zzjz kikinda

skolski-dispanzer

Besplatno vakcinisanje protiv HPV infekcije, bez zakazivanja, biće moguće od ponedeljka do petka, od 17. do 21. marta u Školskom dispanzeru. Akciju Otvorenih vrata treći put organizuju kikindski Zavod za javno zdravlje (ZZJZ), Dom zdravlja i Savet za zdravlje Grada.

– Akciju sprovodimo kako bismo što više popularisali ovu zaštitu namenjenu deci i mladima od 9 do 19 godina – kaže dr Ružica Cvetićanin, epidemiolog u Zavodu. – Vakcina štiti od humanog papiloma virusa sa kojim, većina ljudi, u toku života, dođe u kontakt. Reakcije organizma su različite – neki se izleče ili imaju blage posledice, ali kod nekih, posebno perzistentnih infekcija, to može da dovede do malignih promena, najčešće do karcinoma grlića materice, penisa, vulve anusa i orofaringealne regije.

Imunizacija je, pokazala su istraživanja, efikasna u 90 odsto slučajeva, i najbolje je da se uradi pre stupanja u seksualni odnos. Posebna preporuka je da to bude do 26 godine, ali se smatra da treba da se vakcinišu i stariji, prilikom promene partnera. Humani papiloma virus prenosi se isključivo sa čoveka na čoveka i to direktnim kontaktom.

Preporuka je da se deci do 15 godina daje u dve doze, sa razmakom od šest meseci, a starijima u tri doze, u periodu od osam meseci.

– U toku akcije, naredne sedmice, moguće je primiti vakcinu bez zakazivanja, od 12 do 18 sati. Maloletne devojčice i dečaci treba da dođu u pratnji roditelja. Posle lekarskog pregleda, ukoliko se utvrdi da su zdravi, primiće vakcinu i dobiti šemu po kojoj dolaze po naredne doze. Roditelji treba da znaju da je vakcina potpuno bezbedna i efikasna i da može dete da zaštiti od različitih vrsta karcinoma – napominje dr Cvetićanin.

Ova imunizacija u našoj zemlji je dostupna od 2022. godine, ali je odziv još uvek dosta slab, navodi dr Cvetićanin. U Okrugu je, do danas, dato oko 1.900 doza – prvu vakcinu je primilo 937 dece i mladih, od tog broja 691 je potpuno imunizovano.

– U većem broju odazivaju se devojčice od dečaka. Zato apelujemo na sve da dođu sa svojom decom kod izabranog lekara, kako bi izvršili imunizaciju. Naredne sedmice vakcine se daju bez zakazivanja, ali mi imamo dovoljno doza i vakcinu je moguće dobiti bilo kada u toku godine, uz prethodno zakazivanje, takođe u Školskom dispanzeru – kaže dr Cvetićanin.

Vakcina protiv HPV infekcije u upotrebi je od 2014. Svetska zdravstvena organizacija je smatra izrazito bezbednom i efikasnom, sa visokom imunogenošću. Ima malo neželjenih efekata, najčešće blagih: crvenilo na mestu uboda, moguće su povišena temperatura, groznica i malaksalost. Kontraindikovana je u slučajevima akutnih oboljenja i alergija na kvasnice.

cigareta-1

Poslednji dan januara u našoj zemlji obeležava se kao Nacionalni dan bez duvanskog dima – ove godine pod sloganom “Ostavi pušenje!”.

Epidemija upotrebe duvana predstavlja jednu od vodećih pretnji po javno zdravlje – njegova upotreba ima štetne posledice po celokupan organizam i jedan je od glavnih faktora rizika za četiri najzastupljenije bolesti u svetu: bolesti srca i krvnih sudova, maligne bolesti, dijabetes i hronične respiratorne bolesti. Pored zdravstvenih, duvan nosi i značajne socijalne i ekonomske posledice, uključujući povećane troškove lečenja i smanjenu produktivnost na radnom mestu, upozoravaju lekari. Takođe, proizvodnja i upotreba duvana negativno utiču na životnu sredinu.

Mr sci. med. dr Branislav Hačko, specijalista socijalne medicine u Zavodu za javno zdravlje u Kikindi, istakao je važnost ovog dana i podsetio na posledice koje duvanski dim ostavlja na zdravlje.

