јануар 31, 2026

Dan: 14. april 2023.

Radionica u hramu 1

U Hramu Svetih Kozme i Damjana u Kikindi i ove godine su, na Veliki petak, organizovali tradicionalnu radionicu za najmlađe Kikinđane. Mnogo kreativnosti i posvećenosti bilo je jutros u Hramu u kojem su obezbedili sve što je potrebno za farbanje i ukrašavanje uskršnjih jaja. Uprkos kiši, na radionicu je došlo gotovo 200 mališana.

– Presrećni smo što su nam deca došla na radionicu u tolikom broju – kaže protojerej Boban Petrović, starešina Hrama. – Oni su, takođe, imali priliku da čuju od sveštenika koji je smisao ovog običaja, zašto se farbaju jaja, naravno, prilagođeno njihovom uzrastu. Neka su deca donela jaja, ali smo i mi pripremili  veliku količinu kuvanih jaja koja su deca farbala i ukrašavala onako kako su osećala da treba. Ovakvi događaji daju nam nadu. Kada je nešto lepo i korisno za decu, ne postoje prepreke.

U Hramu su, u znak zahvalnosti, pripremili paketiće sa slatkišima za svu decu koja su učestvovala na radionici. Kako je Veliki petak jedan od dana u kojima se tihuje zbog Hristovog stradanja, iz Hrama pozivaju decu da dođu po svoje paketiće u nedelju, na Uskrs. Pokloni će im biti podeljeni posle jutarnje liturgije.

– Želim da se zahvalim našoj braći, jednoj grupi naših Srba u Americi koji nas podržavaju u svakoj našoj humanitarnoj akciji – kaže protojerej Petrović.

odbor za obrazovanje apv

Na fakultete Univerziteta u Novom Sadu u ovoj školskoj godini, upisano je 48.874 studenata što je za 680 studenata više u odnosu na prethodni period. Informacije o upisu studenata na fakultete Univerziteta u Novom Sadu, kao i prijemu u studentske centre razmatrane su na jučerašnjoj sednici Odbora za obrazovanje i nauku AP Vojvodine, kojim predsedava Stanislava Hrnjak, pokrajinska poslanica iz Kikinde.

-Svake godine se upoznajemo sa tim podacima i diskutujemo. Na Univerzitetu u Novom Sadu najveći broj programa u visokoškolskim ustanovama organizuje se na srpskom jeziku, ali se polaganje ispita i slušanje nastave na akreditovanim studijskim programima realizuje i na jezicima manjina, kao i na engleskom jeziku. Učiteljski fakultet u Subotici nastavu izvodi isključivo na mađarskom jeziku, a Medicinski fakultet u Novom Sadu ima akreditovana tri studijska programa na osnovnim akademskim studijama i jedan na doktorskim, na engleskom jeziku. Imamo 500 studenata koji studiraju na engleskom jeziku, pored  Medicinskog fakulteta i na Fakultetu tehničkih nauka i na Tehnološkom- ukazuje Stanislava Hrnjak.

Kako ukazuje naša sagovornica, Odbor za obrazovanje i nauku razmatrao je i Informaciju o studentskim domovima.

-U Vojvodini usluge smeštaja studentima čije se školovanje finansira iz budžeta obezbeđuju se u studentskim centrima u Novom Sadu, Subotici, kao i domovima učenika u Vršcu i Kikindi. Postoji i studentski dom „Evropa“ u Novom Sadu za studente koji su osnovno ili srednje obrazovanje završili na mađarskom jeziku, kao i studente srpske nacionalnosti koji su državljani Mađarske, a studiraju na nekom od fakulteta novosadskog Univerziteta. Postoji i privatni studentski dom u okviru fakulteta „Edukons“ u Novom Sadu- navodi predsednica Odbora za obrazovanje i nauku AP Vojvodine.

Interesovanje za studentske domove u Novom Sadu veće od kapaciteta

Za razliku od manjih centara poput Subotice ili Vršca, u Novom Sadu kapaciteti studentskih domova ne mogu da prime sve zainteresovane akademce.

