фебруар 1, 2026

Dan: 6. jul 2023.

Ivandan cvece 1

Pravoslavni vernici 7. jula obeležavaju rođenje Svetog Jovana Preteče, odnosno Jovana Krstitelja, poznatije kao praznik Ivandan (Ivanjdan).

Sveti Jovan Krstitelj bio je jevrejski asketski propovednik iz prvog veka koji je vršio obredna kupanja na reci Jordan. Pozivao je ljude na pokajanje i okretanje Bogu. Bio je važna religijska ličnost u svom veku. Njegov pokret je, verovatno, bio masovniji od Isusovog. Najpoznatiji je po tome što je krstio Isusa, koji je prihvatio njegovu poruku.

Evanđelja pripovedaju i da je Isus Hristos oko svoje tridesete godine otišao da se krsti kod Jovana Krstitelja koji mu je rekao: “ti treba mene da krstiš, a ti dolaziš meni?”, te da ga je krstio tek na njegovo insistiranje. Nakon što ga je Jovan potopio u reku Jordan i krstio ga, sa neba se na Isusa spustio Duh sveti u vidu goluba i Božji glas je progovorio: “Ti si sin moj ljubljeni. U tebi mi sva milina.“ Ovaj događaj se u hrišćanstvu naziva Bogojavljanje.

U hrišćanstvu se poštuje kao svetac, pustinjak i mučenik, prethodnik Isusov. Isus Jovana opisuje kao čoveka koji „niti jede niti pije“.

Običaji na Ivanjdan

Ovo je radostan hrišćanski praznik za koji se vezuju zanimljivi običaji, sačuvani do danas. Smatra se da je Ivanjdan toliko veliki praznik da se, na taj dan, Sunce tri puta zaustavlja.

Jedan od najzastupljenijih običaja je pletenje venaca od ivanjskog cveća. Veruje se da venci ukazuju da je priroda došla do najviše tačke jer je sredina leta i da se tim vencima priroda ovenčava.

Venci su i simbolika ljubavi, pa podsećaju parove na venčanje, dok devojke u venac od livadskog bilja i lekovitih trava ubacuju i crvenu ružu. Sa ovim vencima kite se kapije, devojke ih nose na glavi, ukrašavaju se domovi.

Verovanje kaže da, uoči Ivanjdana, valja nabrati jovanovu travu i u nju uplesti hajdučku travu, majčinu dušicu, vrtiku i beli luk, a sve uvezati crvenim končićem. Od crvene boje beži sve loše, luk čuva od svakog đavola, vrtika je tu dan se novac vrti u kući.

Kojim god povodom da su pravljeni, venčići od ivanskog cveća kače se iznad ili sa desne strane kućnih vrata. Veruje se da će štititi dom od nesreće tokom cele naredne godine.

U nekim krajevima venčići se uveče, uoči ovog praznika, ostavljaju ispred kućnih vrata. Ukoliko venac od ovih naročitih cvetova na praznik osvane pred kućom, veruje se da će porodicu zaštititi od svake nedaće.

Verovalo se da na ovaj dan voda ima posebnu moć, pa su se ljudi kupali u rekama i potocima. Još jedan običaj jeste branje lekovitog bilja na Ivandan, koje se čuva u domu toku cele godine za lečenje.

Ljudi su, na ovaj dan, od davnina sklapali prijateljstva, kumili se, a od svih običaja najvažnije je praktikovati molitvu i zahvalnost, i širenje radosti i ljubavi.

Za Ivanjdan kažu i da je devojački praznik jer sve mlade žene prethodno veče u mnogim krajevima Srbije pale ivanjdanske vatre, beru cveće i trave, pevaju i pletu vence, a razilaze se u ranu zoru.

Ivanjski venčići u Kikindi

Na kikindskoj pijaci danima pred praznik prodaju se venčići i buketi u različitim varijantama, najviše od suvog cveća. Uoči Ivandana bilo ih je na mnogo tezgi, a prodavci su bili spremni i da razgovaraju o običajima u našim krajevima na ovaj praznik.

