Day: December 22, 2022

Izborna Skupština Sportskog saveza Kikinda. Nova-stara predsednica Jelena Čudanov - jednoglasno

Jelena Čudanov opet je izabrana za predsednicu Sportskog saveza Kikinde. Na Izbornoj skupštini, kao jedina predložena, na čelnoj funkciji ostala je jednoglasnim izborom. Od 67 klubova i asocijacija koji čine Sportski savez Kikinde, bilo je prisutno 48 predstavnika i svi su, dakle, glasali za njen izbor. Nova-stara predsednica predložila je i sastav Upravnog odbora, koji čine: Ivan Šibul, Dijana Ilić, Slavko Miškov, Dragana Pecarski, Tijana Radić, Nenad Đukić, Branislav Dragin i Stojan Bogosavljev, a i ta odluka doneta je glasovima svih prisutnih koji su imali pravo glasa. Gradonačelnik Nikola Lukač u ulozi i gosta i domaćina u svečanoj sali Gradske kuće pozdravio je prisutne, naglasivši još jedanput da je Kikinda grad sporta i da je zato vrlo bitno da ima i kvalitetan sastav rukovodećeg kadra u gradskom Sportskom savezu. Gošća na Izbornoj skupštini bila je Jasmina Juras, predsednica Sportskog saveza Vojvodine, inače nekadašnja košarkašica iz Novog Sada.

– Došli smo da podržimo Kikinđane i da ispratimo ovu Izbornu skupštinu, ali i da se zahvalimo na pređašnjoj saradnji koju smo imali. Nadamo se da ćemo i dalje lepo  sarađivati sa, kako je i ovde rečeno, gradom sporta. Sportski savez Kikinde ispunio je naša očekivanja i zaista ima lepe ideje, koje u velikom broju i sprovodi kroz učešće dece, sportista i brojnih organizacija. Usto, sve je to na zavidnom nivou u vašem gradu, a na nama je da pomognemo u ostvarenju i realizaciji projekata – rekla je Jurasova.

Jelena Čudanov istakla je:

– Zadovoljni smo onim što smo uradili u prethodnom periodu, iako nas je sve u sportu, kao i privredi, poremetila korona. Ali, dobro smo to prebrodili tako da sada nastavljamo ono što smo planirali i nadam se da ćemo moći normalno sve planirano i da završimo. Imamo i novih planova pa smatram da će tek ovaj naredni mandat biti pravi i da možemo da pokažemo koliko se brinemo o klubovima i našim članovima i koliko želimo da kikindski sport bude na visokom nivou. Nama je u interesu i da pokrenemo veće projekte, kao što je recimo atletski stadion pa da organizujemo još i neke nove manifestacije da bismo privukli i građane Srbije i strance iz susednih država u Kikindu da vide šta naš grad nudi u pogledu sportskog turizma, a imamo mnogo toga da im ponudimo.  

Gradski većnik za sport Dragan Pecarski zaključio je:

– Grad Kikinda maksimalno podržava rad Sportskog saveza koji je  neophodan našem gradu kao blizak kontakt sa klubovima. Sve je to od izuzetnog značaja, jer valja sprovesti i konkurse za dodelu sredstava i istovremeno ispuniti želje klubova. Sve to gradska uprava ne bi mogla bez Sportskog saveza, a veliku ulogu Savez igra i u razvoju sportskog turizma u Kikindi, što nam je takođe vrlo važno. Masovna okupljanja su nam prioritet i to je smernica za dalji period u razvoju sportskog turizma u našem gradu. 

 

geotermalni izvor

Vojvodina leži na Panonskom basenu koji se smatra jednim od značajnijih evropskih geoloških skladišta termalnih voda, što je danas, u jeku energetske krize, važan obnovljiv energetski resurs. Nažalost, ovaj resurs nije dovoljno iskorišćen, ne kao što je to recimo kod naših komšija Mađara, a veoma daleko od Islanda.