-Interesovanje je veće nego što su kapaciteti.  Studentski domovi u Novom Sadu realizuju oko 80 odsto predatih zahteva, a 20 odsto onih koji žele, ne budu smešteni, iako domovi imaju jedan broj jedicima za smeštaj po ekonomskim cenama, ali je to opet nedovoljno. Za prijem u Studentski centar Novi Sad bilo je prijavljeno 3757, a primljeno je 3024 studenata. Važno je napomenuti i to da je 10 odsto kapaciteta  obezbeđeno za studente iz osetljivih društvenih grupa. Pokrajinska vlada učestvuje u adaptaciji prostora, kako bi u perspektivi videli šta je najpotrebnije. U manjim studentskim centrima, pa i u Kikidi, uvek postoji mogućnost da 100 odsto zahteva bude ispunjeno. Dom učenika i studenata „Nikola Vojvodić“ u Kikindi je kvalitetno ocenjen i može da primi sve zainteresovane, a tako je i u Vršcu i Subotici.

Ulaganja u unapređenje studentskog standarda

-Resorni sekretarijat opredeljuje sredstva za unapređenje uslova. Studentski centar u Novom Sadu je prošle godine od resornog sekretarijata dobio 4 miliona dinara, radiće se i adaptacija restorana 2 u Novom Sadu, radi se adaptacija u Studentskom domu „Feješ Klara“, Studentski centar u Subotici je dobio dva miliona za izvođenje radova. Kako što kvalitetniji i efikasniji smeštajni prostor da se obezbedi studentima, o tome smo detaljno razgovarali na sednici Odbora- ukazuje Stanislava Hrnjak.

Studentski centar Novi Sad investira značajna sredstva u rekonstrukciju i modernizaciju svih studentskih domova u Novom Sadu, i domova u Somboru i Zrenjaninu. S tom praksom se nastavlja i ove godine. Studentski dom „Dr Zoran Đinđić“ u Somboru potpuno će biti rekonstruisan, a očekuje se da radovi vredni oko 40 miliona dinara, koje finansira Pokrajinska vlada, počnu krajem proleća ili početkom leta.

Odbor za obrazovanje i nauku Autonomne pokrajine Vojvodine na jučerašnjoj sednici razmotrio je i Predlog odluke o donošenju Plana razvoja AP Vojvodine od 2023. do 2030. godine i predložio Skupštini njeno usvajanje.

Na budžetu 51 odsto studenata

Na visokoškolskim ustanovama u Vojvodini ima 62.644 studenata. U školskoj 2021/22 godini u Vojvodini, četvorogodišnje srednjoškolsko obrazovanje završilo je 12.779 učenika.

Na Univerzitetu u Novom Sadu, visoko obrazovanje se ostvaruje na 14 visokoškolskih ustanova odnosno umetničkih akademija. Iz budžeta se finansira 51,09 posto studenata.

Narodno_pozorište_Kikinda

Premijera predstave „Oblaci“ odložena je za petak, 28. april. Prvobitno najavljena izvođenja za 20, 21. i 22. april otkazuju se, saopšteno je iz Narodnog pozorišta.

Umesto toga, u utorak, 18. aprila, na repertoaru će biti predstava „Ljubavno pismo“. Druga repertoarska izvođenja do kraja meseca nisu najavljena.

Za predstavu o Dušanu Vasiljevu, „Oblaci“, tekst je napisala Nina Plavanjac, režira je Stevan Bodroža, a lik kikindskog književnika tumači Vladimir Maksimović.

Komad će se igrati na maloj sceni.

Mokrinsko jaje

Programi tradicionalnih Vaskršnjih svečanosti u Mokrinu koje organizuje Mesna zajednica u saradnji sa udruženjima u ovom selu, uključuju veliki broj događaja: prikazivanje običaja, književne večeri, izložbe i koncerte, crkvene liturgijske aktivnosti i, ove godine, 33. Svetsko prvenstvo u tucanju farbanim vaskršnjim jajima.

Za petak je, u prepodnevnim satima, najavljeno je farbanje jaja i predstavljanje starih mokrinskih običaja u prostorijama Udruženja žena, kao i oslikavanje spomenika jajima na ulazu u Mokrin u kojem će učestvovati članovi KUD „Mokrin“ i Miloš Srbljin.

Izložba dečijih radova na temu Uskrsa biće otvorena u 17 sati u OŠ „Vasa Stajić“. Za 20 sati, u Domu kulture, zakazano je književno veče. Poznati strip-umetnik iz Mokrina, Spasoje Kulauzov, govoriće o svojoj „Knjizi stripova“.

