фебруар 1, 2026

Dan: 29. jun 2023.

Vasic 3

Zbrika priča „Kratak spoj“ i roman „Ne“ najnovije su knjige Dragana Vasića, nastavnika fizike, Kikinđanina rođenog u Novom Kneževcu koji je, kako kaže, pisanjem počeo da se bavi u vreme korone. Večeras su predstavljene u dvorištu Narodne biblioteke.

– Kao student sam pisao kriminalističke priče, pa ih je baba slučajno naložila. Pisao sam i pesme, ali ništa ozbiljno. Ovo je ozbiljno jer sam finansiram, drukčije ne bih izašao iz anonimnosti jer danas svi pišu, posebno od pandemije. Meni se dopada igra rečima, mislim da umem, na taj način, da animiram ljude – kaže Vasić.

Da ozbiljno shvata svoju novu profesiju jasno je i po tome što ima tim ljudi koji čitaju ono što napiše, među njima su i tri profesorice književnosti, koje procenjuju da li je napisano i za objavljivanje. Svaka knjiga prvo „odleži“ 10 meseci, kaže. Sada je završio još jednu zbirku kratkih priča, ali su još uvek na čitanju.

Vasić se naizmenično posvećuje romanima i pričama. Tako je, prošlog leta, promovisao dva prvenca: roman „Prevareni“ i knjigu priča „Kontrapunkt“.

– Roman se čita kao da se gleda film, nemoguće je da vam se ne svidi jer se prati  zaplet – objašnjava Vasić. – Težio sam da napravim „Tvin Piks“, da su mi važniji likovi nego radnja. Lako se čita, ali se zato brzo i zaboravi. A „Kontrapunkt“ je po svemu kontra, na sto strana ima sedam priča i sve su „uvrnute“.

Pored Dunje Brkin Trifunović, urednice kulturnog programa Biblioteke, o novim delima Vasića govorile su i recenzentkinje Andrea Beata Bicok i Jelena Milošev.

Glavni junak romana „Ne“ jeste žrtva, ali sve zavisi od perspektive iz koje posmatramo situaciju, pa ako smatramo da smo žrtve materijalističke civilizacije, bolje je nego da budemo žrtva samih sebe, gubeći moral, humanost i osnovne ljudske vrednosti – rekla je Bicokova.

U zbirci priča „Kratak spoj“ upečatljivo se opisuju karakter i duševni svet glavnog junaka, što izaziva duboku empatiju čitaoca, jer deluju poznato, rekla je Jelena Milošev.

– Radi se o nemoći glavnog junaka da, na bilo koji način, utiče na stvari, da ih izmeni i da ih izmiri i prihvati u sebi. U poslednjoj priči on navodi motive zbog kojih stvara, gorivo na kojem se zasniva njegovo pisanje, a to su: tuga, neverica, bes, sećanje, žal i krivica. Kaže da je gorivo nepresušno, za razliku od mašte i inspiracije koje su presušne, što izaziva saosećanje kod čitalaca koji su i sami stvaraoci.

Književno veče Dragana Vasića prvo je koje je ove godine održano u dvorištu Biblioteke i okupilo je njegove čitaoce, poštovaoce i kolege.

– Sve koji su došli poznajem 40 godina, od kada sam došao u Kikindu. Ne znam da li su došli zbog mene ili zbog knjiga, ne znam ni šta bi mi bilo draže. Mislim da imam šta da kažem, nakupilo se dosta toga u meni. Ljudi kažu da se, dok pišu, oslobađaju nekog tereta. Nažalost, ja pisanje doživljavam kao zidanje kuće, kao posao koji mora da se završi. Iako je to što pišem, osim romana „Ne“ koji je humorističan i koji se ljudima najmanje sviđa, teško, mračno i ozbiljno. Pišem ono što nosim iz detinjstva, ima toga što sam poneo negativnog. U prvoj knjizi su me prepoznavali, pa sam počeo da kombinujem istinito i izmišljeno jer su me cenili po tome što me prepoznaju, a ja to neću, mene interesuje da li to vredi – objašnjava autor.