Pokrajinska vlada uradila je osnovnu studiju o potencijalima geotermalnih izvora koji su do sada korišćeni uglavnom za grejanje.

Pokrajinska vlada, otišla je i korak dalje, pa je tako 2019. godine potpisan Memoranduma o saradanji sa Francuskim udruženjem profesionalaca u oblasti geotermije AFPG- u cilju promovisanja duboke geotermalne energije kao instrumenta u borbi protiv globalnog zagrevanja i prelaska na ekonomiju sa niskom emisijom ugljenika.

Francuska je vodeća evropska zemlja u oblasti kontinentalne duboke geotermalne energije. U okviru projekta GOSPEL realizovana je studija o izvodljivosti razvoja industrijskih pilot – projekata vezanih za duboke geotermalne vode u regionu AP Vojvodine. Vlada Francuske finansirala je 75 odsto projekta, vrednog 610.000 evra.
Prema istraživanjima koje je radio NIS, intenzivnom eksploatacijom geotermalne vode moglo bi da se zameni 500.000 tona uvoznih tečnih goriva godišnje.

Ukupna količina akumulirane toplote u geotermalnim izvorima do dubine 3 km oko 2 puta je veća od ekvivalentne toplote, koja bi se mogla dobiti sagorevanjem svih vrsta uglja iz svih njihovih nalazišta u Republici Srbiji. Nakon prvih studija o geotermalnom potencijalu i korišćenju površinske toplote, odabrane su tri zone u Vojvodini koje nude velike mogućnosti za proizvodnju toplotne energije eksploatacijom fluida na minimalnoj temperaturi od 55 do 60 stepeni Celzijusa. To su oblasti Subotice i Sremske Mitrovice, zbog mogućnosti valorizovanja toplotne energije, kao i Kikinde zbog mogućnosti proizvodnje električne energije iz geotermalnih izvora.

Ekonomska analiza, koja uvažava najnovije smernice ekoloških zahteva, neophodnosti bušenja i opremanja bušotine, pokazuje da su bušotine iznad 40 stepeni Celzijusa i jakog izliva oko 60 m3 /h rentabilne, pod uslovom da je potrošač sposoban da koristi ceo potencijal bušotine preko 6000 ha/god. Cene geotermalne energije su niže od mnogih drugih energenata.

Istraživanja o uporednim troškovima različitih izvora energije pokazuju da je geotermalna energija pristupačan izvor energije i da je cena povoljnija u odnosu na druge tehnologije osim energije iz malih hidroelektrana, koje su trenutno dostupne.

Prema dostupnim podacima procenjuje se da se na teritoriji naše zemlje nalazi 360 izvorišta termomineralnih voda i termalnih izvora. Uzevši taj broj potencijal razvijanja banjskog turizma je ogroman, procenjuje se da bi oko 300 banja u celoj Srbiji moglo da bude izgrađeno, a sada ih je ukupno 36. Posedujemo bogata područja sa zdravom klimom, odnosno vazduhom, neka od njih su Divčibare, Ivanjica, Rudnik, Zlatibor i Zlatar sa iskorišćenosti od svega deset procenata. Dijapazon cena u zavisnosti od dubine bušotine i iznosi: 220,000,-500,000 € za dubine bušotina od 600-1,100 m.

Teritorija Vojvodine pripada velikoj evropskoj geotermalnoj zoni koja ima povoljne uslove za istraživanje i korišćenje geotermalne energije. Za sada se istražuje i koristi hidrotermalna energija. Termo mineralne vode Vojvodine odlikuje složen hemijski sastav. To su tople vode prirodnih izvora i vode u stenskim masama do kojih se može doći bušotinama. Najvažniji i po kapacitetu najveći korisnici energije hidrotermalnih bušotina su banje. Uglavnom celogodišnji korisnici koji termalnu vodu koriste i sezonski za zagrevanje objekata. Aktuelne cene energije iz aktivnih geotermalnih bušotina u Vojvodini, na bazi cena vode, zavise od temperature vode na izlivu.

