ВШССОВ

VSSSOV-diplome-(3)

Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača (VŠSSOV) u Kikindi dobila je odobrenje za novi studijski program – Strukovni socijalni radnik. Na osnovu zahteva škole, Nacionalno telo za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju (NAT) izdalo je dozvolu za sprovođenje nastave na ovom smeru, a prva generacija studenata očekuje se u školskoj 2025/2026. godini, sa 25 mesta za samofinansirajuće brucoše.

Prijavljivanje za upis zakazano je za četvrtak i petak, 4. i 5. septembar, od 9 do 13 sati, dok je polaganje prijemnog ispita predviđeno u subotu, 6. septembra. Upis primljenih kandidata obaviće se 12. i 13. septembra.

Isti termini važe i za upis na smer Strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta, gde je dostupno 44 mesta – 24 budžetska i 20 za samofinansirajuće studente.

Školarina na oba smera iznosi 54.000 dinara i može se platiti u deset jednakih mesečnih rata.

Svi uslovi za upis i dodatne informacije dostupni su na internet stranici škole: www.vaspitacka.edu.rs.

VSSSOV-radovi-(2)

Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača (VŠSSOV) u Kikindi raspisuje konkurs za upis studenata u školskoj 2025/2026. godini u septembarskom roku na smeru Strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta.

Budućim brucošima dostupna su ukupno 44 mesta – 24 na budžetu i 20 samofinansirajućih. Školarina za samofinansirajuće studente iznosi 54.000 dinara i može se platiti u deset jednakih mesečnih rata.

Odlukom Pokrajinske vlade iz budžeta se mogu finansirati po jedan student sa invaliditetom, pripadnik romske nacionalnosti i student državljanin RS koji je u školskoj 2024/2025. godini srednju školu završio u inostranstvu. Broj studenata koji se sami finansiraju biće umanjen za broj eventualno upisanih po navedenim merama Pokrajinske vlade.

Prijava kandidata je 4. i 5. septembra, od 9 do 13 sati. Uslovi za upis i druge informacije od značaja mogu se pronaći na internet stranici Škole: www.vaspitacka.edu.rs.

studenti-(2)

Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača raspisala je konkurs za upis studenata u školsku 2025/2026. godinu. Na osnovnim studijama ima mesta za upis 70 brucoša, dok je na master strukovnim studijama predviđeno 50 mesta.

Na smeru strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta 50 studenta biće upisano na budžetu, a 20 je samofinansirajućih. Školarina je 54 hiljade dinara i postoji mogućnost plaćanja na rate, saznajemo od direktorica Visoke škole Angela Mesaroš.

 

-Prijem dokumentacije je od 23. do 25. jula, a prijemni ispit biće održan 26. jula. Budući studenti imaće proveru muzičkih, govornih i fizičkih sposobnosti, kao i test opšte kulture i informisanosti – navodi naša sagovornica.

Na master strukovnim studijama na raspolaganju je 50 mesta. Konkurs traje do 30. septembra, s obzirom na to da konkurišu kandidati koji su završili Visoku školu ili neku srodnu disciplinu, odnosno nešto iz oblasti društveno-humanističkih nauka.

-Od ukupnog broja mesta dva su budžetska , a na master studijama studenti se rangiraju po proseku. Prijemnog ispita nema, nego je merodavan prosek iz prethodnog školovanja – kazala je Angela Mesaroš Živkov.

Školarina za master je 75 hiljada dinara i plaća se na 10 mesečnih rata. Nastava se prilagođava  pošto škola izlazi u susret i studentima na masteru koji su u radnom odnosu.

Sve neophodne informacije zainteresovani mogu da pogledaju na sajtu škole www.vaspitacka.edu.rs , na društvenim mrežama, ili putem telefona.

A.Đ.

vssov-medjunarodna-koferencija-(2)

Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača, u saradnji sa Udruženjem za razvoj profesionalnih veština „PROVENS“ , bila je domaćin Međunarodnoj konferenciji pod nazivom „Konstruktivistički pristup u razvoju kulturnih vrednosti i aktivnosti dece predškolskog uzrasta“. Cilj je da skup posluži kao platforma za povezivanje i podsticanje međusektorske saradnje između kulturnih i obrazovnih ustanova, kao i organizacija civilnog sektora, istakla je doktor nauka i profesor na kikindskoj Visokoj školi  Dragana Malešević.