– Nacionalni dan bez duvanskog dima obeležava se pod sloganom “Ostavi pušenje!” sa ciljem da se pošalje jasna poruka pušačima da, bez obzira na dužinu pušačkog staža, mogu da ostave pušenje, da poboljšaju kvalitet života i da produže očekivano trajanje života. Studije su pokazale da pušač sa više od 20 godina pušačkog staža skraćuje svoj životni vek za čak devet godina. Godišnje, u svetu umire osam miliona ljudi direktno od posledica pušenja, dok u Srbiji taj broj iznosi oko 19 hiljada. Ono što je posebno uznemirujuće jeste činjenica da 12 odsto njih čine pasivni pušači. Po definiciji Svetske zdravstvene organizacije, pasivni pušač je svako ko dozvoli da se u njegovoj prostoriji puši ili ko živi u okruženju gde postoji prostor namenjen pušačima – napominje dr Hačko i dodaje da je, prema poslednjim analizama Instituta “Batut” iz 2022. godine, u Srbiji, u odnosu na 2018. godinu, za tri odsto smanjen procenat pušača među srednjoškolcima.

– Međutim, istovremeno raste procenat mladih koji po prvi put dolaze u kontakt sa elektronskim cigaretama. To se naziva “mala duvanska industrija” jer stvara nikotinsku zavisnost koja je i fizička i psihološka. Naš cilj je da mladi što kasnije ili nikako ne stupe u kontakt sa bilo kojim nikotinskim proizvodom, uključujući elektronske cigarete, i da ne dođu u rizik da postanu pušači. Zato danas šaljemo zdravstveno-vaspitnu poruku: bez obzira na to kada prestanete da pušite, to je izuzetno važno, jer se kvalitet života popravlja. Kvalitet života predstavlja kombinaciju subjektivnog doživljaja i objektivnog zdravstvenog stanja, pa je stoga važno raditi na očuvanju zdravstvenog potencijala – rekao je dr Hačko.

Povodom Nacionalnog dana bez duvanskog dima, Institut za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut” upozorio je da Svetska zdravstvena organizacija naglašava kako ne postoje bezbedni duvanski i nikotinski proizvodi, niti siguran nivo izlaganja njihovom dimu ili aerosolu.

U protekloj deceniji, paralelno sa smanjenjem učestalosti pušenja cigareta, zabeležen je porast upotrebe duvanskih i drugih proizvoda koji sadrže nikotin, što predstavlja izazov u globalnim naporima za zaštitu stanovništva od posledica pušenja i izloženosti duvanskom dimu, navodi se u saopštenju iz “Batuta”.

Radi podrške i motivisanja pušača da ostave duvan, Institut je pokrenuo besplatnu telefonsku liniju i internet stranicu https://ostavipusenje.rs/. Odgovori na pitanja pušača koji razmišljaju o prestanku pušenja, već su odlučili da prestanu ili pokušavaju da održe status nepušača, mogu se dobiti svakog radnog dana od 11 do 14 sati na broj 080 020 0002.

S. V. O.

Dr-Sanja-Brusin-Belos

Pravilna ishrana je tema o kojoj se mnogo priča, ali i dalje postoje brojne zablude i pogrešne prakse koje mogu negativno da utiču na zdravlje. Da li je hleb zaista glavni krivac za višak kilograma? Koliko su popularne dijete, poput “keto” režima, dugoročno održive? I da li su dodaci ishrani zaista neophodni? Na ova i druga pitanja odgovara dr Sanja Brusin Beloš, specijalista higijene i načelnica Centra za higijenu i humanu ekologiju u Zavodu za javno zdravlje u Kikindi.

Koje su najčešće zablude o zdravoj ishrani koje susrećete kod svojih pacijenata i kako ih razjašnjavate?

