Month: June 2023

Lukač 2

Zbog toga što firma Zorana Mileševića povlači dva miliona evra iz gradske kase, te je budžet grada 12. juna blokiran, odbornik opozicione Nove DSS Ladislav Tomić zatražio je da gradska skupština danas raspravlja o razrešenju gradonačelnika Nikole Lukača (?!).

U dopisu koji, kako je konstatovao predsednik skupštine grada Mladen Bogdan, nije pravno valjano sročen, pa predlog nije ni mogao biti uvršten na dnevni red, Tomić je izneo da gradonačelnik „nije uspeo da iznos umanji ili tužiocu isplati na drugi način“.

– Umesto da iznađe rešenje, gradonačelnik odbija ponude i dovodi gradsku kasu do toga da bude blokirana- rekao je Tomić u skupštini.

Prvi čovek grada istakao je da neće pristati na ucene i uslovljavanja ljudi sumnjivih biznisa, te ponovio da zbog blokade računa, budžetski korisnici neće biti uskraćeni- zahvaljujući reorganizaciji troškova i finansijskoj disciplini.

– Budžet je 12. juna blokiran zbog puta koji nema projekat, nema upotrebnu dozvolu. Ne znam od kad ste postali glasnogovornik Zorana Mileševića i interesne grupacije koja otima građanima i deci. To je enigma.  Očigledno da želite da pošto-poto bude lider, pa makar bili na platnom spisku Mileševića i stali na njegovu stranu. Poštujemo sudsku odluku, ali ne prihvatamo ucenjivanje ni uslovljavanje nekoga ko ne voli svoj grad ni svoju zemlju. Ne odustajemo od revizije ovog sramnog sudskog postupka, protiv svih koji su učestvovali zajedno podnećemo krivične prijave- podvukao je Lukač.

Da opozicija koristi situaciju kako bi napala gradonačelnika koji „gasi požar koji je neko drugi zapalio”, ukazao je odbornik SNS Dušan Popeskov. On je rezimirao desetogodišnji učinak vlasti naprednjaka u Kikindi, nasuprot periodu koji je prethodio.

-Vidi se i treba da se zna razlika. U septembru 2013. budžet je bio 2,1 milijarda dinara. Tada je grad bio zadužen 950 miliona dinara, 45 odsto budžeta bili su dugovi. Nezaposlenih je bilo skoro 10.000, danas 2.200 ljudi. Višedecenijski problem pijaće vode mogao je i ranije da se rešava, ali nije. Fabrike su došle u naš grad, otvorile nova radna mesta. Zopas, Mekafor, Kalcedonija, neke su od njih. SNS je u pokrajini 2016. preuzela vlast. Kikinda sada iz pokrajine dobija 160 miliona dinara za postrojenja za prečišćavanje vode za četiri sela. A na delu imamo otimanje dva miliona evra od čoveka koji je postavljao lokatore 1999. godine.  Napadate gradonačelnika, koji gasi požar koji je neko drugi zapalio. Treba da nam date podršku, ako ste državotvorni. Ali ta kampanja vam neće proći- rekao je Popeskov.

Tomić je replicirao rekavši, između ostalog, da su odbornici SNS „podanici Aleksandra Vučića“.

Opomenuo ga je predsednik skupštine Mladen Bogdan.

– Vređate dostojanstvo odbornika, molim vas da vodite računa – kazao je  Bogdan.

Reorganizacija troškova i finansijska disciplina, ali niko neće biti uskraćen

U nastavku skupštinske rasprave, gradonačelnik Lukač je precizirao da je do sada otplaćeno 90 miliona od 220 miliona dinara.