– Pleteni venčići se kače na vrata dan ranije, kako bi osvanuli na Ivandan. Takođe se nose i na groblje, da i tamo „osvanu“. Osim ivanjskog cveća, upliću se i cveće smilje ili „pogačarke“. Žito stavljamo u venčiće da bude rodna godina, neko ubacuje čak i beli luk. Ovaj venčić se ne skida čitave godine, do sledećeg Ivandana. Kažu, ako se ne skine sledeće godine, treba ga ostaviti i zameniti tek posle tri godine – rekla nam je Violeta Keneški čiji venčići su bili i lepi i maštovito urađeni.

Milan Vejin iz Kikinde kaže da je, sa pokojnom suprugom, od 1987. godine prodavao cveće na pijaci. Njegovi venčići imaju najviše cveća sa nežnim i belim cvetićima.

– To su drhtala ili „drkćala“, kako kažu Lale. Venčići se nose i na grob jer je tumačenje da je i grob dom. Inače, na kući ih treba čuvati do Đurđevdana, kada se skidaju i stavljaju venci od svežeg poljskog cveća. Ovi venčići ostaju do Ivandana. Takođe, kažu da se na grob nosi buket ako nije prošla godina od smrti, a tek posle godine, sledećeg Ivandana, nosi se venac. Dobro se prodaju i buketi i venčići. Kupuju i mladi, ako treba, uputimo ih u to kakvi su običaji

Dan uoči Ivandana venčići su se prodavali po ceni od 350 do 500, a najjeftiniji buketi suvog cveća koštali su 250 dinara.

 

 

IMG_20230706_100050

U dvorišnom delu Centra za stručno usavršavanja, gde se nalazi Park nauke, počela je izgradnja novog objekta. Trening centar odnosno učionica budućnosti imaće 150 kvadrata i upotpuniće aktivnosti i sadržaje kikindskog CSU. Ovo je najveća investicija od 2010. godine od kada je otvoren Centar.

-Trening centar moći će da koriste kompanije, ali i svi ostali koji imaju potrebu za dodatnim obrazovanjem, prekvalifikacijama i dokvalifikacijama – ističe Dejan Karanović, direktor CSU –  U našem gradu otvoren je veliki broj fabrika i biće ih još. Suočeni smo sa nedostatkom  radnika u pojedinim branšama i ovaj centar biće pravo mesto za obuke tako da će se još više smanjiti broj nezaposlenih.

Sredstva za izgradnju, 20 miliona dinara, dobijena su na konkursu Ministartsva prosvete. Posao će biti podeljen u dve faze.

-Ove godine završićemo grube radove, a naredne je planirano da kompletna investicija bude završena. Za opremanje budućeg Trening centra konkurisaćemo na IPA projektima prekogranične saradnje sa Rumunijom i Mađarskom. I naša premijerka Ana Brnbić zalaže se za dualno obrazovanje i sektor informacionih tehnologija, što nam je i dalo ideju za otvaranje centra za dodatno obrazovanje – napominje naš sagovornik.

Cilj je da se oforme i IT inkubatori. Pojedincima koji se bave informacionim tehnologijama biće ponuđen prostor, logistika i oprema kako bi otvorili firme u našem gradu.

 

-Zgrada koja se gradi imaće prizemlje i jedan sprat. Biće modernog izgleda i sa opremom koja će zadovoljiti sve potrebe budućih korisnika –  dodao je Karanović.

U proteklih nekoliko godina Centar za stručno usavršavanje dobio je 46 miliona dinara na projektima. Novac je iskorišćen za opremanje Parka nauke, Mejkres kluba, kao i aktivnosti vezane sa Centrom za promociju nauke i Pokrajinskim sekretarijatom za obrazovanje.

zaprasivanje avionom

Tretman odraslih formi komaraca hemijskim putem iz vazduha na teritoriji grada Kikinde i naseljenih mesta obaviće se u subotu, 8. jula, u periodu od 18 do 21 sata, saopšteno je iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Gradske uprave.