-Želimo programe u kojima deca imaju aktivnu ulogu, istražuju, otkrivaju, koji zadovoljavaju interesovanja i potrebe najmlađih i u kojima su deca srećna. To je najsavremeniji pristup u radu sa decom. Ovo je prva konferencija koja je objedinila profesore koji obrazuju vaspitače na Visokoj školi, praktičare tačnije vaspitače i medicinske sestre, bibliotekare, kustose muzeja i sve koji su zainteresovani da se razviju zajednički programi ujedinjenim akcijama. I razvoj interkulturalnosti nam je važan tao da smo imali goste iz Mađarske koji su pokazali kako se deca, poreklom Srbi, obrazuju i kako se kod njih razvija kulturni identitet. Sa druge strane prikazali smo i kako se radi sa decom mađarske nacionalne manjine koja žive u Srbiji – navela je dr Dragana Malešević.

Prikazani su i primeri dobre prakse u Narodnom muzeju, Biblioteci i u Predškolskoj ustanovi, tako da su okupljenima govorili Dragan Kiurski, viši muzejski pedagog i Kristina Drljić, direktorica PU „Dragoljub Udicki“.

-Vaspitače, ali i naši studenti imali su priliku da steknu nova saznanja. Pored toga, upoznali su se i sa našim partnerima iz mesta Deska u Mađarskoj, sa kojima smo već organizovali tribine. Isto tako tu su nam bili i predstavnici Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine, tako da je ova konferencija dobila akreditaciju Pedagoškog zavoda Vojvodine – napomenula je Angela Mesaroš Živkov, direktorica VŠSSOV.

Konferencija je okupila bibliotekare, kustose muzeja i galerija, vaspitače, profesore i studente vaspitačkih škola, kao i predstavnike udruženja građana i stručnih udruženja aktivnih u oblasti kulture.  Očekivanja su da će u narednom periodu  biti osmišljeni kulturni programi usmereni na dečju inicijativu, kreativnost i njihovo aktivno učešće u sopstvenom učenju i razvoju kulturnog identiteta.

A.Đ.

 

VSSSOV-konferencija-(7)

U našem gradu danas je počela šesta međunarodna konferencija „Savremeno obrazovanje 2025“, u organizaciji Alijanse prosvetitelja Srbije. Ova tradicionalna konferencija svake godine se održava u drugom gradu Vojvodine, a nakon Novog Sada i Subotice, kao i tri onlajn izdanja, za domaćina je izabrana Kikinda, odnosno Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača (VŠSSOV).

Na dvodnevnoj konferenciji učestvuje 61 autor i izlagač iz sedam zemalja: Srbije, Slovenije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, Crne Gore i Hrvatske. Program obuhvata plenarna izlaganja, radionice, diskusije i 26 stručnih predavanja, a teme se kreću od nastavnih modela i tehnika, inovativnih pristupa u obrazovanju, uloge nastavnika i saradnje sa ustanovama kulture, pa sve do inkluzivnog obrazovanja i savremenih digitalnih alata.

– Alijansa prosvetitelja Srbije osnovana je sa ciljem da podstakne i unapredi obrazovanje i vaspitanje, kako u formalnom, tako i u neformalnom kontekstu. Poseban akcenat stavljamo na okupljanje stručnjaka iz svih sektora obrazovanja – od predškolskog do univerzitetskog. Naša ideja je da povežemo teoriju i praksu, da nastavnici, vaspitači i profesori međusobno dele svoja iskustva, ideje i primere dobre prakse. Trudimo se da konferencija svake godine bude dostupna u različitim gradovima, kako bismo širili krug učesnika i omogućili da što više profesionalaca bude deo ovog procesa. Prvu konferenciju, aprila 2019. godine, održali smo pre Ministarstva prosvete. Na početku smo se suočavali sa izazovima, naročito tokom perioda pandemije, kada su tri konferencije održane onlajn. Ali, upravo to nam je bio pokazatelj da su razmena znanja i kontinuirano usavršavanje neophodni bez obzira na okolnosti. Danas, kada imamo priliku da se ponovo okupljamo uživo, vidimo koliko su ovi susreti važni za sve nas koji radimo u obrazovanju – rekla je dr Marinela Šćepanović, članica upravnog odbora Alijanse prosvetitelja Srbije i predstavnica Društva defektologa Crne Gore.

