Day: August 5, 2023

Mokrinska crkva

U toku je otklanjanje posledica nevremena  u gradu i na selima. Kako saznajemo od Miroslave Narančić iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj, do sada su prijavljena oštećenja na krovu kuće u ulici Vojvode Putnika 155, u Nakovu u Glavnoj ulici oštećena je ograda na kući, sa zgrade  Vojvođanske banke pao je lim koji je vrlo brzo uklonjen.

U ulici Miloša Velikog kod “Naše kuće” palo je stablo, kao i kod Doma zdravlja u ulici Kralja Petra Prvog, drvo je palo i na Melinom groblju i na više lokacija u Mikronaselju.

– Od siline vetra crkva u Mokrinu Sveti Arhangel Gavrilo ostala je bez krsta na kupoli. Sve ekipe su na terenu i molim sugrađane da budu strpljivi. Do svih koji su prijavili bilo kakvo oštećenje ili problem, stići će naše ekipe . Opet bih istakla da smo imali sreće u odnosu na druge gradove  – rekla je Miroslava Narančić.

OFK Kikiknda bolja od Perležana. Uspela „generalka”

U poslednjoj proveri uoči predstojeće sezone u Srpskoj ligi „Vojvodina”, fudbaleri OFK Kikinde, na Gradskom stadionu, rezultatom 1:0 savladali su vojvođanskog ligaša, Vojvodinu iz Perleza. Jedini pogodak postigao je Aleksandar Mirkov u 53. minutu iz kaznenog udarca.

Nova sezona započeće 12. avgusta, a Kikinđani će tada u prvom kolu dočekati tim Omladinca iz Novih Banovaca.

backa palanka

Kako portal NS Uživo nezvanično saznaje, porodica tragično nastradalog dečaka Aleksandra Mijaljkovića je meta poziva uznemiravajuće sadržine.

Pretpostavlja se da je razlog ovakvog ponašanja govor koji je sestra nastradalog dečaka održala u petak, na protestu dela opozicije.

Tom prilikom, Zorana Mijaljković je brutalno izviždana samo zato što je zamolila sve političke činioce da ne koriste ovu tragediju za rešavanje političkih razmirica i prikupljanje jeftinih političkih poena.

Očigledno je da se delu opozicije ovakve reči nisu svidele i da im pismo porodice Mijaljković remeti političke planove.

Podsećamo, deo opozicije je iskoristio i nezapamćenu tragediju u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar“ na Vračaru. Nedugo nakon tragedije, dok je narod bio pod izrazito jakim emocijama pokrenute su protestne šetnje pod sloganom “Srbija protiv nasilja“, koje su se ubrzo pretvorile u proteste sa političkim zahtevima, dok su deca iz Ribnikara i njihove porodice pale u drugi plan.

Nama ostaje samo da uslišimo želju porodice Mijaljković i da još jednom zahtevamo od svih političkih aktera da ovu tragediju ne koriste u političke svrhe.

 

nsuzivo.rs

IMG_20230805_162947 (1)

Nevreme koje je protunjalo Kikindom za sobom je ostavilo polomljene grane i delove stabala. Najviše štete vetar orkanske jačine naneo je u ulicama Kralja Petra Prvog i Generala Drapšina gde je višedecenijski drvored američkog koprivića. Štetu je pretrpeo i Nikola Đukić koji stanuje u ulici Kralja Petra Prvog broj 164.

Deo stabla se odlomio, pokidao kablove sa bandere i pao na krov njegove kuće, a deo je preprečio kolovoz.

– Izašao sam napolje kada sam čuo da nešto pada. Imao sam šta da vidim, deo stabla probio je krov i bacao crep po dvorištu. Zvao sam vatrogasce koji su vrlo brzo došli. Isekli su stablo, sklonili ga sa puta i otišli su dalje. Kako mi kažu imaju puno posla. U ovoj kući živim 76 godina i ovo je prvi put da se desilo ovako nešto – saznajemo od Nikole Đukića.

Osim na kući porodice Đukić, prijavljena je i šteta na automobilu u Nakovu koji je oštećen nakon što je pao crep sa kuće. Štete ima i u fabrici „Toza Marković“ gde se odvalio deo limenog krova na pogonu „Keramike“.