– Put nije legalan ni funkcionalan. Šta znače dve ponude za otplatu? Znamo ko je Zoran Milešević i kako je došao do mogućnosti da tuži grad. Put nije završen niti ima upotrebnu dozvolu, a koštao je milijardu dinara do 2012. godine, i onda je ispalo da treba još da se plati. Ako želite da branite građane, onda recite da Zoran Milešević otima od dece. Tomiću, saberite emocije i nervozu. Nijedan budžetski korisnik neće biti uskraćen za funkcionisanje, ali ćemo dodatno isplanirati i malo prolongirati obaveze.  Sve funkcioniše, a reorganizacijom troškova i finansijskom disciplinom sve ćemo prebroditi. Kada je neko toliko brižan, da vidimo gde će taj novac uložiti, u svoj grad? Ne nego u svoje džepove i džepove onih koji su mu to omogućili. Treba otići i videti kakav je put. Pogledajte samo „Narvik” na šta liči. Obukli ste žuti dres, kao Ronaldinjo, driblate levo i desno, i sve iznenadite- odete levo i podržite Zorana Mileševića. Milešević je postigao gol, ali utakmica traje, mi imamo bolji tim i mi ćemo pobediti jer časno radimo za grad. Zašto su njegovi pajtosi odustali da mu plate, zašto druge opštine nisu prihvatile ucenjivanje. Zašto je gurao da u Kikindi prihvate nepostojeće radove i da se sve napumpa? Imao je svoje marionete ovde- napomenuo  je Lukač.

Lukač: Za razliku od uništitelja, mi se borimo za običnog čoveka

-Za dva miliona evra, mogli smo da izgradimo nov vrtić, dogradimo sportsku halu, renoviramo fasade… Dok god sam na ovom mestu, trudiću se da pomognem običnom čoveku- roditeljima, radnicima bakama, dekama. U razgovoru sa njima čujemo mnogo ideja i predloga. Meni je najvažniji običan čovek, da rešimo njegov problem, da bude ponosan na svoj grad i politiku predsednika Vučića koja ima sluha za obične građane. Slušamo sugrađane, mene i moje saradnike to zanima, imamo saosećanje.  Dobijemo kritike, ali one su nam putokaz šta treba da rešavamo. Ponavljam da niko neće biti uskraćen za sredstva koja su garantovana budžetom, a mi se lavovski borimo da ih obezbedimo, za razliku od onog koji je uništavao preduzeća i „Narvik”. Rezultati rada mere se na izborima, ne na ulici. Bićemo brana onima koji Kikindu žele da vrate u mračan period. Mrziteljima Kikinde i Srbije nećemo dozvoliti da ponovo postavljaju svoje marionete. Daćemo sve od sebe da naša Kikinda bude još bolje mesto za život i rad. Ovde živimo i ne mislimo odavde da idemo – poručio je Lukač.

Aćimov: Da li je OK da zastupate otimanje od građana i dece

-Zbog čega gospodine Tomiću obmanjujete građane? Nekorektno je da kažete da smo podanici. Ako ste čitali budžet, videli ste koliki je to boljitak. Gradonačelnik ne sedi u kabinetu ili po kuloarima, da ispija viski i gleda kako da napuni džepove.. Sportskim žargonom, vi ste obukli sportski dres, ušli ste skroz levo i centrirali. Da li je ok da zastupate interes otimanja od  dece. Nećemo se politički napadati jer to je sve OK. Nije OK- kazao je Aćimov aludirajući na nedavni sporazum OK ( Opozicije Kikinde) o nenapadanju i zajedničkim aktivnostima, čiji je potpisnik i lokalni odbor Nove DSS, zajedno sa Đilasovom SSP, Demokratskom strankom i još nekolicinom lokalnih odbora .

dijana naslovna

Na današnjoj sednici gradske skupštine, odbornici su usvojili odluku o konsolidovanom završnom računu budžeta grada za 2022. godinu. U odnosu na plan koji je po poslednjem rebalansu iznosio 3,5 milijardi dinara, prošlogodišnji prihodi su ostvareni u visini od 3,260 milijardi što je 93 odsto, a rashodi 3,179 milijardi, odnosno 91 odsto. Prihode i rashode gradske kase, na sednici je predočila zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