 

Koliko vredi bilo je jasno i po posećenosti ove književne večeri koja je prevazišla zainteresovanost za mnoge slične događaje u Biblioteci. Takođe, dokazala je i samom Vasiću, koji je samome sebi najstroži kritičar, da su njegov rad i trud i podržani i poštovani.

 

Gostoprimstvo Kikinđana kao dodatni podstrek

Rukometnu reprezentaciju gluvih i nagluvih Srbije, koja se priprema u našem gradu za predstojeće Svetsko prvenstvo u Danskoj, posetio je u dvorani „Jezero” gradonačelnik Nikola Lukač, obratio im se i poželeo sreću na severu Evrope i osvajanje medalje, a gradski većnik za sport Dragan Pecarski rekao je novinarima:

– Čast nam je što je reprezentacija gluvih i nagluvih Srbije u našem gradu, a čast nam je i što je među njima naš Vladimir Tepevac, veteran u ovom sportu. Zahvaljujući njemu, ovaj tim Srbije drugi put je u našem gradu, a zahvaljujući ljudima u SC „Jezero” oni imaju ovde odlične uslove za rad i smeštaj u hostelu za njih je besplatan.

Kikinđanin, golman Vladimir Tepavac zahvalio je čelnicima gradske uprave:

– Puno mi srce što je izabrani tim Srbije u našem gradu, sve ide po planu, već u utorak očekuje nas prvi meč protiv domaćina Danske. Možemo mnogo da uradimo, verujemo u uspeh.

Selektor Željko Kukić, inače Lozničanin, istakao je da u njegovoj ekipi nastupaju rukometaši trećeligaških timova iz  Srbije, ovde ih je 14, a ukupan broj gluvih i nagluvih igrača u našem rukometu je 30:

– Ovo je najbolji tim Srbije u poslednje vreme, idemo u Kopenhagen po medalju. Dodatni podstrek nam je i veliko gostoprimstvo na koje smo naišli u Kikindi, a zahvaljujumo se, pre svega, gradonačelniku Lukaču i gradskom većniku Pecarskom što je sve na vrhunskom nivou.

Zlatko Matić, generalni sekretar Sportskog saveza gluvih i nagluvih Srbije, naglasio je da osim rukometaša, Srbija ima i selekcije gluvih i nagluvih u fudbalu i šahu, ali da najviše uspeha ima ova rukometna:

– Prvi put smo iz Kikinde otišli na Olimpijadu gluvih i nagluvih u Brazil i tamo uzeli bronzu, neka nam Kikinda i ovoga puta bude srećna polazna luka. Zahvaljujući vašim rukovodiocima, pošto smo dobili besplatan smeštaj, bili smo u mogućnsoti da pozovemo još dvojicu igrača u izabrani tim i tako pojačamo konkurenciju.

Svetsko prvenstvo u Danskoj na rasporedu je od 3. do 16. jula, a, prema rečima gostiju našega grada, prvi favoriti za osvajanje medalja su Hrvatska i Nemačka, a onda i naša reprezentacija.

Lukač 2

Zbog toga što firma Zorana Mileševića povlači dva miliona evra iz gradske kase, te je budžet grada 12. juna blokiran, odbornik opozicione Nove DSS Ladislav Tomić zatražio je da gradska skupština danas raspravlja o razrešenju gradonačelnika Nikole Lukača (?!).

U dopisu koji, kako je konstatovao predsednik skupštine grada Mladen Bogdan, nije pravno valjano sročen, pa predlog nije ni mogao biti uvršten na dnevni red, Tomić je izneo da gradonačelnik „nije uspeo da iznos umanji ili tužiocu isplati na drugi način“.

– Umesto da iznađe rešenje, gradonačelnik odbija ponude i dovodi gradsku kasu do toga da bude blokirana- rekao je Tomić u skupštini.

Prvi čovek grada istakao je da neće pristati na ucene i uslovljavanja ljudi sumnjivih biznisa, te ponovio da zbog blokade računa, budžetski korisnici neće biti uskraćeni- zahvaljujući reorganizaciji troškova i finansijskoj disciplini.