Najveći broj ljudi smatra da hleb goji, što je apsolutno netačno. Zapravo, hleb spada u namirnice koje imaju prosečnu količinu kalorija, i s obzirom na to da se sastoji od skroba, a ugljeni hidrati čine bazu piramide i najveći deo energije treba da potiče iz ugljenih hidrata, to je zabluda. Ljudi koji ne jedu hleb, energiju uzimaju iz drugih sastojaka, najpre iz masti, što je mnogo gore. To je jedna od zabluda. Zatim, kukuruz ima veću energetsku vrednost od pšenice, mada je isto žitarica, ali ne treba preterivati, pogotovu ako se peče na ulju i to je pitanje na kom ulju. Biljna ulja nisu za pečenje s obzirom na to da sadrže nezasićene masne kiseline koje se degradiraju na visokoj temperaturi i stvaraju se štetne materije. Ako i pečemo nešto, onda je bolje da to radimo na zasićenim masnim kiselinama, kao što su životinjske masti. Mada je od pečenja i prženja svakako bolje kuvanje i dinstanje. Žitarice treba da čine 40 odsto od ukupne energetske vrednosti koja je potrebna čoveku – tu spadaju i hleb i musliji, makaroni, ali ne i burek s obzirom na to da ima masti – 250 grama bureka sadrži hiljadu kalorija.

Koji su Vaši saveti za uravnoteženu ishranu?

U energetskom unosu, 15 odsto treba da čine proteini, između 20 i 30 odsto treba da čine masti, i ostatak, to je 55 do 60 odsto ukupne energije, treba da bude udeo ugljenih hidrata. Ali to onda treba da se preračuna u kalorije jer, na primer, jedan gram proteina i ugljenih hidrata ima 4,1 kaloriju, a jedan gram masti ima 9,3 kalorije. Tako da ovi udeli u procentima ne mogu prostom računicom da se pretvaraju u grame.

Koje su najčešće greške u ishrani u našem podneblju?

Većina gojaznih ljudi ne doručkuje, oni prvi put jedu popodne, kada dođu s posla i tada se izuzetno najedu, i drugi put jedu uveče ili noću, i taj obrok ponovo bude veoma obilan. Znači, kada vi, u dva navrata, u dva obroka, unesete veliku količinu energije,  time usporavate metabolizam. Vaš organizam iskoristi onoliko koliko može, a ostalo pretvara u masti. Jako je bitno za očuvanje idealne telesne mase da imate najmanje četiri do pet obroka dnevno i da razmak između obroka ne bude veći od tri do četiri sata. Obroci ne treba da budu obilni i treba da budu učestali jer je onda vaš biohemijski mehanizam organizma praktično stalno zauzet, i vi, na taj način, održavate metabolizam.

Koje namirnice unosimo previše, a koje premalo?

Pre svega, previše se unosi slatkiša, u svim oblicima, od čokolada do kolača i torti, dok se povrće ne unosi u dovoljnoj meri, pogotovu ne presno, sveže povrće. Po meni, i u doručku i u ručku i u večeri treba da, u izvesnoj količini, imate povrće, naročito sveže, u ručku najviše. Takođe, ima ljudi koji vole voće i jedu ga, a ima onih koji ga ne vole i ne jedu ga uopšte – i ovde treba napraviti ravnotežu, umeren unos voća je isto tako važan.

Da li je primena popularnih dijeta, poput „keto“, i sredstava za mršavljenje, zdravo i održivo?

– Kada su dijete u pitanju, u poslednje vreme tu vlada određeno pomodarstvo. “Keto” dijeta je namenjena određenim bolestima, ona nije dijeta koju treba i mogu da drže svi. Mesec dana je u redu, ali ne i duže, jer je moguće da dođe do poremećaja zdravlja. To nije dijeta za skidanje, recimo, 40 kilograma. Ishrana treba da bude balansirana, vi svakoga dana treba da unesete bar ponešto iz svih grupa namirnica. Znači, ako danas unosite samo jednu grupu namirnica, sutra samo drugu, to nije dobro, jer vaš organizam nema na raspolaganju u svakom trenutku sve hranljive materije koje su mu neophodne.

Kako izgleda zdravo mršavljenje bez rizika?

– Najbolji način da smršamo jeste da smanjimo energetski unos – količinu hrane, i/ili da povećamo energetski rashod, što znači da povećamo fizičku aktivnost. Na sve ostale, veštačke načine, moguće je smršati, ali je pitanje po koju cenu i da li će doći do nekih drugih poremećaja, sa tim se ne treba igrati. Pritom ne mislim na obična mršavljenja, kada neko treba da skine dva, tri ili pet kilograma. Mislim na ozbiljno mršavljenje, kada neko treba da smrša 20, 30, 40 kilograma, to mora da bude kontrolisano.