-Grad Kikinda prošlu godinu završio je sa suficitom od preko 80 miliona dinara.  Prihodi su veći za 340 miliona veći 2021. godine, najviše zahvaljujući porezima i rudnoj renti. Poreska grupa prihoda ostvarena je u visini od skoro dve milijarde dinara. Porez na zarade iznosio je 1,13 milijardi dinara, porez na imovinu 557 miliona, a od rudne rente je prihodovano 345 miliona dinara, što je najveći iznos u proteklih deset godina. Rashodi su nešto niži. Izdaci za investicije bili su 16 odsto budžeta, odnosno 497 miliona, takođe su bili veći nego 2021. godine- tu su ulaganja u vodovodnu i kanalizacionu mrežu, unapređenje lokalnog ekonomskog razvoja, aktivne mere podrške ruralnom razvoju, sanacija divljih smetlišta, uređenje kanalske mreže i atarskih puteva.– rezimirala je zamenica gradonačelnika.

Šef odborničke grupe Aleksandar Aćimov istakao je domaćinsko rukovođenje gradom napominjući da je, i pored posledica korone, tim koji vodi grad pokazao odlične rezultate realizujući kapitalne projekte i brojna ulaganja.

– Težak period od dva meseca ćemo prebroditi i imati još veća ulaganja- rekao je Aćimov, povodom aktuelne blokade računa grada.

Na sednici su usvojeni izveštaji o prošlogodišnjem radu ustanova koje su obrazložili njihovi rukovodioci. Tako je skupština izglasala izveštaje Narodne biblioteke „Jovan Popović”, Narodnog muzeja, Narodnog pozorišta, Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera„, Kulturnog centra, Istorijskog arhiva, Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“, Centra za stručno usavršavanje, Sportskog centra „Jezero”, Turističke organizacije.

Usvojena je i strategija razvoja JP „Kikinda“ za period od 2023. do 2027 godine, Godišnji program zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta, kao i izmene i dopune nekoliko akata: Programa poslovanja JP Kikinda, Plana generalne regulacije centralnog dela naselja Kikinda, Odluke o uređivanju i održavanju groblja.

Skupština je usvojila rešenje o prestanku dužnosti dugogodišnjeg direktora CLPU „Tera” Slobodana Kojića, a za novog direktora izabran je Aleksandar Lipovan. Lipovan je zaposlen u „Teri“ od 2010. godine, od 2019. na mestu menadžera međunarodne i međusektorske saradnje.

marica

Novi broj KOMUNE danas je na vašim kioscima. Čita nas i sportska heroina Marica Stražmešter koja nam je dala intervju neposredno pred dolazak iz SAD u rodnu Kikindu.

Ne zaboravite, četvrtak je dan za KOMUNU.

U današnjem broju, između ostalog; čitajte:

Planovi gradske vlasti se obistinili: Kikinda dobija prvi ritejl

Blokada i opoziciono (pre)sabiranje

Veliko srce hrabre Julijane-na braniku domovine u dalekom svetu

Četrdeset godina aforizama sugrađanina Save Markova 

i još mnogo toga…

 

Komarci 1

Tretmani protiv komaraca sa zemlje i iz vazduha na području Kikinde biće izvedeni u periodu od 2. do 16. jula, u prvom terminu sa povoljnim meteo-uslovima, saopšteno je iz novosadske „Ciklonizacije“.

Kako se navodi, tretiranje će se izvoditi preparatima na bazi lambda-cihalotrina i deltametrina. Upozoravaju se pčelari da su preparati toksični za pčele i preporučuje se njihovo zatvaranje ili izmeštanje na najmanje pet kilometara od mesta tretiranja. Dejstvo preparata traje jedan dan.

Munje

Bioskop na otvorenom biće organizovan u petak, 30. juna, na Starom jezeru. Biće prikazan film „Munje opet“, u kojem, između ostalih, igraju Sergej Trifunović, Boris Milivojević, Nikola Đuričko i Jelisaveta Seka Sablić.

