Day: November 6, 2023

385507144_850062546663823_8657378258541881299_n

Da je interesovanje sugrađana za subvenciju za kupovinu bicikala veliko uverila se jutros naša ekipa. Već od sedam časova sugrađani koji su želeli da konkurišu za 10.000 dinara koje dodeljuje Grad strpljivo su u redu čekali da predaju neophodnu dokumentaciju. Od osam sati počeo je i prijem zahteva, a već do devet časova podeljeno je više od 150 brojeva, prema redosledu kako je ko dolazio da u Uslužni centar podnese zahtev. Kako je i prošle godine interesovanje bilo veliko preduzete su sve mere kako bi sugrađani što brže i efikasnije završili neophodne procedure.

-Pozdravljam ovu akciju i drago mi je što nam naš Grad pomaže do kupimo bicikle. Imam 73 godine i to mi je jedino prevozno sredstvo od kada sam prestala da vozim automobil. Bicikl imam, a došla sam da konkurišem da ga kupim unuci. Ona je odabrala sportski bicikl, a baka je tu da se potrudi da joj kupi poklon – rekla je Eržebet Grbić.

I sugrađanin Gojko Lončina ističe da će mu ova pomoć, ukoliko je dobije, puno značiti.

 

-Sve bicikle koje sam do sada imao su bili stari. Sada je red da kupim novi i nadam se da ću u tome uspeti. Svakodnevno sam na biciklu i verujte mi da sve obavim kao kada bih imao automobil. On mi je sve i nadam se da ću još dugo moći da ga vozim. Narodu treba pomoći, a posebno je značajna ovakva subvencija jer vidite koliko su ljudi zainteresovano za to. Zahvaljujem se našem Gradu i voleo bih kada bi ovakve akcije bile češće i naravno da svi dobiju pomoć  – dodao je Lončina.

Kako je već prvog dana podnošenja zahteva, dokumentaciju priložilo 235 sugrađana konkurs je zatvoren. Kako je objasnio Stevan Iličić, član Gradskog veća i predsednik komisije, sledi pregledanje dokumentacije i objavljivanje preliminarne liste do kraja nedelje. Očekuje se da će konačna lista biti objavljena sedam dana nakon toga, kada će biti organizovano i potpisivanje ugovora.

– U budžetu Grada za 2024. godinu predviđeno 2,5 milona dinara, na ime ove subvencije, to znači da će 250 sugrađana moći da kupi bicikl uz pomoć lokalne samouprave. Novi konkurs će biti raspisan krajem februara – rekao je Iličić.

Ovo je drugi put da lokalna samouprava izdvaja novac za subvencionisanu kupovinu bicikala kao ekološki prihvatljivog prevoznog sredstva. I ove, kao i prošle godine, planirano je milion dinara za ovu meru odnosno subvencionisanje 100 prvih sugrađana koji predaju potpunu dokumentaciju. Prošle godine lista je proširena i svih 213 sugrađana koji su konkurisali dobili su novac.

Stefan Mitrovica 1

Stefan Ostojić dobio je još jednu nagradu za klovnovsku monodramu „Lala“. Na Festivalu scenskog nastupa i koreodrame Fakulteta umetnosti Univerziteta u Prištini, održanom u Kosovskoj Mitrovici proteklog vikenda, poneo je priznanje publike za najbolju predstavu i, kako je obrazloženo, „pohvalu za izuzetnu glumačku igru, visoki profesionalizam i dilatiranu energiju s publikom“. Na ovogodišnjem festivalu učestvovali su umetnici iz Beograda, Niša i sa Cetinja.

Prvu klovnovsku monodramu u Srbiji, Ostojić je radio s francuskom rediteljkom Li Delong, u produkciji Grada Kikinde, „Grindeksa“, Kompanije „Lark“ iz Pariza i Teatra „Gusani u magli“. Jubilarno, 50. izvođenje „Lale“, zakazano je za 24. novembar u Narodnom pozorištu u Kikindi.

plivanje VK

Najmlađi plivači Velike Kikinde: Aleksandar Sokolai, Uroš Milićević, Luka Bubulj, Filip Đukić, Lena Bikić, Lena Stojanović, Ognjen Terek, Jovana Sabo, Jovana Savić i Aleksandra Protić, na „Mini Gran pri Kupu Zrenjanina” bili su najupešniji, osvojili su ukupno 27 medalja (13-8-6).

fleg fudbal (Large)

U Sremskoj Mitrovici i Subotici odigrani su treći turniri u muškoj i ženskoj kategoriji fleg fudbala.

Kikindski momci iz Mamuta završili su učešće sa po šest pobeda i poraza i treći su u grupi „Sever”, a devojke iz Orange Tribe prvakinje su Srbije sa svih devet pobeda. Za najkorisniju igračicu lige izabrana je Kikinđanka Jelena Fekete.

 

Foto: Tamara Milošević

 

 

 

ETS 4

Ekonomsko-trgovinska škola sprovela je, osmi put, projekat pod nazivom „Fer igrom svi pobeđuju“, koji je obuhvatio 60 učenika sa teritorije Grada, uz podršku velikog broja đaka škole-domaćina.

Ciljevi projekta su upoznavanje, druženje i međusobno poštovanje i uvažavanje, naročito tokom sportskih dešavanja gde je posebno primetno agresivno ponašanje mladih. Ponašanju tokom sportskih susreta deca su se učila na sportskim nadmetanjima i kroz Elektronski sport, igru u kojoj se poštuju pravila fer-pleja i uspešno sankcionišu prestupi.

