu. Od kuće se proda vrlo malo meda, svega pet do 10 odsto od ukupne proizvodnje, i cena je od 600 do 700 dinara. To je dovelo do toga da svi smanjuju broj košnica, a mladi nam se ne priključuju. Subvencije nam znače, međutim, sa ovom cenom meda to je nedovoljno za opstanak – rekao je Jančić.

Bolesti pčela uvek su aktuelne i važna je razmena iskustva za lečenje i tretmane, ali i skrenuti pažnju na zloupotrebu antibiotika u pčelarstvu. Veliko trovanje pčela na teritoriji našeg Grada bilo je 2019. godine i četiri godine kasnije situacija se umnogome popravila jer su, pre svega, poljoprivrednici ti koji su prestali da tretiraju svoje useve preparatima pogubnim za pčele.

 

gradska kuca

Kikinda je među top deset gradova po potražnji kuća, piše portal kamatica. Velika potražnja je bila za kućama u Subotici,  Zrenjaninu, a u vrhu liste su i Kikinda, Novi Sad, Šabac, Sombor, Kragujevac, Bečej, Pančevo, Sremska Mitrovica. U svim ovim gradovima je u prvoj polovini godine prodato više kuća nego u bilo kojoj beogradskoj opštini.

Tokom protekle godine ubedljivo najviše kuća u Srbiji, prodato je van Beograda, u Subotici, oko 1.200, a ovaj grad je i u 2023. zadržao prvo mesto po broju kupoprodaja ovog tipa nekretnina i za prvih šest meseci su prodate 564 kuće.

 

Na tržište nekretnina uticala je i veća potražnja za kućama u selima koja je porasla sa pojavom pandemije. Iako je interesovanje kasnije blago smanjeno i dalje je veće nego pre pandemije. Najjeftinije kuće u Subotici na selu se u okolini tog grada mogu ponekad naći i za 10.000 evra, a najskuplje koštaju i više od 200.000 evra. Najskuplje kuće su, u mestima Bački vinogradi, Hajdukovo i Horgoš, a uglavnom je uz njih išao veći komad obradivog zemljišta ili voćnjak.