Plesni studio „Jessy“ od prošle jeseni upisuje polaznike starije od 16 godina, spremne da zaplešu, razgibaju se, oslobode i steknu samopouzdanje, kaže Sanja Rešćanski, vlasnica Studija i operativni trener sportskog plesa.
– Mislim da je ovo prvo put da radimo na sportski i takmičarski način. Ne vežbamo samo figure, već radimo i na brzini i okretnosti. Dakle, sportske veštine i umetnički deo kroz koreografije, sve to obuhvatamo – objašnjava Sanja. – Sve nas ovde spaja ljubav prema plesu, ovo je naše mesto za radost i sreću. Cilj je da poboljšamo kvalitet života, da osetimo radost i da uživamo.
Za sada ima više plesačica, pa malo nedostaju partneri, kojima je upućen poseban poziv da se upišu, zaplešu i briljiraju na svakom mestu i uz svaku muziku.
– Pozivam muškarce da nam se pridruže jer u plesu u paru učimo jedni od drugih. Muškarci uče kako da se ophode prema damama, a dame kako da daju svoj maksimum. Učimo latino i standardne plesove. Od latino plesova: rumbu – ples ljubavi, sambu – vatreni ples, vrcavi ča-ča, džajv i paso doble, a od standardnih bih izdvojila engleski i bečki valcer – kaže Sanja.
Plesne probe održavaju se u Kulturnom centru, utorkom i petkom od 20 i subotom od 15 sati. Potražite ih na plesu ili na Fejsbuk stranici „Plesni studio Jessy“.
Dve su sedmice priprema za fudbalerima OFK Kikinde koji zimuju na vodećoj poziciji vojvođanskog „Istoka”. Trener Jevto Jarčević konstatuje da su njegovi igrači nakon pauze bili željni treninga.
– Odmah je to bilo vidljivo i otuda je i njihova brojnost na treninzima kao i posvećenost obavezama izvanredna. Akcenat smo u prve dve nedelje stavljali na sticanje snage pa su uz pretrčane kilometre momci mnogo radili i u teretani – kaže Jarčević.
Nakon velikog pojačanja Aleksandra Mirkova, uz kojeg je istovremeno stigao i mlađani Vladimir Galešev, još uvek nema novih imena.
-Iskreno govoreći, dobro mi nam došlo još jedno pravo pojačanje, ali nećemo ni ishitreno reagovati i dovoditi igrače po svaku cenu.
Ove nedelje fudbaleri OFK Kikinde, osim u teretani, više rade na otvorenom, a potom ih predstojećeg vikenda očekuje prva provera.
– U subotu na rasporedu imamo gostovanje u Senti kod istoimene ekipe. Nadam se samo da vreme neće pokvariti planove i tako i domaćine i nas onemogućiti da odigramo prvih 90 minuta u ovoj kalendarskoj godini. Podjedanku šansu, po poluvreme, u prvoj kontrolnoj utakmici dobiće svi fudbaleri, igraćemo s dve postave – najavljuje Jarčević.
Srđan Sivčev, master istoričar, imenovan je za vršioca dužnosti direktora Istorijskog arhiva u Kikindi na današnjoj sednici gradske skupštine. Sivčev koji je u protekle dve i po godine bio šef naprednjaka u gradskoj skupštini, danas je podneo ostavku na odborničko mesto.
-Podnosim ostavku da bih izbegao sukob interesa. Želeo bih da se zahvalim svojoj odborničkoj grupi, gradonačelniku i članovima Veća, kao i odbornicima opozicije sa kojima sam imao fer odnose uprkos neslaganjima. Želim vam uspešan rad -rekao je Sivčev.
Gradonačelnik Nikola Lukač zahvalio se Sivčevu na uspešnoj saradnji i dobro vođenoj odborničkoj grupi i iskazao uverenje da će kvalitetno obavljati novu dužnost. Sivčev je u Istorijskom arhivu zaposlen od 2016. godine, a na rukovodećem mestu zameniće dugogodišnjeg direktora Milana Srdića kojem je istekao mandat.