Drugog dana skupa, nakon plenarnog izlaganja, održaće se niz predavanja i radionica. Neki od tematskih okvira uključuju: inovativne nastavne metode u radu sa decom sa poteškoćama u razvoju, razvoj emocionalne inteligencije u školama, korišćenje savremenih digitalnih alata u nastavi, ulogu lutkarstva u razvoju dece, implementaciju STEAM metoda u školskom sistemu, saradnju nastavnika i roditelja u podršci deci tokom obrazovanja.

Pored nastavnika i profesora, na konferenciji učestvuju i predstavnici različitih organizacija i institucija, a partneri u organizaciji su Pedagoški fakultet Bijeljina Univerziteta Istočno Sarajevo, Društvo defektologa Crne Gore, Društvo defektologa Vojvodine, Resursni centar za specijalnu edukaciju (Beograd), i ovogodišnji domaćin, Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača u Kikindi. Pre početka današnjeg programa, goste-učesnike je pozdravila direktorka VŠSSOV dr Angela Mesaroš Živkov koja takođe, ima ulogu predavača na konferenciji.

Kroz sporazum o saradnji sa Alijansom pokušavamo što više da animiramo članstvo da učestvuje kako bi taj transfer znanja, struke i nauke povezali, kao i teoriju i praksu na dobrobit ceokupnog obrazovnog sistema, istakao je dr Nebojša Mitrović, vanredni profesor na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu sa sedištem u Bjeljini, prodekan za naučno-istraživački rad i međunarodnu saradnju.

– U najavi imamo pokretanje master studija za obrazovanje za rad sa decom sa poteškoćama  razvoju, to bi bio fokus, jer imamo trend sve većeg broja dece koja imaju određenih problema u razvoju. Trudimo se da konferencije nadogradimo i kroz formalne i neformalne razgovore i da ih podignemo na viši nivo, na dobrobit obe institucije. Već radimo na pisanju elaborata o izvodljivosti tog studijskog program i nadamo se da će početi sa primenom od iduće školske godine. Veoma mi je drago što sam ponovo u Kikindi u Školi sa kojom imamo potpisan sporazum o saradnji, posećujemo se i razmenjujemo iskustva – rekao je profesor Mitrović.

Zaključci i preporuke sa konferencije biće objavljeni u Zborniku radova. Organizatori se nadaju da će ovaj skup, kao i prethodni, doprineti unapređenju kvaliteta nastave i inspirisati nastavnike i vaspitače za nove pristupe u radu.

VSSSOV-diplome-(2)

Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača obeležila je danas 71 godinu postojanja i rada. U prisustvu studenata, profesora, roditelja i kolega, bez svečanog programa, dodeljene su diplome svršenim studentima: njih 45 diplomiralo je na osnovnim studijama, dok je program master-studija završilo 47 polaznika.

Među njima su i najuspešniji, studenti generacije koji su se istakli svojim trudom i postignućima. Student generacije na osnovnim studijama je Una Rodić iz Zrenjanina. Ona je svoj završni rad odbranila sa ocenom 10, a tokom studiranja ostvarila je prosečnu ocenu 9,38.

– Srećna sam zbog ove nagrade jer je rezultat mog truda i rada. Imala sam ogromnu podršku svojih roditelja, direktora, profesora i kolega. Mi kao vaspitači, predstavljamo, posle roditelja, prvu kariku u vaspitavanju i oblikovanju dece. Ova profesija je više od posla – ona je odgovornost i ljubav. Odmah sam upisala i master studije i nadam se najboljem – rekla je Una.

Titulu najboljeg studenta master akademskih studija ponela je Biljana Mickovski iz Jabuke kod Pančeva, sa prosečnom ocenom 9,71. Njen završni rad takođe je dobio najvišu ocenu. Zahvaljujući ovim dostignućima, Biljana je dobitnica prestižnog priznanja „Dr Jelena Mićević Karanović“, koje se dodeljuje drugi put. Priznanje joj je uručila sestra rano preminule profesorice ove škole, Maja Radlović.

