voće

kajsije-april-2026-(2)

Ove godine voćari na teritoriji grada mogu da se nadaju nekom rodu. Kako saznajemo od savetodavca Poljoprivredne stručne službe Jelene Kljajić, mraz u prvim danima aprila, 9. i 10, naneo je štetu, ali ne katastrofalnu, kakva je bila prošle godine.

– U različitim delovima na teritoriji grada zabeleženi su i različiti minusi. Rod kajsija je izmrzao, u proseku, oko 50 procenata. Primera radi u Iđošu mraz nije naneo štetu na stablima kajsija, ali u Kikindi jeste. Dunja i kruška su, takođe, izmrzle i to do 80 odsto. I rod trešnji biće umanjen za polovinu – napominje naša sagovornica.

Najbolje su prošle jabuke i šljive koje lakše podnose hladne noći i jutra.

-Jabuke su odlično podnele zahlađenje, a i šljiva se dobro drži s obzirom na to da je šteta oko desetak procenata. Ove godine biće i višanja. Izmerene temperature bile su od minus tri do minus jednog stepena, a opet su najviše stradale rane sorte – dodaje Jelena Kljajić.

Topli talas u martu izmamio je pupoljke ranije.

-Nadamo se da više neće biti mraza i prodora hladnog vazduha i da je ovo bio poslednji talas koji je negativno uticao na razvoj voća. Ono što sledi je zaštita. Jabuku i krušku potrebno je prskati protiv pepelnice i čađave krastavosti, a prati se i smotavac. Kod dunje je važno obaviti zaštitu od ervinije, jer je kiša koja je pala u ponedeljak napravila problem. Neophodno je pratiti vremenske uslove i reagovati na vreme – zaključila je Kljajić.

Voćari, posle tri godine, konačno mogu da se nadaju da će ove godine imati šta da uberu sa svojih stabala.

A.Đ.

 

JELISAVAC-VOCNJAK

Poljoprivredna stručna služba sutra, 31. oktobra u 11 časova organizuje  predavanje „Prerada voća i povrća na gazdinstvima kao izvor dodatnih prihoda“.

Pokrovitelj je Pokrajinski fond za razvoj poljoprivrede, a održaće se u prostorijama PSS u ulici Kralja Petra Prvog 49.

voce-izmrzavanje-(2)

Ove godine neće biti voća na teritoriji grada. Kako saznajemo od savetodavca Poljoprivredne stručne službe Jelene Kljajić, 8. aprila, izmeren je mraz koji je doveo do štete na svim voćnim vrstama.

– U različitim delovima teritorije grada zabeleženi su i različiti minusi. Pomenutog dana, 8. aprila, na automatskoj meteorološkoj stanici zabeleženo je minus 7 stepeni, što je i najniža temperatura, te je u ovom delu atara i najveći procenat izmrznutog voća – napominje naša sagovornica.

Najviše je stradala i najosetljivija voćka.

-Sada definitivno mogu da kažem da kajsije nema na celom terenu. Sve su izmrzle i to na svim potesima naše teritorije. I dunja i kruška su u potpunosti izmrzla, trešnju je mraz uništio u 95 odsto slučajeva, dok je izmrzlo i 90 procenata breskve. Sa druge strane najbolje je prošla višnja kod koje je stanje šaroliko, tako da je šteta od 20 do 80 procenata. Kada je reč o jabukama izmrzavanje zavisi od sortimenta. Najviše je stradala sorta „ajdared“ koja je bila i najviše otvorena. Kod ostalih sorti šteta je od 50 do 90 odsto. Šljiva je takođe uništena u 90 odsto voćnjaka. U delovima gde je bilo minus, 3,4 stepena postoji šansa da bude minimalnog roda – precizira Jelena Kljajić.

Voće je u periodu jakog mraza bilo u različitim razvojnim fazama.

-Dunja, koja je potpuno stradala, bila je u fazi zatvorenog pupoljka jer je osetljiva, višnja je bila u belim balonima, trešnja i šljiva su bile u cvetu, jabuka je bila zatvorena, kruška je bila u punom cvetanju. Breskva je već precvetala, a kajsija je imala male plodove, veličine nokta, koji su i najosetljiviji na niske temperature – pojasnila je Kljajićeva.

Na temperaturama od minus 4,5 pa naniže nijedan tretman, poput zadimljavanja voćnjaka, nije mogao da pomogne da ne dođe do najgoreg. Slična situacija je bila i 2012. godine i tada je sve cvetalo u isto vreme i tako je izmrzlo.
Voćari treba da nastave da prate zdravstveno stanje u svojim zasadima i da shodno tome rade tretmane kako bi i sačuvali rodne potencijale voća za narednu godinu.

A.Đ.

 

korindjasi-2024-(6)

Gradska kuća i ove godine na Badnje veče, otvorila je vrata korinđašima koji su šaljivim pesmicama domaćinima su poželeli srećno Badnje veče, dobro zdravlje i rodnu godinu. Više stotina mališana strpljivo je čekalo da korinđaju gradonačelnika Mladena Bogdana i njegove saradnike. Zauzvrat su dobili voće i slatkiše.

Među njima je bio i dvanaestogodišnji Vanja Radin.

-Ja sam mali Bata, otvorte mi vrata, da vam vidim jelku i poljubim ćerku – ovako je Vanja korinđao. -I prošle godine bio sam u Gradskoj kući i svidelo mi se kako izgleda, pa sam došao opet. Korinđam u svojoj ulici kod komšija i sakupim puno slatkiša. Ovom običaju se najviše radujem.

Anđela Mirkov (14) takođe, voli da korinđa.

-Prvo dođem kod gradonačelnika, a posle toga idem u komšiluk i kod drugara. Nakupim slatkiša i trudim se da ih rasporedim, da ih ne pojedem sve za jedno veče.

Korinđanje je običaj koji je opstao još jedino na severu Banata, te je i naš zadatak da ga sačuvao, rekao je ovom prilikom gradonačelnik Bogdan.

-Važno nam je da korinđanje prenosimo na sve generacije. Godinu u Gradskoj kući počinjemo tako što darujemo našu decu. Deca nam unose radost, ali i daju motivaciju i snagu i energiju da u svim danima koji nam dolaze radimo još bolje i više. – dodao je prvi čovek grada.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

Pesmice koje deca recituju su šaljive i kratke. Ne postoji dete u Kikindi i okolini koje ne zna bar dve recitacije i rado korinđa. Neke od recitacija koje se govore stare su više od sto godina. Prenose se sa generacije na generaciju, a neke se i menjaju shodno savremenom dobu.

A.Đ.

error: Content is protected !!