Da su Sivčeva stručnost i obrazovanje preporučili za novu funkciju potvrđuje i njegova radna biografija. Autor je brojnih stručnih radova, članaka i monografija iz istoriografije i arhivistike: Bioskopi i filmski život u Velikoj Kikindi 1905-1941, Bioskopi i filmski život u Velikoj Kikindi 1944-1991, Jevreji u Velikoj Kikindi, Nacionalne i nacionalnističke organizacije u Velikoj Kikindi 1918-1941, Prisajedinjenje Velike Kikinde 1918. godine u svetlu Velike Kikinde -perspektive i izazovi, Grafiti u Kikindi- poruka i svedočanstvo vremena. Stalni je saradnik Matice srpske i predsednik Kluba istoričara Kikinda.
Na današnjem zasedanju lokalnog parlamenta konstatovana je još jedna ostavka. Nakon što je imenovan za načelnika Severnobanatskog upravnog okruga, Miroslav Dučić je podneo ostavku na mesto člana Gradskog veća u kom je u protekle dve i po godine bio zadužen za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije. Gradonačelnik Nikola Lukač zahvalio mu se na saradnji i izuzetnim rezultatima.
– Posvećenost, marljivost i izuzetan rad je pokazivao i sa svojim timom uspeo da realizuje uspešne projekte i trasira put mnogim drugim projektima. Nastavljamo saradnju na zajedničkim ciljevima, od putne infrastrukture do strateških projekata za severni Banat i Grad Kikindu – istakao je Lukač.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kikindi podneli su krivičnu prijavu protiv šezdesetogodišnjeg veterinara, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela proizvodnja i stavljanje u promet škodljivih proizvoda i neovlašćeno bavljenje određenom delatnošću.
On se sumnjiči da je u delu svoje porodične kuće otvorio veterinarsku ambulantu sa instrumentima i opremom koja, kako je utvrđeno, nije registrovana, kao i da je tu lečio životinje, iako nije imao ovlašćenje Uprave za veterinu.
Policija je u pretresu ove veterinarske ambulante pronašla lekove i medicinska sredstva koje je koristio za lečenje životinja, od kojih je deo bio sa isteklim rokom trajanja, a deo bez prateće dokumentacije.
Da se od najavljene izgradnje ritejl parka u Distričkoj ulici, u blizini „Lovca“, nije odustalo, napomenuo je na današnjoj sednici gradske skupštine Saša Tanackov, član Gradskog veća zadužen za privredu i investicije.
-Izvesni zastoj je nastao zbog Agencije za restituciju, nakon informacije da tamo možda postoji zahtev za vraćanjem dela parcele koji čini otprilike dva posto od ukupne površine. Procedura je pri kraju, problema nema, ali je čitav postupak zastao dok se procedura u potpunosti ne izvede na čistac. Pokušali smo maksimalno da ubrzamo proceduru- istakao je Tanackov.
-Neće biti iznenađenje da imamo dva ritejl parka. Ritejl park u Distričkoj imaće drugačije sadržaje. U Mikronaselju biće manji objekti, a tamo lokali veće kvadrature. Tržište diktira sve. Neki postojeći trgovinski lanci otkupljuju parcele i kuće u privatnom vlasništvu da bi širili poslovanje, a neki iz drugih gradova kako bi gradili različite trgovinske objekte. Neko ko ima novac procenjuje da ovde treba ulagati i da je Kikinda prosperitetno mesto da se ovde investira- naglasio je član GV za privredu i investicije.
Gradska skupština je na današnjoj sednici dala zeleno svetlo da se parcela u Bloku D u Mikronaselju ponudi na prodaju investitorima zainteresovanim da tu otvore ritejl park. Više potencijalnih ulagača iskazalo je interesovanje da izgradi manji tržni centar na građevinskom zemljištu u ulici Jovana Jovanovića Zmaja, gde se nalaze ostaci temelja stambene zgrade započete pre 23 godine za mlade parove i pripadnike vojske i policije. Da podrže predloženo rešenje, odbornike je pozvao gradonačelnik Nikola Lukač.
– Perspektiva koju svi stvaramo, realizujući kapitalne projekte od brze saobraćajnice do graničnog prelaza i industrijskih zona, pa do investitora koji žele da dođu ovde potvrđuje da grad nastoji da zadrži ljude i da dobijemo nova radna mesta. Nastojimo da komunalno i infrastrukturno poboljšamo situaciju u gradu i to radimo zajedno sa pokrajinom i republikom, a investitori će ovde sigurno pronaći partnera. Obezbeđujemo potencijalne lokacije i za stanogradnju. U prethodnoj godini u Kikindi je bilo preko 70.000 noćenja, turisti ovde imaju šta da vide. Kikinda krupnim koracima ide napred, gradimo bolju budućnost- poručio je prvi čovek grada.