– Ukoliko ste posvećeni, ništa nije teško. Svoju profesiju neizmerno volim i verujem u značaj vaspitača u društvu. Uz istrajnost i podršku svoje porodice, uspela sam da završim master studije u roku. Zahvalnost dugujem i direktorki škole, kao i profesorima koji su, svojim znanjem i predanošću, doprineli mom stručnom usavršavanju. Ovu školu bih preporučila svima koji žele da postanu vaspitači, ali i onima koji žele da unaprede svoje znanje. Vodim se rečima Duška Radovića: „Ne morate biti bolji od drugih, dovoljno je da budete najbolji što možete“ –  istakla je Biljana koja već 12 godina radi u Predškolskoj ustanovi „Dečija radost“ u Pančevu.

Prisutne je pozdravila direktorka škole, prof. dr Angela Mesaroš Živkov, koja je studentima uručila diplome.

Škola trenutno ima oko 300 studenata na osnovnim i master strukovnim studijama. Od prošle godine više se ne upisuje smer strukovni vaspitač za tradicionalne igre, ali je predat zahtev za akreditaciju novog studijskog programa – strukovni socijalni radnik. Ukoliko dobije odobrenje, Škola će, u narednoj akademskoj godini, na ovaj smer moći da upiše 25 studenata. Broj mesta za smer strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta ostaje 70, dok će za master studije biti dostupno 50 mesta.

Na svečanosti je istaknuta izuzetno značajna uloga vaspitača u podršci celokupnog razvoja deteta. Pružanjem adekvatnih uslova i podsticaja, oni pomažu detetu da razvija svoje sposobnosti, proširuje iskustva i gradi saznanja o sebi i drugima. Upravo zato ova visokoškolska ustanova nosi veliku odgovornost u pripremi budućih generacija vaspitača.

S. V. O.

VSSSOV-(1)

U Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača započete su pripreme za upis u školsku 2025/2026. godinu. Kako je istakla direktorica Angela Mesaroš Živkov, u očekivanju je i novi studijski program.

-Predata je dokumentacija za smer strukovni socijalni radnik. Očekuje se odgovor Komisije za akreditaciju i nadamo se da ćemo imati i taj smer od naredne školske godine – saznajemo od naše sagovornice.

Na smeru strukovni vaspitač dece predškolskog uzrast planirano je 70 studenata. Od tog broja 50 budžetskih i 20 samofinansirajućih. Planom upisa predviđeni su i studenti na drugoj godini master strukovnih studija, drugog stepena. Od 50 potencijalnih studenata, dva mogu da se upišu na budžet.

-Predložili smo da se školarina ne menja, da bude 54.000 dinara za osnovne studije i 75.000 dinara za master strukovne studije. Mogućnost plaćanja je na 10 mesečnih rata. Konkurs za prijemni ispit biće raspisan krajem maja, početkom juna, nakon čega će kandidati moći da se prijave i polažu prijemni ispit. Nismo ga menjali tako da će budući brucoši proći proveru govornih, muzičkih i fizičkih sposobnosti, kao i test opšte kulture – navela je Mesaroš Živkov.

Povodom 71. godine postojanja i rada Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje u petak, 4. aprila biće dodeljene diplome svršenim studentima osnovnih i master strukovnih studija. Ovom prilikom biće proglašen student generacije na osnovnim studijama i dodeliće se plaketa „Dr Jelena Mićević Karanović“ najboljem studentu master studija.

Jedina visokoškolska ustanova u Kikindi u petak i subotu, 4. i 5. aprila biće domaćin Međunarodnoj konferenciji „Savremeno obrazovanje“ u organizaciji Alijanse prosvetitelja Srbije, Pedagoškog fakulteta Univerziteta Istočno Sarajevo, društava defektologa Crne Gore i Vojvodine i Resursnog centra za specijalnu edukaciju iz Beograda. Na konferenciji će učestvovati 61 izlagač iz Mađarske, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Slovenije, Hrvatske i Srbije.

A.Đ.

profesorice-deska-(3)

U okviru saradnje Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača u Kikindi i Srpskog kulturnog obrazovnog i duhovnog centra „Sveti Sava” u Deski, u Mađarskoj, profesorice dr Dragana Malešević i dr Danijela Radlović Čubrilo bile su na studijskom putovanju.

