veliki četvrtak

veliki-cetvrtak

Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliki četvrtak – dan kada se sećamo Tajne večere, poslednje Hristove večere sa apostolima, na kojoj je ustanovio Svetu tajnu pričešća. Posebnost ove godine je u tome što se Uskrs proslavlja istovremeno u pravoslavnoj i katoličkoj tradiciji, pa je i Veliki četvrtak zajednički dan duboke duhovne pripreme za vernike oba obreda.

U pravoslavnoj crkvi, Veliki četvrtak se smatra najprikladnijim danom za pričešće. Veruje se da se na ovaj dan, kada je Hristos svojim učenicima oprao noge kao simbol smirenja i ljubavi, sve prašta iskrenom verniku koji se sa pokajanjem i molitvom obrati Bogu. Pričešće na Veliki četvrtak je vekovima duboko ukorenjeno u narodnoj pobožnosti, a mnogi vernici se pripremaju ispovešću i postom kako bi se tog dana sjedinili sa Hristom.

U manastirima se Veliki četvrtak obeležava posebnim bogosluženjima. Rana liturgija Svetog Vasilija Velikog služi se uz posebnu molitvenu sabranost. U nekim manastirima i većim hramovima očuvan je i obred pranja nogu, gde iguman simbolično pere noge dvanaestorici braće, po uzoru na Hrista. Taj čin svedoči o poniznosti, služenju i ljubavi prema bližnjima.

U večernjim časovima služi se jedno od najemotivnijih bogosluženja u toku godine – služba stradanja Hristovog, tokom koje se čita dvanaest jevanđeljskih odlomaka o Hristovom hapšenju, mukama i raspeću. Vernici tada ostaju u tišini i molitvi.

U pojedinim krajevima Srbije, domaćice ujutru na Veliki četvrtak farbaju prva uskršnja jaja, obično crvena, kao simbol Hristove prolivene krvi. Prvo obojeno jaje se zove „čuvarkuća“ i čuva se tokom cele godine, verujući da donosi zdravlje i zaštitu domu. Ovaj običaj, iako narodni, duboko je povezan sa liturgijskim smislom dana.

Katolici takođe obeležavaju Veliki četvrtak svečanim misama i obredima u znak sećanja na ustanovljenje Evharistije. U katoličkim crkvama vrši se obred pranja nogu i Sveta tajna Pričešća ima centralno mesto. Nakon večernje mise, oltar se ogoli, a Presveti Sakrament prenosi na posebno mesto, gde vernici ostaju u tihoj molitvi.

Bez obzira na obred ili tradiciju, Veliki četvrtak zajednički je dan poziva na ljubav, praštanje i duhovnu pripremu za najveći hrišćanski praznik – Uskrs. Za mnoge je upravo ovaj dan prilika da se povuku u tišinu, da razmisle o sebi i da u svetlosti vere koračaju ka Vaskrsenju.

tajna-vecera

Po kalendaru Srpske pravoslavne crkve danas je Veliki četvrtak. Obeležava se u znak sećanja na Tajnu večeru kada je Isus sa učenicima, na Tajnoj večeri, podelio hleb i vino kao simbol svog tela i krvi, i na taj način ustanovio Svetu tajnu pričešća. Potom je sin Božiji oprao noge svojim apostolima učeći ih tako, sopstvenim primerom, kako treba da služe jedni drugima.

Na ovaj dan ustanovljena je i Sveta tajna pričešća. Na večernjem Bogosluženju čita se dvanaest Jevanđelja o stradanju Gospoda Isusa Hrista. U spomen na Tajnu večeru, ovo je jedini dan kada je tokom Velike nedelje dozvoljeno ulje i vino. Na ovaj dan obeležava se i sećanje na čudesnu molitvu u Getsimanskom vrtu na obronccima Maslinove gore, gde se, znajući za sva stradanja koja mu predstoje, sin Božiji molio Ocu.

Na Veliki četvrtak, do kraja večeri stigao je Juda i predao Hristosa vojnicima. Zato se od danas do Uskrsa u crkvama ne čuju zvona, simbol radosti, već se bogosluženja najavljuju tepalima. Te noći kada su Hrista odveli, čak je i Petar poklekao i tri puta ga se do zore odrekao.

Danas se valja pričestiti, jer, veruje se, i najvećim grešnicima na Veliki četvrtak sve se oprašta, a svako dobročinstvo prema siromašnima beleži se na nebu.

Na Veliki četvrtak, u pojedinim krajevima, već počinje farbanje uskršnjih jaja. Među uskršnjim praznicima, crvenim slovom u kalendaru obeleženi su Veliki petak, Vaskrs, Vaskrsni ponedeljak i Vaskrsni utorak.