Velike grane pincike pale su ispred Dečijeg  i Školskog dispanzera i u ulicama Generala Drapšina, u Svetosavskoj.

Zbog odlamanja velikih grana intervenisano je i u ulici Petefi Šandora u Mikronaselju, na pružnom prelazu prema Nakovu, na Železničkoj stanici, u Galadskoj.

Na terenu su Vatrogasno-spasilačka služba, zaposleni u Policijskoj upravi, JP “Kikinda” i radnici “Bela Vile” koji uklanjaju nastalu štetu.

Tokom nevremena koje trajalo oko sat vremena, palo je 18 litara kiše po kvadratnom metru, Zbog velike količine padavina u kratkom vremenu, bile su poplavljene pojedine ulice.

Tuđman plakati

Konzervativni pokret „Naši“ juče je, na godišnjicu hrvatske zločinačke vojne operacije „Oluja“, izlepio centar Beograda plakatima „Franjo Tuđman ratni zločinac“.

Ova zločinačka operacija započela je napadom na Knin, čime je sproveden dugo pripremani egzodus Srba iz Krajine, što je najveće etničko čišćenje u Evropi posle Drugog svetskog rata. Uz prećutnu saglasnost međunarodne zajednice, sa svojih vekovnih ognjišta tada je proterano više od 250 hiljada ljudi, 1.881 je ubijen i nestao, a srpske kuće i crkve su popaljene.

Ono što ovaj zločin čini još većim, to je da se u Republici Hrvatskoj ovaj dan proslavlja kao „Dan pobede“ , a Franjo Tuđman je otac nacije koji se slavi i kojem se dižu spomenici.

Konzervativni pokret „Naši“ jasno i glasno poručuje da je Franjo Tuđman bio ratni zločinac koji, nažalost, nije kažnjen za svoja zlodela, a da je operacija „Oluja“ nastavak hrvatske genocidne politike prema srpskom narodu koja traje do današnjih dana.

(„NS uživo“)

IMG-7514

Danas je u Bačkoj Palanci održan skup dela opozicije povodom nedavne tragične smrti Aleksandra Mijaljkovića.

Na skupu se prisutnima obratila i rođena sestra tragično preminulog dečaka, Zorana Mijaljković, koja je ovom prilikom pročitala potresno pismo svoje majke.

U pismu je majka dečaka, Ivana Mijaljković apelovala u ime porodice na sve građane, novinare i političke činioce da se tragičan slučaj koji je zadesio porodicu Mijaljković ne koristi u političke svrhe i dnevna politička prepucavanja.

Takođe, prisutnima su se obratili i Miroslav Tubaković iz stranke Zdravka Ponoša koji je u jedno i komšija porodice Mijaljković.

Svojih pet minuta slave u ovoj tragediji su dočekali i Dragan Petrović koji je promenio nekoliko političkih stranaka, kao i Željko Pejčić, koji je tvrdio da je dobio otkaz u JKP Komunalprojekt, iako je dokazano da je to netačna informacija. Skupu su prisustvovali i opozicionari iz Beograda poput Zorana Lutovca i Zdravka Ponoša.

(NS uživo)

Subin 2

Radovan Subin, vitez kulinarstva za čija gastronomska umeća malo ko nije čuo, a mnogi su imali sreće i da uživaju u njima, doneo je još jedan pehar u Kikindu. Ovoga puta iz Grocke, sa 55. „Gročanskih svečanosti“ na kojima je, u konkurenciji 61 takmičara, skuvao najbolju riblju čorbu i osvojio ček na hiljadu evra.

– Na „Zlatnom kotliću Dunava“ učestovao sam četiri puta i svaki put sam bio na pobedničkom postolju, od toga dva puta na prvom mestu – kaže Radovan. – Milo mi je što sam ponovo pokazao kako se kuva riblja čorba. Imao sam 30 gostiju na večeri, a onim što je ostalo počastio sam publiku. Organizatore, prijatelje, kolege, sve sam ih pozvao da dođu na „Dane ludaje“. Mislim da sam ja neki mali ambasador našeg grada na kulinarskim manifestacijama.