Osim Deske, posetile su Segedinu i Budimpeštu gde su se se upoznale sa radom srpskih institucija u Mađarskoj, krenuvši od zabavišta, osnovnih škola, Gimnazije “Nikola Tesla” i Pedagoškog centra, pa sve do samouprave Srba u Mađarskoj kao krovne institucije. Dr Malešević i dr Radlović Čubrilo prisustvovale su raznim aktivnostima Kulturnog i medijskog centra „Srpski venac” i Srpskog pozorišta.

„Poseban utisak na nas su ostavili ljudi koji rade u ovim institucijama. Njihova posvećenost i spremnost da rade van okvira svog posla i radnog vremena, sa višim ciljem i misijom da se očuva jezika, kultura i tradicija srpske zajednice u Mađarskoj“ – istakle su profesorice.

U Deski su više saznale o radu u vrtiću, posetile su pravoslavnu crkvu, crkvenu biblioteku, prisustvovale su časovima u školi, probi folklorne grupe i drugim aktivnostima. Sa direktoricom ustanove Spomenkom Đukin Brcan i vaspitačicom Sanjom Simulov razmenile su iskustva o razlikama i sličnostima vaspitno- obrazovnog rada u Srbiji i Mađarskoj.

„Centar „Sveti Sava” u Deski nas je osvojio svojom životnošću, uključenošću svih članova zajednice u njegovo funkcionisanje i porodičnim duhom koji u njemu vlada. Radionica sa decom i zaposlenih i čuveni srpski zlatovez najviše nas je zainteresovao. Planirano je da svoje iskustvo sa studijskog putovanja prenesemo kolegama, kao i da se prilikom narednog susreta u Visokoj školi u Kikindi prikažemo didaktička sredstva, materijalei i deo naših aktivnosti, čime će se nastaviti i produbiti ova dragocena saradnja“ – zaključile su dr Dragana Malešević i dr Danijela Radlović Čubrilo.

A.Đ.

VSSOV-NEURONAUKE-(1)

Dr Ranko Rajović, šef katedre neuronauke u vaspitanju i obrazovanju Pedagoškog fakulteta u Kopru, u Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača održao je predavanje na temu „Vrtić i škola budućnosti iz ugla neuronauka“. Stručnjak za oblast razvoja intelektualnih potencijala dece, magistar i doktor nauka iz oblasti neurofiziologije i fiziologije sporta, autor NTC programa, u prepunom amfiteatru, govorio je da vrtići moraju da aktiviraju važne misaone procese kojih u redovnom programu nema.

-Imamo medicinski dokaz o tome kako mozak radi kada osoba misli, čita, peva i ono što vidimo je učenje napamet, kada u mozgu ništa ne radi. To mora da se menja, jer ovaj način učenja stvara ogroman otpor kod dece jer to nije u skladu sa njihovom prirodom. Kognitivne sposobnosti dece iz generacije u generaciju sve su manje i to nam je alarm da nešto mora da se menja. U vrtićima uz više motorike imamo spretno i okretno dete jer kada nema kretanja manje su i duboke regije mozga. Bio sam nedavno u Vankuveru i prisustvovao košarkaškom turniru gde deca igraju u dva tima, ali im se ne broje koševi. Kada sam pitao šta je svrha i ko je pobedio, dobio sam odgovor da je cilj da se igraju i da su svi pobedili. Smatram da dete mora nekada da oseti tugu, stres i da izgubi jer ga tako spremamo za život – kaže dr Rajović.

Metode učenja moraju da liče na igru, a igranje samo po sebi ne pomaže da se nauče lekcije, stava je dr Ranko Rajović:

– Škola mora da liči na igru. To je jedina škola budućnosti. I tu ne mislim na igranje kako ga možda mnogi shvataju. Ono što je važno jeste da metode nastave liče na igru. To su one metode kada deca jedva čekaju sledeći čas jer im je interesantno da stiču nova znanja. Kada neće da izađu iz učionice kada zvoni za kraj. U 2018. godini radili smo istraživanja od deset najtraženijih zanimanja tad u svet, devet nije postojalo 2008. godine. Ove godine od deset najtraženijih zanimanja, čak devet nije postojalo pre pet godina. Kada pogledamo ove rezultate mi decu moramo spremiti za budućnost – dodao je naš sagovornik.

Deca ne treba da uče za ocenu, nego za znanje koje je trajno i primenljivo, tako da je kapacitet za učenje neograničen kada se to radi kroz igru.

A.Đ.