Geotermalna energija može biti veoma korisna u organskoj poljoprivredi, s obzirom da je jedan od principa korišćenje obnovljivih izvora energije. U agrobiznisu na području Vojvodine, korišćenje geotermalne energije skoro da i nije zastupljeno.
Da Vojvodina može da bude Island, nauka nema dilemu, godišnje se u Srbiji ugradi oko hiljadu toplotnih pumpi, najviše u domaćinstvima, što je dobar trend, ali smo još daleko od zapadnih zemalja koje mnogo više koriste geotermalne izvore.

 

(Gradske info)

Šuma Mokrin 1

Đaci OŠ “Vasa Stajić” u Mokrinu danas su učestvovali u sadnji svoje Školske šume. U delu poznatom kao Nekina bara zasađeno je 400 stabala bresta, topole, hrasta i vrbe „dafine”. U sadnji su pomogli članovi Udruženja građana “Nekina bara” i radnici rasadnika “Vikumak”. Akciju “Školske šume” lokalna samouprava preduzima od 2014. godine, a Grad je, samo u 2022. godini, zasadio 17 hiljada stabala.

Pošumljavanje u Kikindi i okolini sprovodi se i kao deo kampanje „Zasadi šumu“, čiji su pokretači „Adria Media Group“ i „dm drogerie markt“, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprave za šume, Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, JP „Srbijašume“, JP „Vojvodinašume“, Pokreta gorana Srbije, Privredne komore Srbije, Botaničke bašte „Jevremovac“, Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Šumarskog fakulteta u Beogradu, Šumarske škole Kraljevo, Zavoda za zaštitu prirode, Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine i Instituta za šumarstvo.

Današnjoj sadnji u Mokrinu prisustvovao je i gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima.

Turnir u malom fudbalu u Mokrinu. Večeras odluka o finalistima, sutra završnica

Turnir u malom fudbalu u Mokrinu ulazi u završnu fazu. Večeras, od 18 sati, na rasporedu su polufinalne utakmice, a sutra uveče biće odigran meč za treće mesto potom i finale.

U utakmicama četvrtfinala postignuti su rezultati: Ziroubet (na naslovnoj slici) – Građevinar Brane 4:1, Stovarište Kovačević (na slici) – Termo Dragons 3:0, Gejm Haus – Kafe Nađa 1:4 i Menjačnica 86 – Hostel Paparaco 6:4. Tako će se u polufinalu sastati: Ziroubet – Menjačnica 86 (18 sati) i Stovarište Kovačević – Kafe Nađa (19 sati).

Pobedniku turnira pripašće 170 hiljada dinara.

Druga liga Sever. Odbojkaši Kikinde, ipak, radosni ispraćaju 2022.

Odbojkaši Kikinde pobedom od 3:1 na svom terenu nad trećom ekipom novosadske Vojvodine, okončali su jesenju polusezonu u Drugoj ligi „Sever”. Kasno sinoć u dvorani škole u Mikronaselju, po setovima bilo je: 25:22, 25:17, 22:25 i 26:24 za ekipu trenera Milana Radosavčeva, koji u osvrtu na jesen veli:

– Nećemo da kukamo, ali iza nas je jesen prepuna problema, pre svega kadrovskih. Eto, i sinoć smo bili nekompletni, ali povod je ovoga puta zaista bio divan. Naime, korektor Miloš Simić poverio nam se u klubu da s devojkom putuje u Pariz da bi je tamo zaprosio! Pa kako sam ga mogao zadržati i naterati da odigra i ovu poslednju jesenju utakmicu?!

Dakle, u dvostruko veselom raspoloženju čekaće se 2023. godina?

– Sigurno, iako ćemo pauzu u ligi 12 klubova provesti na osmom mestu, ispasti ne možemo, to uopšte nije upitno, no sigurno je i da u prolećnom delu moramo mnogo bolje – jasan je Radosavčev.

Nastavak sezone predviđen je za 4. februar, tada će Kikinđani čekati jesenjeg lidera – tim novosadskog Dunav voleja.