– Budžet je 12. juna blokiran zbog puta koji nema projekat, nema upotrebnu dozvolu. Ne znam od kad ste postali glasnogovornik Zorana Mileševića i interesne grupacije koja otima građanima i deci. To je enigma.  Očigledno da želite da pošto-poto bude lider, pa makar bili na platnom spisku Mileševića i stali na njegovu stranu. Poštujemo sudsku odluku, ali ne prihvatamo ucenjivanje ni uslovljavanje nekoga ko ne voli svoj grad ni svoju zemlju. Ne odustajemo od revizije ovog sramnog sudskog postupka, protiv svih koji su učestvovali zajedno podnećemo krivične prijave- podvukao je Lukač.

Da opozicija koristi situaciju kako bi napala gradonačelnika koji „gasi požar koji je neko drugi zapalio”, ukazao je odbornik SNS Dušan Popeskov. On je rezimirao desetogodišnji učinak vlasti naprednjaka u Kikindi, nasuprot periodu koji je prethodio.

-Vidi se i treba da se zna razlika. U septembru 2013. budžet je bio 2,1 milijarda dinara. Tada je grad bio zadužen 950 miliona dinara, 45 odsto budžeta bili su dugovi. Nezaposlenih je bilo skoro 10.000, danas 2.200 ljudi. Višedecenijski problem pijaće vode mogao je i ranije da se rešava, ali nije. Fabrike su došle u naš grad, otvorile nova radna mesta. Zopas, Mekafor, Kalcedonija, neke su od njih. SNS je u pokrajini 2016. preuzela vlast. Kikinda sada iz pokrajine dobija 160 miliona dinara za postrojenja za prečišćavanje vode za četiri sela. A na delu imamo otimanje dva miliona evra od čoveka koji je postavljao lokatore 1999. godine.  Napadate gradonačelnika, koji gasi požar koji je neko drugi zapalio. Treba da nam date podršku, ako ste državotvorni. Ali ta kampanja vam neće proći- rekao je Popeskov.

Tomić je replicirao rekavši, između ostalog, da su odbornici SNS „podanici Aleksandra Vučića“.

Opomenuo ga je predsednik skupštine Mladen Bogdan.

– Vređate dostojanstvo odbornika, molim vas da vodite računa – kazao je  Bogdan.

Reorganizacija troškova i finansijska disciplina, ali niko neće biti uskraćen

U nastavku skupštinske rasprave, gradonačelnik Lukač je precizirao da je do sada otplaćeno 90 miliona od 220 miliona dinara.

– Put nije legalan ni funkcionalan. Šta znače dve ponude za otplatu? Znamo ko je Zoran Milešević i kako je došao do mogućnosti da tuži grad. Put nije završen niti ima upotrebnu dozvolu, a koštao je milijardu dinara do 2012. godine, i onda je ispalo da treba još da se plati. Ako želite da branite građane, onda recite da Zoran Milešević otima od dece. Tomiću, saberite emocije i nervozu. Nijedan budžetski korisnik neće biti uskraćen za funkcionisanje, ali ćemo dodatno isplanirati i malo prolongirati obaveze.  Sve funkcioniše, a reorganizacijom troškova i finansijskom disciplinom sve ćemo prebroditi. Kada je neko toliko brižan, da vidimo gde će taj novac uložiti, u svoj grad? Ne nego u svoje džepove i džepove onih koji su mu to omogućili. Treba otići i videti kakav je put. Pogledajte samo „Narvik” na šta liči. Obukli ste žuti dres, kao Ronaldinjo, driblate levo i desno, i sve iznenadite- odete levo i podržite Zorana Mileševića. Milešević je postigao gol, ali utakmica traje, mi imamo bolji tim i mi ćemo pobediti jer časno radimo za grad. Zašto su njegovi pajtosi odustali da mu plate, zašto druge opštine nisu prihvatile ucenjivanje. Zašto je gurao da u Kikindi prihvate nepostojeće radove i da se sve napumpa? Imao je svoje marionete ovde- napomenuo  je Lukač.