Član Gradskog veća Saša Tanackov je ukazao da je bilo pokušaja da se prostor ponudi za nastavak izgradnje stanova ili stambeno poslovnog objekta, ali da zainteresovanih ulagača nije bilo što je potvrdio i konkurs u junu 2020. godine kada je parcela bila ponuđena po ceni od 160.000 evra.
-Razvojem industrije, raste interesovanje za sadržaje iz oblasti uslužnih delatnosti. U proteklih četiri, pet godina imamo veći broj otvorenih ugostiteljskih objekata. Prateći tendenciju rasta zarada i zaposlenosti javljaju se investitori koji žele da otvore trgovinske sadržaje. Reč je o mini tržnom centru formata ritejl park, koji bi promenio izgled tog dela grada i komunalnim uređenjem prostora koji se proteže od ugla Zmaj Jovine, ulicom Mihajla Pupina pa do OMV pumpe. Tendencija gradskih vlasti nije prodaja zemljišta radi prodaje, već da na tom prostoru dobijemo sadržaj neophodan gradu i građanima. Ovlašćeni procenitelj Ministarstva finansija je utvrdio početnu cenu od 260.000 evra što je u odnosu na vrednost od pre tri godine 100.000 evra više. Ponuđači će dostavljati zatvorene ponude, očekujemo da će biti veće od početne cene- rekao je Tanackov.
Na primedbu odbornika DSS Ladislava Tomića da bi celishodnije bilo da se na tom prostoru izgradi višespratnica za mlade bračne parove umesto tržnog centra, odgovorili su šef odborničke grupe naprednjaka Srđan Sivčev i odbornik SNS Dušan Popeskov, kao i član Gradskog veća Saša Tanackov, koji je temeljno argumentovao opredeljenje grada.
-Čekalo se 23 godine da se nešto desi i nije se desilo. Taj deo je ruglo. Ritejl park doneće nova radna mesta. U Vojvodini imamo nekoliko tipova ritejl parka poput Biga u Zrenjaninu i Novom sadu, Šopija u Subotici, možemo pretpostaviti da će se nešto slično i ovde otvoriti. Tržni centar pratiće i novi mobilijar, parking mesta, uređene staze. Zašto da građani odlaze u Zrenjanin ili Suboticu da kupuju, i da troše gorivo, ako mogu da kupuju ovde- ukazao je Sivčev.
Odbornik Dušan Popeskov je napomenuo da parcela u Mikronaselju stoji već godinama u ovakvom stanju i da nijedna vlast nije imala rešenje šta sa tim.
-Sad kad smo došli do rešenja, ajde da nađemo zamerke. Dobićemo tržni centar u Mikronaselju, što je po meni odlično. Kikinda je pre deset godina izgledala skoro poput te parcele u Mikronaselju. SNS je našla rešenje za industrisjke zone, za dovođenje investitora i novih radnih mesta kako bismo zadržali ljude ovde- istakao je Popeskov.
Tanackov je objasnio da imena potencijalnih investitora grad ne može da obelodani dok se još vode pregovori.
-Čak se potpisuje i izjava o poslovnoj tajni dok se vode pregovori jer otkrivanje poslovne namere može da iskoristi konkurencija. Oglas kada bude objavljen, svako u skladu sa uslovima može da konkuriše. Mogu da kažem da potencijalni investitori koji su iskazali interesovanje posluju u branši već nekoliko godina u Srbiji, takođe,rade i u državama u okruženju i u centralnoj Evropi.
Tanackov: Stanogradnju diktira tržište
– Tržište određuje investitora, mada intenzivno radimo na tome da dovedemo investitore koji će graditi stanove. Stanogradnja u Kikindi jeste zamrla, iako tržište nekretnina traži stanove, ali činjenica je da za isto ulaganje u Zrenjaninu ili Subotici potencijalni investitori mogu da zarade 500 ili više evra po kvadratu. Ako u Kikindi možete da prodate stan za 1.100, 1.200 ili 1.300 evra, u Zrenjaninu ćete ga prodati za 1.800 evra. Matematika je jasna. Vlasnici pojedinačnih stambenih jedinica u Mikronaselju dobiće na ceni izgradnjom ritejl parka. Veoma veliki trošak je i uklanjanje stubova koji su izgrađeni, a kupac će o svom trošku ukloniti te stubove- istakao je član Gradskog veća Saša Tanackov.