Znači da je najbolje dobiti plan ishrane od nutricioniste i da to bude kontrolisano.

– Tako je. Smršati nekoliko kilograma nije problem, na koji god način, ali ako je u pitanju ozbiljnije mršavljenje, to mora da bude pod kontrolom stručne osobe koja će pratiti da ne dođe do poremećaja zdravlja.

Da li su dodaci ishrani zaista korisni ili mogu biti štetni?

– Postoje patološka stanja kada je neophodna suplementacija određenim vitaminima, ali ako je ishrana izbalansirana, ako svakoga dana sadrži određenu količinu svih grupa namirnica, suplementacija vitaminima nije potrebna, osim kod infekcija, nekih degenerativnih bolesti, osteoporoze, kod nekih polineuropatija, anemije. Znači, kod određenih bolesti je potrebna suplementacija, ali uzimati je nasumice, može čak da donese više štete, pogotovu kada se prekomerno unose liposolubilni vitamini – D, A, E i K vitamin, jer oni mogu da se zadržavaju, talože u organizmu, što može, pod određenim okolnostima, da dovede i do trovanja, intoksikacije vitaminima. Ako nešto od toga pijete nedelju dana, neće vam ništa biti, ali ako pijete pet meseci u kontinuitetu i to u ogromnim dozama, može da dođe do poremećaja.

Recimo, omega 3 masne kiseline naš organizam ne može da stvori i neophodno je da ih unosimo – njih ima u nezasićenim mastima, u koštunjavom voću, raznim uljima, plavoj ribi, ribama severnih mora uopšte. Ali, ako imamo izbalansiranu ishranu, nije uopšte potrebno da ih dodatno unosimo. Postoje neka patološka stanja, recimo kod karcinoma, za njegovu prevenciju ili u rekonvalescenciji, kada je važno unositi antioksidanse: C, E, A vitamine, omega 3 masne kiseline, ali to su patološka stanja, i to treba činiti u konsultaciji sa lekarom.

Pravilna ishrana nije trend, već način života. Balansiran unos svih grupa namirnica, redovni obroci i fizička aktivnost ključni su za zdravlje. Kako ističe dr Sanja Brusin Beloš, važno je slušati struku i izbegavati pomodne dijete i nepotrebne suplemente. Najbolji recept za zdravlje je umerenost i raznovrsnost u ishrani.

S. V. O.

 

jelena-fabrika-vode-topaz-enhance-6x

Sjajni rezultati rada Kikindske fabrike vode!

Analize hemijske i mikrobiološke ispravnosti vode za piće koja je prerađena u novoizgrađenom postrojenju JP „Kikinda” pokazuju da je voda na česmama zdravstveno bezbedna i ispravna.

Najnoviji izveštaji ZZJZ Kikinda detaljno predočavaju kakav je kvalitet sirove vode u bunarima i potom kakav je dobijen nakon prerade u Kikindskoj fabrici vode. Sirova voda u bunarima, koja je hemijski neispravna, posle tretmana savremenom i kompleksnom tehnologijom u postrojenju za prečišćavanje, postaje ispravna i bezbedna za piće odnosno njen kvalitet odgovara važećem Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za piće.

U nastavku prenosimo izveštaje Zavoda za javno zdravlje.

Kako se navodi u najnovijem izveštaju ZZJZ, tokom OKTOBRA uzorkovano je 74 uzoraka vode za piće u našoj Opštini od kojih 44 u gradu Kikindi, a 30 uzoraka je uzorkovano u selima Opštine. Od 44 uzorka vode za piće iz grada Kikinde, 26 uzoraka uzeto iz bunara (sirova voda), 3 uzorka iz rezervoara fabrike vode, 15 uzoraka je uzeto iz vodovodne mreže.