Događaj je deo „Kikindskog leta“ u organizaciji Turističke organizacije Grada. Početak je u 21 sat, ulazak je besplatan.

PJP 1

Članovi Sekcije veterana Posebnih jedinica Policije (PJP) juče su odali pomen svom stradalom saborcu Tintor Peri koji je, pre 25 godina, na Vidovdan, izgubio život u borbama sa albanskim teroristima.

U ime svojih saboraca položili su vence na spomen obeležje ispred Mesne zajednice u Ostojićevu i na grob Tintora, jednog od palih heroja PJP.

– Za našu jedinicu ta 1998. godina bila je izuzetno teška. U oružanom sukobu sa teroristima poginulo je šestoro i ranjeno 18 naših pripadnika. Među poginulima je bio i Pera Tintor. Kao njegove kolege i saborci trudićemo se da sećanja na njega i na svu našu palu braću ne izblede – poručio je jedan od starešina PJP, poručnik Brane Ilić.

Iz Policijske uprave Kikinda u borbama na Kosovu i Metohiji poginulo je devet pripadnika Posebnih jedinica. Sekcija Veterana, koja deluje u okviru kikindskog SUBNOR-a, okuplja 52 člana koji, s ponosom i tugom, neguju sećanje na svoje poginule saborce.

Pozar BVS 1

Na jednoj od zgrada koje pripadaju Poljoprivrednom preduzeću AD „Kozara“ u Banatskom Velikom Selu jutros je izbio požar. Da gori krovna konstrukcija na objektu prijavljeno je u 8.35 i odmah su upućena tri vozila kikindske Vatrogasne jedinice i po jedno vozilo profesionalne Vatrogasne brigade NIS-a i DVD-a iz Ruskog Sela, saznajemo u Policijskoj upravi Kikinda. Povređenih nema jer je u pitanju objekat (bivši motel) koji nije u upotrebi.

Kako se navodi, požar je lokalizovan u devet sati, a gašenje je još uvek u toku.  Kada se objekat dovede u bezbedno stanje, započeće se sa istražnim radnjama i procenom materijalne štete, tako da uzrok požara za sada nije poznat.

(Foto: FB printscreen)

Akademija 3 (1)

U zajedničkoj organizaciji Grada i Srpske pravoslavne crkvene opštine, večeras je, u svečanoj sali Narodnog muzeja, uz prisustvo sveštenstva, predstavnika Grada, gostiju i velikog broja Kikinđana, održana Vidovdanska akademija.

Gradonačelnik Nikola Lukač podsetio je da je ovo prvi put da Grad i Crkvena opština organizuju ovu svečanost.

– Vidovdan označava sabiranje i zajedništvo i treba da nas okupi oko ideje koja je najvažnija za celo srpstvo, a ona podrazumeva očuvanje samostalnosti i jedinstvo, kao i da se nikada ne odreknemo svoje istorije i porekla, da smo suvereni. Na ovaj veliki praznik molimo se i za bolji život Srba na Kosovu i Metohiji i ohrabrujemo naše sunarodnike jer Srbija nikada neće odustati od borbe za svakog Srbina i za svoju zemlju. Mi koji imamo mogućnost donošenja odluka nikada nećemo izdati našu otadžbinu, uvek će nam na prvom mestu biti ljubav prema Srbiji. Ona će nas i ubuduće sabirati, okupljati i gurati napred, da gradimo još bolju budućnost za Kikindu i našu zemlju i da svi Srbi i oni koji vole Srbiju budu sabrani, da zajedno uspravno koračamo, verujući u našu otadžbinu i boreći se nju – istakao je Lukač.

Protonamesnik, starešina Hrama Svetih Kozme i Damjana, Boban Petrović,  preneo je blagoslov episkopa Nikanora i, u njegovo i u ime Crkvene opštine Kikinda, zahvalio je Gradskoj upravi na saradnji u organizovanju Akademije.