Povodom obeležavanja Svetog Trifuna i Svetog Valentina, Turistička organizacija Grada i Grad Kikinda poklanjaju sugrađanima koncert „Čarolija“ u Narodnom pozorištu.
– U utorak, 14. februara, od 19 sati, nastupiće Aleksandar Dujin orkestra sa vokalima, Nevenom Reljin i Vanjom Manić Matić. Naša publika poznaje ovog vrsnog muzičara. Kod nas je gostovao na Kikindskom letu 2021. godine i ostavio odličan utisak. Mislim da će, i ovoga puta, prirediti divan doživljaj Kikinđanima – kaže v. d. direktorica Turističke organizacije, Jasmina Milankov.
Aleksandar Dujin je pijanista, aranžer i kompozitor, rođen u Zrenjaninu. Na bečkom Konzervatorijumu završio je studije klavira, a duže od četiri decenije sarađivao je sa Đorđem Balaševićem. Novi album pod nazivom „Zvuci kao boje“, u pop maniru, sa elementima džeza i drugih žanrova, izdao je 2021. godine.
U Turističkoj organizaciji kažu da ulazak jeste besplatan ali, da se ne bi stvarala gužva, karte treba preuzeti u njihovim prostorijama u dvorištu Muzeja. Besplatne ulaznice dostupne su od danas (sreda, 1. februar).
Prva sportska igra kojom su se bavile i žene u Velikoj Kikindi pojavila se 1923. godine. Hazena je je bila slična rukometu, a njena preteča bila je igra još iz starog Rima odakle su je Cezarove legije prenele na sever.
Hazena je naročiti procvat doživela kod slovenskih naroda. Posle Prvog svetskog rata, to je bio omiljeni ženski sport. U Kikindi je hazena nastala među prvima u Vojvodini. Prvu hazena ekipu u našem gradu formirao je sportski klub „Kosovo“, iako je nastao dosta kasnije od starijeg kikindskog kluba „Srbija“. Janoš Oroš je bio predsednik sekcije, a Jožef Rigelmajer trener.
U početku je bilo veoma teško održati dovoljan broj sportistkinja u klubu jer su roditelji nerado dozvoljavali deci da se „razgolićuju“ u sportskim dresovima. Još veći problem je nastajao kada je trebalo povesti devojke na neku utakmicu van Kikinde. Bilo je neophodno mnogo truda i višednevno ubeđivanje da bi se dobio pristanak roditelja za putovanje.
Publika je u početku slabije prihvatala novu igru koja se isprva prikazivala kao predigra fudbalskih utakmica. Tek kasnije, kada je hazena uzela maha u celoj zemlji i u našem gradu ukazala joj se velika pažnja. Godine 1924. u hazena sekciji sportskog kluba „Kosovo“ treniralo je 18 devojaka uzrasta 16 i 17 godina. Treninzi su se obično održavali na poljanama van grada, a utakmice su se igrale na igralištu „Kosova“ ili „Srbije“. Utakmice su ubrzo prerasle u prave sportske atrakcije sa 1.000 i više gledalaca. Hazenašice „Kosova“ uvrstile su se u najbolje u Vojvodini.
Najzanimljiviju utakmicu 1926. godine odigrale su hazenašice Kosova u Zrenjaninu. Posle veoma oštre i ogorčene borbe, domaći Obilić je dobio ovu utakmicu rezultatom 6:4. Zrenjaninski sportski izveštač, povodom ove utakmice, piše: „Još nikad nisam video utakmicu koja bi se mogla označiti sa manje fer nego što je bila ova. Uzburkane strasti kikindskih sportistkinja nisu se stišale ni onda kada su Obilićeve igračice izudarane i sa bezbrojnim modricama na licu, leđima, rukama, ostavljale teren, burno pozdravljene od sportske publike koja je iskreno pljeskala toj ženskoj četi punoj požrtvovanja«.
Kvalitet hazene krajem 1928. godine počeo je primetno da opada. Nerazumevanje odgovarajućih ljudi u samom društvu i sve manje interesovanje devojaka za ovu sportsku igru dovelo je do prekida u radu sekcije, kako u sportskom društvu Kosovo, tako i u gradu uopšte.