Procenat mikrobiološke neispravnosti sirove vode iznosi 0% (0% prethodnog meseca) neispravnih uzoraka za grad, a procenat mikrobiloške neispravnosti prečišćene vode iz rezervoara i distributivne mreže u gradu je takođe 0% (0% prethodnog meseca). U selima je procenat mikrobiološke neispravnosti bio 0% (prethodnog meseca 7.84%).

Hemijska ispravnost prečišćene vode za piće u gradu je takva da je od ukupno 18 uzetih uzoraka vode za piće iz rezervoara i vodovodne mreže, svi uzorci su hemijski ispravni i odgovaraju Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za piće (Sl. list SRJ 42/98, 44/99 i Sl. gl. RS 28/19).

Prosečna koncentracija utroška KMnO4 u uzorcima uzetim u gradu u vodovodnoj mreži iznosi 4.18 mg/l (MDK-maksimalno dozvoljena koncentracija 12 mg/l). Prosečna koncentracija amonijaka u vodovodnoj mreži u gradu iznosi 0.03 mg/l,(MDK 0.5 mg/l). Prosečna vrednost boje u gradu iznosi 5.0 ºCoPt skale (MDK 5 ºCoPt skale).

Hemijska ispravnost vode za piće u bunarima (sirova voda) je takva da je od 26 uzetih uzoraka svih 26 je neispravno zbog povećane boje, povećanog utroška KMnO4 (indirektan parametar sadržaja organskih materija) i povećane koncentracije amonijaka. Prosečna koncentracija utroška KMnO4 u uzorcima uzetim u gradu u sirovoj vodi iznosi 26.38 mg/l (MDK 12 mg/l). Prosečna koncentracija amonijaka u gradu u sirovoj vodi iznosi 2.2 mg/l,(MDK 0.5 mg/l za grad). Prosečna vrednost boje u gradu u sirovoj vodi iznosi 34.42 ºCoPt skale (MDK 5 ºCoPt skale).

Slične rezultate pokazuje i izveštaj za SEPTEMBAR.

ČESMOVAČA ISPRAVNA, POTVRDIO I SEPTEMBARSKI IZVEŠTAJ

Tokom SEPTEMBRA meseca uzorkovano je 117 uzoraka vode za piće u našoj Opštini od kojih 66 u gradu Kikindi, a 51 uzorak je uzorkovan u selima Opštine. Od 66 uzorka vode za piće iz grada Kikinde, 28 uzoraka uzeto iz bunara (sirova voda), 3 uzorka iz rezervoara fabrike vode, 15 uzoraka je uzeto iz vodovodne mreže i 20 uzoraka iz škola i vrtića gradu. Od 51 uzorka iz sela, 18 uzoraka je iz škola i vrtića.

Procenat mikrobiološke neispravnosti sirove vode iznosi 0% neispravnih uzoraka za grad, a procenat mikrobiloške neispravnosti prečišćene vode iz rezervoara i distributivne mreže u gradu je takođe 0%.

Hemijska ispravnost prečišćene vode za piće u gradu je takva da je od ukupno 38 uzetih uzoraka vode za piće iz rezervoara i vodovodne mreže, svi uzorci su hemijski ispravni i odgovaraju Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za piće. Prosečna koncentracija utroška KMnO4 u uzorcima uzetim u gradu u vodovodnoj mreži iznosi 4.14 mg/l (MDK-maksimalno dozvoljena koncentracija 12 mg/l). Prosečna koncentracija amonijaka u vodovodnoj mreži u gradu iznosi 0.036 mg/l,(MDK 0.5 mg/l). Prosečna vrednost boje u gradu iznosi 5.0 ºCoPt skale (MDK 5 ºCoPt skale).

Hemijska ispravnost vode za piće u bunarima (sirova voda) je takva da je od 28 uzetih uzoraka svih 28 je neispravno zbog povećane boje, povećanog utroška KMnO4 (indirektan parametar sadržaja organskih materija) i povećane koncentracije amonijaka. Prosečna koncentracija utroška KMnO4 u uzorcima uzetim u gradu u sirovoj vodi iznosi 26.46 mg/l (MDK 12 mg/l). Prosečna koncentracija amonijaka u gradu u sirovoj vodi iznosi 2.26 mg/l,(MDK 0.5 mg/l za grad). Prosečna vrednost boje u gradu u sirovoj vodi iznosi 33.57 ºCoPt skale (MDK 5 ºCoPt skale).