Nebrojene su manifestacije na kojima je Subin kuvao i pobeđivao. Zato me organizatori, kada im dosadi da stalno odnosim nagrade,  pozivaju da budem sudija, smeje se Radovan.

Juče se vratio sa još jednog žiriranja, sa „Gulašijade“ u Despotovcu.

– Takođe sam i predstavio mađarsku kuhinju, održao sam predavanje o tome kako je nastao gulaš i kako se kuva. Možda sam sentimentalan  prema mađarskoj kuhinjim, ja je obožavam. Kada prezentujem razvoj kuhinje u svetu, uvek naglašavam da je mađarska specifična jer se, u samo jednom zalogaju, istovremeno osećaju svi ukusi i to je zadivljujuće. Zato se divim Mađarima, a gulaš im je takav i zato što dodaju i neku slast, kašiku pekmeza od kajsija ili parče čokolade za kuvanje, da „ubiju“ gorčinu – otkriva nam Subin.

Uprkos tome što je uporno među prvima, neki organizatori ga i dalje pozivaju kao takmičara jer, čini se, ne žele da ostanu bez Radovanovog specijaliteta.

Na poziv Turističke organizacije Zrenjanin u utorak će, još jednom, nastupiti na Danima piva, tačnije na Memorijalu „Đula Farkaš“, takmičenju u kuvanju riblje čorbe.

– Sigurno ću dostojno predstaviti naš grad i pozvati ih na „Dane ludaje“ – dodaje Subin.

Najbolji kuvar Kikinde i ambasador našeg turizma vrlo dobro zna da se najlepša druženja i dogovori postižu uz dobro jelo u pripremi kojeg je ovaj vitez kulinarstva jednostavno nenadmašan.

KARANOVIC KUKURUZ (1)

Dejan Karanović iz Kikinde bavi se proizvodnjom kukuruza šećerca na otvorenom. Pola jutra pod šećercem, na njivi u Banatskom Velikom Selu, zasadio je prvi put pre sedam godina i od tada ga uzgaja svake godine.

– Prve godine kada sam zasadio šećerac bile su poplave. Rod je bio izvanredan jer ovaj kukuruz traži puno vode i od tada je deo naše proizvodnje. Svake godine naučim nešto novo o uzgoju ove biljke jer je svaka  drugačija i samim tim specifična – navodi Karanović.

Kukuruz šećerac pripada posebnoj podvrsti kukuruza čija je odlika veći sadržaj šećera u zrnu. Zato je i tražen.

– Šećerac sejem početkom aprila, a berem polovinom jula. Seme  nabavljam u Futogu od ovlašćenog uvoznika jer je to prvi uslov za dobar rod. Uzgoj je dosta zahtevan. Treba mu posebna nega, veštačko đubrivo, prihrana, tretmani protiv bolesti i štetočina. Ovom kukuruzu potrebno je puno vode, tako da je na parceli postavljen sistem za navodnjavanje koji obezbeđuje siguran rod – kaže naš sagovornik.

Pod zalivnim sistemom Karanović ima jutro i po zemlje. Ulaganje, kaže, nije bilo malo, ali se na duži period isplati.

– Imamo 10.000 komada šećerca na njivi. U toku je branje i prodaja, a za sada uspevamo da se pokrijemo sopstvenim snagama. Pomažu supruga Jelena i sinovi Živko i Marko. Svakog dana smo na njivi i uvek imamo svežu robu. Imamo redovne kupce, a cena je kao i ranijih godina  – tri kukuruza za 100 dinara. Ova cena se isplati  – ističe Karanović.

Važno je i odmoriti zemlju, tako da sa kukuruzom šećercem kombinuje setvu povrća.

– Od jednog i po jutra, na kom imam sve uslove za setvu, svake godine drugih pola jutra je pod ovim usevom. Na preostalom zemljištu uzgajam kupus i krompir. Oni najbolje vrate zemlji ono što joj kukuruz uzme. Kada se neko zainteresuje da sadi šećerac prvo što ga savetujem je da mora da ga navodnjava, tako da oni koji nemaju bunar na parceli, ne treba ni da se upuštaju u veću proizvodnju  – precizira Karanović.

Po završetku ove berbe, biće još jedna u septembru. Kukuruz je sejan sukcesivno da ga ima tokom čitavog leta.