Dve izložbe – ručnih radova članica Udruženja žena i mokrinskih likovnih umetnika, biće posravljene u subotu uveče u Galeriji Doma kulture. Otvaranja su u 18 i 20 sati. U 22 sata počinje veče u Mokrinskom muzeju.

Na Varoškom trgu će se u nedelju održati 33. Svetsko prvenstvo u tucanju farbanim vaskršnjim jajima. Takmičenja će početi u 9 i 30, nastupom juniora, a finale 16 najboljih zakazano je za 12 sati. U 20 sati će koncert održati grupa „Apsolutno romantično“.

Vaskršnje svečanosti zatvoriće KUD „Mokrin“, celovečernjim koncertom u ponedeljak, od 19 sati, u Domu kulture.

raspeće

Hrišćanski praznik Veliki petak obeležen je stradanjem Isusa Hrista, njegovim raspećem na časni krst i njegovom smrću za spasenje sveta.

U noći između Velikog četvrtka i Velikog petka, Hrista su mučili i bičevali. Rimski prokurator (zastupnik), Pontije Pilat predao je Isusa Judejima, rekavši da ne može da ga osudi, jer je nevin. Judeji su rekli Pilatu da se Isus buni protiv imperatora i sebe proglašava carem, a za takav greh Rimljani moraju da kazne počinioca.

Kako je to bilo uoči Pashe, najvećeg judejskog praznika, običaj je nalagao da se jedan zatvorenik pusti na slobodu. Pilat je pitao narod koga da oslobodi: Isusa Hrista ili Varavu, razbojnika, koji je ubio nekoliko rimskih vojnika. Narod je tražio da oslobodi Varavu i vikao: „Razapni ga! Razapni ga!“

Hristu su stavili trnov venac na glavu i teški krst na leđa i poveli ga putem koji i danas nosi ime Ulica bola. Pljuvali su ga i dobacivali pogrdne reči. Našao se tu i jedan dobar čovek, Simon iz Kirineje, koji se sažalio i pomogao Gospodu da nosi Krst Stradanja.

Na brdu Golgota postavljena su tri krsta, na koja su razapeli Hrista i dvojicu razbojnika. I posle svih pretrpljenih muka i poniženja, Hristos je molio svog Oca Nebeskog da oprosti ljudima, jer ne znaju šta čine. Kad je, oko tri sata popodne (po našem računanju vremena), Svoj duh predao Ocu, sva priroda, Božja tvorevina, pobunila se protiv nepravde i zločina: pomračilo se sunce, otvarali su se grobovi, zatresla se zemlja.

Josif iz Arimateje je otišao Pilatu i izmolio da sa krsta skine Hristovo telo i sahrani ga. Hristovo telo su obavili platnom i odneli u novu grobnicu, uklesanu u steni, koju je Josif bio pripremio za sebe. Na ulaz su stavili ogroman kamen.

U vreme kada je Hristos predao duh Svoj Ocu, u svim pravoslavnim hramovima se iznosi Plaštanica. To je platno na kojem je prikazano Hristovo polaganje u grob. Postavlja se ispred oltara, na posebno ukrašen odar, koji predstavlja grob Hristov. Vernici prilaze Plaštanici i celivaju je.

Na Veliki petak se strogo posti, hrana se sprema na vodi, zato što sve misli i molitve treba da budu upućene Gospodu i podsećanju da je On Sebe prineo na žrtvu, iz ljubavi prema svima nama.

Farbanje jaja

Bojena jaja se pominju prvi put u 12. veku, a kod nas tek četiri veka kasnije. Narod je postanak ovog običaja smestio još u vreme Hristovog vaskrsnuća. Postoji više legendi o ovome.

Po jednoj je, na grobu Isusa Hrista, nakon sahrane, njegova majka ostavila nekoliko obarenih belih jaja. Kada je u nedelju Hristos vaskrsao, jaja na grobu su odjednom pocrvenela, pa zbog toga hrišćani farbaju jaja crvenom bojom.

Crvena boja je simbol radosti, života i vaskrsenja. Prvo kuvano jaje se boji u crveno i ono se u kući čuva do sledećeg Uskrsa. To je „čuvarkuća“ i pripisuje mu se moć da brani od bolesti i svega lošeg, čuva stoku i useve.

Don`t copy text!