ANALIZE PIJAĆE VODE U SELIMA

Kako pokazuje izveštaj ZZJZ za oktobar, hemijska ispravnost vode za piće u selima takva je da je povećana boja u svim uzorcima ili u 100%, utrošak KMnO4 je povećan u 93.33%, kocentracija amonijaka je povećana u 90.0% uzoraka, koncentracija gvpžđa je bila povećana u 3.33%. Prosečna koncentracija utroška KMnO4 u uzorcima uzetim u selima iznosi 24.5 mg/l (MDK 12 mg/l). Prosečna koncentracija amonijaka u selima iznosi 1.3 mg/l,(MDK 1 mg/l). Prosečna vrednost boje u selima iznosi 29.17 ºCoPt skale (MDK 5 ºCoPt skale).

U izveštaju ZZJZ za septembar navodi se da je hemijska ispravnost vode za piće u selima takva da je povećana boja u svim uzorcima ili u 100%, utrošak KMnO4 je povećan u 89.58%, a kocentracija amonijaka je povećana u 98.83% uzoraka. Prosečna koncentracija utroška KMnO4 u uzorcima uzetim u selima iznosi 23.73 mg/l (MDK 12 mg/l). Prosečna koncentracija amonijaka u selima iznosi 1.33 mg/l,(MDK 1 mg/l). Prosečna vrednost boje u selima iznosi 28.85 ºCoPt skale (MDK 5 ºCoPt skale). Procenat mikrobiološke neispravnosti bio je 7.84%.

 

J. Crnogorac

 

 

 

 

radlovic

Nabavkom novog aparata za automatsku identifikaciju mikroorganizama, na rezultate mikrobioloških analiza, pacijenti više neće čekati četiri ili pet dana. Sa kompletnim antibiogramom, nalazi će biti dostupni za 12 sati, saznajemo od direktorice kikindskog Zavoda za javno zdravlje dr Sandre Radlović. Medicinski aparat biće kupljen zahvaljujući proteklom pokrajinskom konkursu na kom je za ovu namenu, kikindskoj zdravstvenoj ustanovi opredeljeno 4,7 miliona dinara.

– Mikrobiološke analize, analize izolata bakterija i gljivica biće znatno ubrzane. Za manje od 12 sati dobićemo kompletan rezultat analize zajedno sa antibiogramom. To će posebno biti od velike koristi pacijentima koji leže na jedinicama intenzivne nege i koji su životno ugroženi. Mi ćemo za 12 sati dobiti kompletan mikrobiološki nalaz na koji se do sada čekalo četiri do pet dana- ukazuje dr Sandra Radlović.

Na istom konkursu pokrajine, Zavodu za javno zdravlje sredstva u visini od 19,9 miliona dinara, opredeljena su za građevinske radove u prizemlju zgrade u ulici Kralja Petra Prvog.

– Zgrada je izgrađena početkom prošlog veka i potrebna je adaptacija. Nadamo se da će naši pacijenti i zaposleni dobiti savremenu, modernu zdravstvenu ustanovu kakvu i zaslužuju. Tokom izvođenja radova, proces rada sa pacijentima neće trpeti, biće im pružane sve zdravstvene usluge kao i do sada. Sigurna sam da će se ovim novim ulaganjima,  zdravstvena zaštita podići na viši nivo- ističe direktorica ZZJZ.

Nakon sprovođenja javne nabavke, novi dijagnostički aparat biće kupljen i stavljen na raspologanje Centru za mikrobiologiju Zavoda za javno zdravlje. Podsetimo da je od marta prošle godine, Centar za mikrobiologiju smešten u novoj zgradi u ulici Generala Drapšina, koja je izgrađena zahvaljujući sufinansiranju Pokrajinske vlade.

vakcina protiv kovida

Iz Zavoda za javno zdravlje u Kikindi pozivaju roditelje da povedu svoju decu na vakcinaciju drugom dozom „gardasila“, vakcine protiv humanih papiloma virusa (HPV).

Od početka preporučene vakcinacije, sredinom prošle godine, u Kikindi je prvu dozu primilo 75 devojčica i dečaka, uzrasta od 9 do 14 godina. Samo njih četvoro došlo je po drugu dozu koja se daje posle šest meseci.