Vidovdan ima višestruki značaj, dodao je otac Miroslav Bubalo.

– Sam praznik ima, pored verskog, i moralni značaj i obavezujući je za naredne generacije – kazao je Bubalo. – Oni koji nam kroz istoriju nisu bili prijatelji,  birali su upravo taj dan da nas ponize.

Tema Vidovdanske akademije bila je vojno sveštenstvo u Srbiji. O tome je govorio pukovnik Stevica Karapandžin koji je osmislio model verskog života u vojnoj sredini i priredio podzakonska akta radi povratka sveštenika u vojsku nakon sedam decenija.

– Mi smo prvi, u tadašnjoj Evropi, 1839. godine, u vreme Knjaza Miloša, kada nismo bili ni potpuno nezavisni, imali zakonom regulisanu poziciju vojnog sveštenika. U vreme kada sam počeo da radim na tome, Srbija je bila tek jedna od nekoliko zemalja koja nije imala sveštenstvo u vojsci – pored Crne Gore, Albanije, Makedonije i Bugarske – rekao je pukovnik Karapandžin.

Pukovnika je, zbog ovih zasluga medaljom Svetog Kralja Milutina odlikovao Patrijarh Irinej, a Karapandžin je ovu temu i proces pretočio u knjigu „Verska služba u Vojsci Srbije“.

Na Vidovdanskoj akademiji prisutnima se obratio i otac Slobodan Divljakov, protonamesnik, paroh u Ruskom Selu. U umetničkom delu programa nastupili su Pevačka grupa „Kovilj“ i Ženska pevačka grupa „Gusala“.

Tera Koncept 2

Radovi koje su retki, odabirom privilegovani umetnici imali priliku da stvaraju na Simpozijumu „Tera“ osamdesetih godina prošlog veka, ne obavezno vajari, već i umetnici iz drugih disciplina: slikari, grafičari, fotografi, ostali su u fundusu kao dokaz otvorenosti „Tere“ i njenog eksperimentalnog određenja.

Autori vajarskih dela malog formata bili su samo gosti, stvarali su, u vreme trajanja Simpozijuma samo nekoliko dana, a radili su na od kritičara zadatu temu. U toku osam godina, na taj način, smenjivali su se kritičari, teme i umetnici, a nastali radovi i danas su deo istraživačkog projekta pod nazivom „Koncept“.

U projektu je učestvovalo sedam umetničkih kritičara: Sava Stepanov – tema: kocka, Irina Subotić – tema zemlja-nebo, Bela Duranci – tema brazda, Vesna Đurđević – tema pečat, Svetlana Mladenov – tema ukrštanje, Aleksandra Estela Bjelica – tema krug i Ljiljana Ćinkul – tema kuća.

Skulpture tridesetak od 200 umetnika, učesnika ovog projekta, od danas su dostupni posetiocima u Salonu Muzeja „Tera“ na izložbi „Istraživanje u okviru kolekcije Tera“ koju je otvorila kustoskinja Svetlana Mladenov.

Na sada priređenoj izložbi svojim plastičkim konceptima predstavljaju se: Kosta Bogdanović, Miroslava Kojić, Slobodan Kojić, Aleksandar Bukvić, Mladen Marinkov, Pavle Pejović, Ante Marinović, Đorđije Crnčević, Slavoljub Radojčić, Sreten Milatović, Dobrivoje Krgović, Tanja Ostojić, Zoran Pantelić, Gabrijel Glid, Nenad Šoškić, Rastislav Škulec, Slobodan Era Milivojević, Dušan Petrović, Dragoslav Krnajski, Nina Kocić, Milan Ramaji, Darija Kačić, Dušan Otašević, Dejan Anđelković /Jelica Radovanović, Marina Popović, Mileta Prodanović, Dragana Parlać, Milan Blanuša, Miroljub Stamenković i Anka Burić.

Izložba će trajati do kraja jula i može se razgledati od utorka do subote, od 10 do 16 sati.