vez

vez-smiljka-muzej-(3)

Sugrađanka Smiljka Bulatović kao jedina preduzetnica u našoj zemlji koja ima registrovanu radionicu za trukovanje i vez  u Narodnom muzeju održala je predavanje o svom zanatu. Događaj je organizovan u sklopu izložbe „Veženi portreti dinastije Karađorđević – nekad i sad“ koja se može pogledati u Galeriji „Nova“.

-Kao neko ko je jedini sertifikovani majstor ovog zanata, značajno je što mogu da ga promovišem. Radim već 11 godina i za mene je lična satisfakcija da moji sugrađani, ali i svi oni koji vole vez, vide čime se bavim, kao i da podstaknem nekog da počne da se bavi vezom – navela je Smiljka Bulatović. – Okupljenima sam govorila o pojmu, podeli, značaju, primeni, istoriji veza, kao i onome što je moj posao, prenošenju nacrta za vez na tkaninu. Ovo je bila prilika da i ja nešto naučim od prisutnih vezilja.

Interesovanja za ovaj zanat ima, međutim, on nije unosan te je u skladu sa tim i zainteresovanost.

-Zahvaljujući mnogobrojnim udruženjima žena organizovane su radionice o trukerskom zanatu kako za decu, tako i za odrasle. Teško je opstati i moja borba je u tome da pokažem da vez unosi lepotu u svakodnevni život. Njime ukrašavamo odeću, kućni tekstil, prave se suveniri ukrašeni vezom. Svu kreativnost koju imamo možemo da iskažemo iskažemo na ovaj način – dodala je naša sagovornica.

Da bi se izvezao motiv potrebno je da se na tkaninu nanese crtež po kojem treba da se veze i to je trukovanje.

-Posao zahteva jako puno truda i vremena. Na žalost, na tržištu nema potražnje, tako da nema profita od trukovanja. I pored toga, trudim se da ovaj stari zanat živi i dalje – istakla je Bulatović.

Osim trukovanja, radi i vez. Kako ističe za jednu košulju ili peškir potrebno je 150 sati rada. Zahvaljujući baki i majci Smiljka ima veliku kolekciju veoma starih mustri za vez po pismu, odnosno za trukovanje. Ona objašnjava da se vezovi dele na vez po broju i pismu. Vez po broju se radi na tkanini koja ima jako izražene linije i potke, pa se broje niti i tako se stvaraju šare, dok je vez po pismu zapravo vez po crtežu koji je prenet na platno.

A.Đ.

galerija-nova

Povodom završetka izložbe „Veženi portreti dinastije Karađorđević – nekad i sad“, koautorka postavke i naša sugrađanka Smiljka Bulatović govoriće o značaju, razvoju i prenošenju ovih tehnika kroz vreme.

Predavanje će biti održano večeras, sa početkom u 18 časova.

Posetioci će imati priliku da saznaju više o pojmu i istoriji veza, pripremi ornamenata, kao i o načinu njihovog prenošenja na tkaninu tehnikom trukovanja.

 

Kraljevski-Portreti-Plakat-(1)

U Narodni muzej u utorak, 31. marta, sa početkom u 19 časova, biće otvorena izložba „Veženi portreti dinastije Karađorđević– nekad i sad“, posvećena očuvanju i savremenom tumačenju tradicionalnog trukerskog zanata. Izložba se realizuje u saradnji sa Muzej slatka – kuća Cvetića iz Kraljeva.

Reč je o projektu koji ima za cilj da oživi i predstavi javnosti gotovo zaboravljene vezene mustre sa motivima srpskih kraljevskih porodica, povezujući tradicionalne tehnike ručnog rada sa savremenim umetničkim izrazom.

Postavka obuhvata 32 unikatna rada nastala u tehnikama narodnog i umetničkog veza, koje su izradile 21 vezilja i jedan vezilac. Radovi predstavljaju rekonstrukcije i interpretacije starih mustri, koje su se nekada nalazile u etnološkim zbirkama muzeja širom Srbije i privatnim kolekcijama. Posebnu vrednost izložbi daju i originalni tekstilni predmeti, kao i novi radovi inspirisani istorijskim motivima.

Projekat je obuhvatio saradnju više muzeja iz različitih gradova, sa namerom da se istakne značaj tradicionalnog zanatstva, ali i da se podrži savremeno žensko preduzetništvo zasnovano na očuvanju kulturnog nasleđa.

Izložba takođe ukazuje na kontinuitet između prošlosti i sadašnjosti, predstavljajući vez kao živu umetnost koja i danas pronalazi svoje mesto u savremenom društvu.

Realizaciju projekta podržalo je Ministarstvo kulture Republike Srbije, dok je pokroviteljstvo pružila princeza Danica Karađorđević.

error: Content is protected !!