Za mlade od 15 do 19 godina, „gardasil“ je podeljen u tri doze i sa područja grada i okolnih sela vakcinaciju je započelo njih 78.

Infekcija humanim papiloma virusima jedna je od najčešćih polno prenosivih infekcija. Većina, odnosno 80 odsto seksualno aktivnih osoba, biva inficirana u nekom trenutku tokom života. Ovaj virus može da izazove genitalne bradavice, karcinom grlića materice i anogenitalne regije, karcinom korena jezika, krajnika i zadnjeg zida ždrela.

Besplatnu vakcinaciju protiv HPV virusa omogućio je Republički fond za zdravstveno osiguranje i ona se, u Kikindi, sprovodi u Savetovalištu u Dečijem dispanzeru. Iz Zavoda za javno zdravlje pozivaju roditelje da dovedu svoju decu na vakcinaciju jer je ona efikasna samo ukoliko se obavi do 19 godine.

dr Pecarski 1

U Severnobanatskom okrugu obuhvat vakcinisanih MMR vakcinom je veoma visok, imunizovano je više od 95 odsto dece, potvrđeno je za Kikindski portal u Zavodu za javno zdravlje. Kikinda je, pored Subotice i Bora, grad sa najvećim obuhvatom vakcinacije. Ovako visok procenat smatra se dovoljnim za stvaranje kolektivne zaštite.

Pošto su troje nevakcinisane dece i jedna odrasla osoba nepoznatog vakcinalnog statusa u Smederevu oboleli od malih boginja (morbila), u ovom gradu proglašena je epidemija. Istovremeno, iz „Instituta za javno zdravlje Milan Jovanović Batut“ pooštrili su nadzor i naložili reviziju vakcinalnih kartona u čitavoj državi.

– U Kikindi još uvek nema sumnji na male boginje i mi nismo imali problema sa vakcinacijom. Nakon što smo, 12. januara, dan pošto je virus potvrđen u Smederevu, dobili dopis iz „Batut“-a, poslali smo obaveštenje svim zdravstvenim ustanovama o aktuelnoj epidemiološkoj situaciji. Podsetili smo ih na način na koji se radi hitno obaveštavanje dežurnog epidemiologa ukoliko postoji sumnja na male boginje. Naložena je i hitna revizija vakcinalne kartoteke, evidencija nevakcinisane i nepotpuno vakcinisane dece, i sprovođenje njihove vakcinacije. Narednog dana naknadno je vakcinisano još dvoje dece u Kanjiži – kaže doktorka Tatjana Pecarski, načelnica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Zavoda.

Iako je u Okrugu visok obuhvat imunizacijom, ukoliko u Srbiji dođe do epidemije većih razmera, ona bi mogla da se „prelije“ i na naše područje, kaže doktorka Pecarski, što se već dogodilo 2007. i 2015. godine, kada je do širenja bolesti dolazilo upravo zbog nevakcinisanih, nepotpuno vakcinisanih i odraslih koji su bili imunizovani samo jednom dozom, po tadašnjem kalendaru vakcinacije. Deca su nam u visokoj meri zaštićena, čak i ukoliko dođe do „proboja vakcinacije“.

Opasnost od širenja epidemije iz Smedereva povećava i činjenica da je procenat vakcinisanih u Srbiji samo 74,8 odsto. Neslavni rekord drži Novi Sad, u kojem je vakcinisano tek svako četvrto dete ili 26 odsto. Internet i antivakcinalni lobi naneli su ogromnu štetu tvrdeći da MMR vakcina izaziva autizam, što stručnjaci odučno i uporno negiraju. Sve je počelo 1998. godine, kada je poznati naučni časopis “Lenset (impakt faktor 44)” objavio studiju Endruja Vejkfilda koja povezuje MMR vakcine sa pojavom autizma. Rad je vrlo brzo povučen zbog neadekvatnog uzorka, u časopisu je objavljeno izvinjenje čitaocima, ali šteta je već bila učinjena.