Preparat koji će se koristiti je „neopiroks lambda“ (aktivna materija je labda cihalotrin). Ukoliko meteorološki uslovi budu nepovoljni, tretman će biti pomeren za nedelju, u isto vreme.

Upozoravaju se pčelari da je preparat toksičan za pčele, da košnice zatvore ili ih udalje najmanje pet kilometara od mesta tretiranja. Dejstvo preparata traje tri dana.

Usluge sistematskog suzbijanja komaraca obavljaće firma „Ciklonizacija Logistika doo“ iz Novog Sada, navodi se u saopštenju Sekretarijata.

358506897_830495405378757_3279754390801969484_n

Oko 10 odsto stanovništva koje je alergično ili osetljivo na korove trava i drugih biljka alergično je na polen ambrozije. Stoga se već nekoliko godina mapiraju lokacije  na teritoriji Grada na kojima je raspostranjena ova biljka.


-Polen ambrozije može da rasprostire u krugu od 100 kilometra, tako da će uništavanje ovog korova početi ovih dana i trajaće do oktobra. Polen nam stiže i iz susedne Rumunije, a na nama je da na našoj teritoriji kontrolišemo i mehanički tretiramo ambroziju– saznajemo od Miroslave Narančić, sekretarke Sekretarijata za  zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj. – Obuhvatićemo površinu od oko 160 hektara na teritoriji grada, a pre mehaničkog uništavanja sva mesta su mapirana i zna se tačno gde je potrebno kositi.

Sugrađani treba da uređuju lokacije ispred svojih objekata i da se jednako brinu  o površinama u gradskom građevinskom rejonu i u ataru, odnosno da se ova korovska biljka uništi i na njivama pod usevima.
-Svi vlasnici, korisnici, pravna lica, preduzetnici, poljoprivrednici, staraoci i upravljači javnim putevima i vodotokovima, kao i fizička lica, u obavezi su da uništavaju ovu korovsku biljku uz primenu agrotehničkih mera, mehaničkim ili hemijskim putem. Ambrozija će se uništavati uz raskrsnice, saobraćajnice i na zapuštenim lokacijama – dodaje Miroslava Narančić.

Kolika je koncentracija polena u vazduhu sugrađani mogu da prate preko dve palinološke stanice u našem gradu. Njihova funkcija je da mere i identifikuju polen u vazduhu, što je veoma važno kako građanima koji imaju probleme sa polenskim alergijama, tako i lekarima za adekvatnu blagovremenu terapiju. Stanica prati polenska zrna u vazduhu tokom perioda cvetanja drveća, trava i korova od kraja februara do oktobra, a monitoring obavlja departman za biologiju i ekologiju novosadskog Prirodno matematičkog fakulteta. Rezultati svakodnevno mogu da se prate na sajtu Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine i na sajtu Grada.

struja

Isključenja struje u Kikindi, zbog radova, najavljuju se iz „Elektrodistrivucije“ za petak i za početak naredne sedmice.

U petak, 7. jula, od 8 do 12 sati, struju neće imati potrošači u ulicama:

– Mladena Stojanovića

– Rade Trnića, od Kosmajske do Branka Ćopića.

Radovi su najavljeni i za ponedeljak, 10. jul, od 8 do 10 sati, kada struje neće biti u ulici Uglješe Terzina, od Vuka Karadžića do Miloša Velikog.

Istog dana, od 10.30 do 11.30 biće prekinuto snabdevanje potrošača na Trgu srpskih dobrovoljaca – broj 41 i broj 43.

Od 12 do 14 sati, struje neće biti u polovini Banatske ulice, prema kraju i u polovini Puta za pristanište, takođe prema prema kraju ulice.

U Čanadskoj ulici, u kućnim brojevima 3 i 4, prekid u snabdevanju planiran je za utorak, 11. jul, od 9 do 11 sati.

 

 

Don`t copy text!