Lukač: Za razliku od uništitelja, mi se borimo za običnog čoveka

-Za dva miliona evra, mogli smo da izgradimo nov vrtić, dogradimo sportsku halu, renoviramo fasade… Dok god sam na ovom mestu, trudiću se da pomognem običnom čoveku- roditeljima, radnicima bakama, dekama. U razgovoru sa njima čujemo mnogo ideja i predloga. Meni je najvažniji običan čovek, da rešimo njegov problem, da bude ponosan na svoj grad i politiku predsednika Vučića koja ima sluha za obične građane. Slušamo sugrađane, mene i moje saradnike to zanima, imamo saosećanje.  Dobijemo kritike, ali one su nam putokaz šta treba da rešavamo. Ponavljam da niko neće biti uskraćen za sredstva koja su garantovana budžetom, a mi se lavovski borimo da ih obezbedimo, za razliku od onog koji je uništavao preduzeća i „Narvik”. Rezultati rada mere se na izborima, ne na ulici. Bićemo brana onima koji Kikindu žele da vrate u mračan period. Mrziteljima Kikinde i Srbije nećemo dozvoliti da ponovo postavljaju svoje marionete. Daćemo sve od sebe da naša Kikinda bude još bolje mesto za život i rad. Ovde živimo i ne mislimo odavde da idemo – poručio je Lukač.

Aćimov: Da li je OK da zastupate otimanje od građana i dece

-Zbog čega gospodine Tomiću obmanjujete građane? Nekorektno je da kažete da smo podanici. Ako ste čitali budžet, videli ste koliki je to boljitak. Gradonačelnik ne sedi u kabinetu ili po kuloarima, da ispija viski i gleda kako da napuni džepove.. Sportskim žargonom, vi ste obukli sportski dres, ušli ste skroz levo i centrirali. Da li je ok da zastupate interes otimanja od  dece. Nećemo se politički napadati jer to je sve OK. Nije OK- kazao je Aćimov aludirajući na nedavni sporazum OK ( Opozicije Kikinde) o nenapadanju i zajedničkim aktivnostima, čiji je potpisnik i lokalni odbor Nove DSS, zajedno sa Đilasovom SSP, Demokratskom strankom i još nekolicinom lokalnih odbora .

dijana naslovna

Na današnjoj sednici gradske skupštine, odbornici su usvojili odluku o konsolidovanom završnom računu budžeta grada za 2022. godinu. U odnosu na plan koji je po poslednjem rebalansu iznosio 3,5 milijardi dinara, prošlogodišnji prihodi su ostvareni u visini od 3,260 milijardi što je 93 odsto, a rashodi 3,179 milijardi, odnosno 91 odsto. Prihode i rashode gradske kase, na sednici je predočila zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

-Grad Kikinda prošlu godinu završio je sa suficitom od preko 80 miliona dinara.  Prihodi su veći za 340 miliona veći 2021. godine, najviše zahvaljujući porezima i rudnoj renti. Poreska grupa prihoda ostvarena je u visini od skoro dve milijarde dinara. Porez na zarade iznosio je 1,13 milijardi dinara, porez na imovinu 557 miliona, a od rudne rente je prihodovano 345 miliona dinara, što je najveći iznos u proteklih deset godina. Rashodi su nešto niži. Izdaci za investicije bili su 16 odsto budžeta, odnosno 497 miliona, takođe su bili veći nego 2021. godine- tu su ulaganja u vodovodnu i kanalizacionu mrežu, unapređenje lokalnog ekonomskog razvoja, aktivne mere podrške ruralnom razvoju, sanacija divljih smetlišta, uređenje kanalske mreže i atarskih puteva.– rezimirala je zamenica gradonačelnika.

Šef odborničke grupe Aleksandar Aćimov istakao je domaćinsko rukovođenje gradom napominjući da je, i pored posledica korone, tim koji vodi grad pokazao odlične rezultate realizujući kapitalne projekte i brojna ulaganja.

– Težak period od dva meseca ćemo prebroditi i imati još veća ulaganja- rekao je Aćimov, povodom aktuelne blokade računa grada.

Na sednici su usvojeni izveštaji o prošlogodišnjem radu ustanova koje su obrazložili njihovi rukovodioci. Tako je skupština izglasala izveštaje Narodne biblioteke „Jovan Popović”, Narodnog muzeja, Narodnog pozorišta, Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera„, Kulturnog centra, Istorijskog arhiva, Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“, Centra za stručno usavršavanje, Sportskog centra „Jezero”, Turističke organizacije.