MMR vakcina pruža zaštitu od malih boginja, zauški i rubeola, bolesti koje su bile suzbijene upravo zahvaljujući vakcinaciji. Prva doza daje se detetu sa navršenih 12 meseci, a druga pred polazak u školu, najkasnije mesec dana pre ulaska u kolektiv, kako bi se stvorio dovoljan broj antitela. Dete ne bi trebalo da uđe u kolektiv, a da nije zaštićeno MMR vakcinom, kaže doktorka Pecarski.

Osobe koje nisu vakcinisane ili su primile samo jednu dozu, treba da se vakcinišu do navršenih 18 godina, a moguće je to učiniti i kasnije. Kontakti obolelih koji nemaju stečeni imunitet potrebno je da se vakcinišu MMR vakcinom što pre, a najkasnije 72 sata od kontakta.

Kontraindikacije za ovu vakcinu su stanja smanjenog imuniteta zbog teških bolesti, i trudnoća. Dete koje, iz medicinskih razloga, ne može da primi vakcinu ima više razloga da se plaši malih boginja nego gripa, ističu lekari – gripozno dete može da zarazi dvoje, a dete zaraženo morbilama čak 12 do 18 dece.

Male boginje prenose se kapljičnim putem i undirektno, preko predmeta koji su kontaminirani, a obolele osobe zarazne su dva do četiri dana pre i četiri dana nakon izbijanja ospe. Početak bolesti karakterišu povišena temperatura, malaksalost, crvene i vodnjikave oči, curenje iz nosa i kašalj. Crvena ospa javlja se prvo na licu, a potom se širi na vrat, trup i ekstremitete.

Ova bolest, u 30 odsto slučajeva, može da dovede do komplikacija, čak i do ozbiljne upale mozga i smrtnog ishoda. Teške kliničke slike češće su kod dece mlađe od pet godina i kod starijih od 20 godina.

Kada do epidemije dođe, bolest se veoma brzo širi u populaciji bez imuniteta, što se dogodilo pred pandemiju, kada je bilo i 15 smrtnih slučajeva, rečeno je u Udruženju za javno zdravlje Srbije. Lekari upozoravaju da, odbijanjem vakcinacije, roditelji ugrožavaju svoju, ali i tuđu decu koja, zbog zdravstvenog stanja, nisu u mogućnosti da prime vakcinu.

vakcina protiv kovida

Bivalentna vakcina protiv kovida-19 proizvođača „Moderna“ koja odgovara na dva prisutna tipa ovog virusa, dostupna je građanima Kikinde od utorka u drugoj zdravstvenoj stanici Doma zdravlja. Ova vakcina može se primeniti isključivo kao buster doza, kod prethodno vakcinisanih, bez obzira na to koju su vrstu vakcine prethodno primili.

Kikindskom Zavodu za javno zdravlje isporučeno je 500 doza za šest lokalnih samouprava u okrugu, precizirala je za Kikindski portal dr Sandra Radlović, direktorica ove ustanove.

– U skladu sa stručno-metodološkim uputstvom, bivalentna vakcina protiv kovida-19 može se primeniti kao buster doza, kod osoba starijih od 12 godina koje su ranije vakcinisane protiv kovida-19, odnosno koje su primile primarnu seriju vakcine (dve doze), ili koje su dodatno primile jednu, ili više buster doza vakcine. Uslov za vakcinaciju bivalentnom vakcinom je da je prošlo najmanje tri meseca od primanja poslednje doze vakcine protiv kovida-19, ili najmanje tri meseca od preležane infekcije kod potpuno vakcinisanih osoba. Bivalentna vakcina kao buster doza se naročito preporučuje kod osoba starijih od 50 godina koji imaju propratne hronične bolesti, osoba sa primarnim i sekundarnim imunodeficijencijama, korisnika i zaposlenih u domovima za stara lica i zaposlenih u zdravstvenim ustanovama. Pozivam građane da se vakcinišu- ističe dr Radlović.

Bivalentna vakcina Spikevax bivalent Original/Omicron BA.1 bazirana je na tehnologiji RNK vakcine i sadrži originalni, vuhanski soj i modifikovani BA.1 omikron soj. Vakcinacija se obavlja u drugoj zdravstvenoj stanici, radnim danima od 8 do 13 časova.

 

 

error: Content is protected !!