U Školi je održano i predavanje o pravilima lepog ponašanja i o bezbednosti na internetu. Projekat je, po konkursu, finansirao Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine-nacionalne zajednice.

photo_2023-11-06_11-35-39

Paradoksalna situacija se dešava na političkom nebu Srbije. Na vlast žele da dođu ljudi koji sopstvene živote decenijama nisu mogli da urede, ali svakodnevno ubeđuju narod da će oni Srbiju i grad Beograd učiniti boljim i lepšim za život.

Na osnovu informacija od javnog značaja utvrđeno je da je kandidat Đilasove pro-Nato opozicije za premijera Srbije, Radomir Lazović iz pokreta Ne davimo Beograd upisao Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Beogradu školske 1999/2000 godine. Potencijalni prvi čovek srpske vlade je do danas, za 24 godine, položio svega 8 ispita, sa prosečnom ocenom 7,13.

Postavlja se osnovno pitanje, kako će Radomir Lazović odlučivati o vitalnim interesima Republike Srbije kada nije imao kapaciteta da vodi računa o svojoj porodici i svom obrazovanju. Stan je nasledio od roditelja, prvi radni odnos je zasnovao u Skupštini Republike Srbije 2023.godine, a građane Srbije ubeđuje da će moći da se stara o ekonomiji, životnoj sredini, budžetu, i spoljnoj politici.

Ono što se može primetit, Lazović po svim kriterijumima ispunjava standarde pro-Nato, levo-liberalne političke opcije. Reč je o čoveku koji parazitira već deceniju na raznim projektima NVO, zastupa populističke teme vezane za životnu sredinu iako nema nikakve stručne kompetencije da se bavi tim temama i ono što je najbitnije, zalaže se za nezavisno Kosovo i smatra da je u Srebrenici počinjen genocid i kao takav je idealan za Đilasovog kandidata.

Takođe, još jedan stručnjak se pojavljuje u liku i delu popularnog Aleksandra Jovanovića Ćute.

Ćuta je u jednoj stvari pobedio Lazovića. On je za razliku od Lazovića, studije na Fakultetu dramskih umetnosti upisao 1985. godine na grupi za Organizaciju scenskih i kulturno-umetničkih delatnosti i do danas je položio 12 ispita sa prosečnom ocenom 6,91. Za 38 godina, za Ćutu i više nego dobro.

Ono što je poražavajuće, jeste da se Ćuta lažno predstavlja kao producent, što predstavlja krivično delo.

Ono što je zajedničko za ove političke aktere jeste parazitiranje preko NVO sektora, nesposobnost uređenja sopstvenog života, ali istovremena želja za vlašću i želja da svim građanima uređuju život i nameću sopstvene vrednosti i pravila ponašanja.

nsuzivo.rs

pexels-dmitry-demidov-3921045

Jansenu Antalu, Jozefu Krumenaheru, kao ni Đuli Prajsu, nije pošlo za rukom da otvore prvi stalni bioskop u Velikoj Kikindi. Tadašnja gradska vlast nije im dala zeleno svetlo.

U oštroj konkurenciji, istaknuta zemljoradnička porodica Lisul uspela je da dobije dozvolu za rad i otvori prvi bioskop u gradu. „Uranije” je počela sa prikazivanjem filmova 1911. godine. Drugi stalni bioskop otvoren je već naredne godine. Ponude su prethodno stigle od Milana Tabakovića, građevinskog inženjera i arhitekte iz Arada i Molnar Karolja i Artura Revesa, proizvođača i trgovaca elektronskom opremom.

Kroz uzbudljiv istorijat bioskopskog života u Kikindi vodimo vas u ovoj emisiji „Lepe varoši”, u kojoj nam je sagovornik Srđan Sivčev, istoričar i autor dve knjige o bioskopima i filmskom životu u našem gradu.

Ovaj projekat je sufinansiran iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Oblaci 18

U utorak, 7. novembra, na maloj sceni Narodnog pozorišta, biće odigrani „Oblaci“, predstava o Dušanu Vasiljevu kojeg igra Vladimir Maksimović. Komad je, po tekstu Nine Plavanjac, režirao Stevan Bodroža.

Takođe na maloj sceni, predstava „Pa se vidimo u snu“, projekat Nikole Zavišića, na repertoaru je u petak, 10. novembra. Početak predstava je u 20 sati.

kozarci jele 1

Veći broj potrošača, trećina sela, po proceni iz dispečerske službe kikindske „Elektrodistribucije“, od juče popodne je bez struje jer je vetar srušio drvo na visokonaponsku mrežu ispred Osnovne škole u ovom mestu i izazvao havariju. Jak vetar iščupao je nekoliko jela u parku ispred Škole.

Kako smo saznali, ekipe su od jutros na terenu, rade na saniranju kvara i očekuje se da će redovno snabdevanje strujom uskoro biti uspostavljeno.

(Foto: OŠ “Ivo Lola Ribar” Novi Kozarci)

saobracajna policija 3

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodile su se dve saobraćajne nezgode u kojima su dve osobe zadobile teške i dve osobe lakše telesne povrede. Nastala je materijalna šteta u iznosu od 575 hiljada dinara.

Zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv osam učesnika u saobraćaju i izdato je 45 prekršajnih naloga.

Iz saobraćaja je, zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, isključeno sedam vozača, od kojih je troje zadržano do 12 sati.

Takođe, otkriveno je 17 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, pet prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 35 ostalih prekršaja, saopšteno je iz PU Kikinda.