Prva A liga. Poraz vaterpolista ŽAK-a na kraju jeseni

U poslednjem jesenjem kolu Prve „A” lige, kasno sinoć u glavnom gradu, vaterpolisti ŽAK-a poraženi su od tima Beograda, rezultatom 13:11 (2:2, 3:2, 5:2, 3:5). Trener Kikinđana Miroslav Munćan priznaje da su njegovi izabranici odigrali bledo.

– Beograđani su više želeli pobedu, možda i zato što su dvaput poraženi na svom bazenu pa nisu imali pravo i na treći kiks, ali to ne opravdava moje igrače da odigraju totalno bezvoljno. No, kada se osvrnem na celu jesen polovično sam zadovoljan, baš kao što i rezultati pokazuju, jer ostvarili smo četiri pobede i isto toliko puta bili poraženi, uz jedan nerešeni ishod. Na pauzu idemo kao sedmoplasirani s 13 bodova, daleko smo iznad  tri najugroženija tima – kaže Munćan.

Početak nastavka prvenstva na rasporedu je 28. januara, a ŽAK će gostovati timu Zemuna.

– Videćemo prvo kako da rešimo upražnjenu poziciju centra, jer nas Belocrkvanin Dušan Talaja napušta i odlazi u Izrael. Zimsko tržište suženo je i teško je pronaći adekvatnu zamenu za njega, a kada je reč o drugom delu prvenstva, verujem da se do kraja proleća možemo pomeriti za jednu poziciju i sezonu okončati na šestom mestu – jasan je Munćan.

ŽAK: Bušić. Cvetić 2, Naćuk. Zorić, Budurin 3, Jovanović, Ilić 2, Radanović 1, Palotaš, Gavranov, Simić, Talaja 3, Stepanov, Vidicki. 

 

Lala plakat

Kroz tradicionalnu muziku, arhaične instrumente, cirkuske veštine, folklorni ples, neverbalni teatar, lutkarsku animaciju i klovnovsku animaciju publike, Lala, glavni lik , predstavlja legendu o postanku poznatog para Lale i Sose. Autori predstave su glumac Stefan Ostojić i rediteljka Li Delong.

Li Delong je uvažena američka/francuska glumica, rediteljka, klovnovska učiteljica i spisateljica koja stvara više od 30 godina. Formalnu edukaciju ostvarila je na Akademiji u Zapadnoj Virdžiniji, a zatim u pariskom pozorištu Pitera Bruka i školi Žaka Lekoka. Njena monodrama pobednik je Edinburškog festivala, a predstave koje je režirala, nagrađivane su na mnogim festivalima, širom Evrope.

Glumac, glavni producent i inicijator projekta je Kikinđanin Stefan Ostojić. Diplomirao je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi profesora Ljuboslava Majere. Igrao u pozorištima u Kikindi, Kraljevu, Novom Sadu i Subotici. Osvojio je nagrade za najboljeg glumca na festivalima: profesionalnih pozorišta Vojvodine, Vragolaste pozorištarije u Smederevskoj Palanci, Zvezdarište u Beogradu, i godišnju nagradu grada Kikinde za rad u Humanitarnom teatru „Gusani u magli“, čiji je osnivač.

Ovo je priča o nastanku predstave „Lala“ – od Novog Sada, preko Pariza, do Kikinde i premijernog izvođenja u toku Dana ludaje. Stefan Ostojić je, posle premijere, na humanitarnoj turneji biciklom, doneo svog „Lalu“ na scene domova kulture u svim kikindskim selima. Zatim ga je predstavljao publici na Azorskim ostrvima, u Budimpešti, Pragu i Novom Sadu.

„Lala“ se sada vraća kući i čeka vas u Narodnom pozorištu u Kikindi u petak, 23. decembra, od 20 sati.

I nastavlja dalje, pronoseći priču o ponosnim i dobrim ljudima Severnog Banata koji vole, raduju se i u drugima prepoznaju samo dobro i samo ljude.