Usvojena je i strategija razvoja JP „Kikinda“ za period od 2023. do 2027 godine, Godišnji program zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta, kao i izmene i dopune nekoliko akata: Programa poslovanja JP Kikinda, Plana generalne regulacije centralnog dela naselja Kikinda, Odluke o uređivanju i održavanju groblja.

Skupština je usvojila rešenje o prestanku dužnosti dugogodišnjeg direktora CLPU „Tera” Slobodana Kojića, a za novog direktora izabran je Aleksandar Lipovan. Lipovan je zaposlen u „Teri“ od 2010. godine, od 2019. na mestu menadžera međunarodne i međusektorske saradnje.

marica

Novi broj KOMUNE danas je na vašim kioscima. Čita nas i sportska heroina Marica Stražmešter koja nam je dala intervju neposredno pred dolazak iz SAD u rodnu Kikindu.

Ne zaboravite, četvrtak je dan za KOMUNU.

U današnjem broju, između ostalog; čitajte:

Planovi gradske vlasti se obistinili: Kikinda dobija prvi ritejl

Blokada i opoziciono (pre)sabiranje

Veliko srce hrabre Julijane-na braniku domovine u dalekom svetu

Četrdeset godina aforizama sugrađanina Save Markova 

i još mnogo toga…

 

Komarci 1

Tretmani protiv komaraca sa zemlje i iz vazduha na području Kikinde biće izvedeni u periodu od 2. do 16. jula, u prvom terminu sa povoljnim meteo-uslovima, saopšteno je iz novosadske „Ciklonizacije“.

Kako se navodi, tretiranje će se izvoditi preparatima na bazi lambda-cihalotrina i deltametrina. Upozoravaju se pčelari da su preparati toksični za pčele i preporučuje se njihovo zatvaranje ili izmeštanje na najmanje pet kilometara od mesta tretiranja. Dejstvo preparata traje jedan dan.

Munje

Bioskop na otvorenom biće organizovan u petak, 30. juna, na Starom jezeru. Biće prikazan film „Munje opet“, u kojem, između ostalih, igraju Sergej Trifunović, Boris Milivojević, Nikola Đuričko i Jelisaveta Seka Sablić.

Događaj je deo „Kikindskog leta“ u organizaciji Turističke organizacije Grada. Početak je u 21 sat, ulazak je besplatan.

PJP 1

Članovi Sekcije veterana Posebnih jedinica Policije (PJP) juče su odali pomen svom stradalom saborcu Tintor Peri koji je, pre 25 godina, na Vidovdan, izgubio život u borbama sa albanskim teroristima.

U ime svojih saboraca položili su vence na spomen obeležje ispred Mesne zajednice u Ostojićevu i na grob Tintora, jednog od palih heroja PJP.

– Za našu jedinicu ta 1998. godina bila je izuzetno teška. U oružanom sukobu sa teroristima poginulo je šestoro i ranjeno 18 naših pripadnika. Među poginulima je bio i Pera Tintor. Kao njegove kolege i saborci trudićemo se da sećanja na njega i na svu našu palu braću ne izblede – poručio je jedan od starešina PJP, poručnik Brane Ilić.

Iz Policijske uprave Kikinda u borbama na Kosovu i Metohiji poginulo je devet pripadnika Posebnih jedinica. Sekcija Veterana, koja deluje u okviru kikindskog SUBNOR-a, okuplja 52 člana koji, s ponosom i tugom, neguju sećanje na svoje poginule saborce.

Pozar BVS 1

Na jednoj od zgrada koje pripadaju Poljoprivrednom preduzeću AD „Kozara“ u Banatskom Velikom Selu jutros je izbio požar. Da gori krovna konstrukcija na objektu prijavljeno je u 8.35 i odmah su upućena tri vozila kikindske Vatrogasne jedinice i po jedno vozilo profesionalne Vatrogasne brigade NIS-a i DVD-a iz Ruskog Sela, saznajemo u Policijskoj upravi Kikinda. Povređenih nema jer je u pitanju objekat (bivši motel) koji nije u upotrebi.

Kako se navodi, požar je lokalizovan u devet sati, a gašenje je još uvek u toku.  Kada se objekat dovede u bezbedno stanje, započeće se sa istražnim radnjama i procenom materijalne štete, tako da uzrok požara za sada nije poznat.

(Foto: FB printscreen)

Don`t copy text!