vaskrs

jaja-uskrs

Pobusani ponedeljak, koji se obeležava prvog ponedeljka posle Vaskrsa, jedan je od značajnih dana u tradiciji Srpske pravoslavne crkve. Posvećen je molitvenom sećanju na upokojene, a vernici tog dana obilaze grobove svojih najmilijih, noseći sa sobom vaskršnju radost i nadu u život večni.

Ovaj dan duboko je ukorenjen u hrišćanskom učenju o Vaskrsenju. Prema pravoslavnom verovanju, Vaskrs predstavlja pobedu života nad smrću, te se upravo u danima nakon praznika posebno naglašava vera da smrt nije kraj, već prelaz u večnost. Pobusani ponedeljak zato nije dan tuge, već tihe radosti i sećanja, kada se molitvom povezuju živi i upokojeni.

Naziv „pobusani“ potiče od starog običaja „pobusanja“ grobova – odnosno njihovog uređivanja i kićenja svežom travom, cvećem i grančicama. Ovaj čin ima simbolično značenje obnove života, u duhu proleća i vaskršnje poruke.

Običaji koji prate Pobusani ponedeljak razlikuju se od kraja do kraja, ali suština je ista. Vernici izlaze na groblja, pale sveće i prinose molitve za duše preminulih. Sveštenici često služe parastose, a porodice donose i vaskršnja jaja, koja simbolizuju novi život. U pojedinim sredinama zadržao se i običaj da se deo hrane podeli sa siromašnima, kao čin milosrđa u ime pokojnika.

Važno je naglasiti da Srpska pravoslavna crkva poziva na dostojanstveno obeležavanje ovog dana, bez preteranog zadržavanja na grobljima i bez običaja koji nemaju duhovno utemeljenje. U fokusu je molitva, sećanje i vera u vaskrsenje, a ne spoljašnji rituali.

Pobusani ponedeljak podseća da veza sa onima koji su nas napustili ne prestaje. U svetlosti Vaskrsa, ta veza dobija novo značenje – kao nada da ćemo se ponovo sresti u zajednici ljubavi i života koji nema kraja.

uskrs-kozarci

Uskršnji praznici u Novim Kozarcima ove godine protekli su u duhu zajedništva, radosti i duboke emocije, uz brojne aktivnosti koje su okupile veliki broj meštana, posebno najmlađih. Centralno mesto u obeležavanju praznika imale su igre, druženje i humanitarne akcije, ali i sećanje na čoveka koji je ostavio neizbrisiv trag u svom mestu.

Praznični program započet je u nedelju tradicionalnom tucanijadom u organizaciji Crkvene opštine Novi Kozarci. Kako je istakao Marko Čavka, okupio se veliki broj dece.

-Više od dvadesetoro dece učestvovalo je u ovom veselom nadmetanju, koje je proteklo u vedroj atmosferi i duhu praznika.

Posebnu pažnju izazvao je turnir u basketu „3 na 3“, koji je ove godine imao memorijalni i humanitarni karakter. Posvećen Milanu Lukaču, turnir je okupio čak 15 ekipa, a kako je naglasio jedan od organizatora, Vojin Lukač, cilj je bio da se očuva uspomena na čoveka koji je svojom vedrinom i dobrotom obeležio život zajednice.

-Pobedu je odnela ekipa „Bife 67“, drugo mesto pripalo je ekipi „Maja Berović“, dok su treći bili „Kiklopi“. Najprecizniji u šutiranju trojki bio je Dario Fodor. Prikupljena sredstva od kotizacija i prodaje pića namenjena su u humanitarne svrhe – naveo je Lukač.

Inače, Milan Lukač je bio novokozarčanin koga su svi znali po osmehu, duhovitosti i velikom srcu. Voleo je porodicu, prijatelje i jednostavne radosti – razgovore uz kafu i piće i igru basketa na ulici. Preminuo je u 52. godini života, ostavivši iza sebe malog sina. Njegov prerani odlazak ostavio je prazninu, ali i duboku ljubav koja se i dalje oseća u svakom okupljanju na basketu na ulicama Novih Kozarca.

U ponedeljak je održana i prva Uskršnja olimpijada za decu, koja je privukla veliki broj učesnika. Mališani su se takmičili u raznovrsnim disciplinama – od trke u džakovima i nošenja jaja u kašici, do bacanja „kamena s ramena“ i fudbalskog turnira. U fudbalu je prvo mesto osvojio FK „Polet“ iz Nakova, drugo FK „Kozara BVS“, a treće FK „Sloboda“ iz Novih Kozaraca. Za najboljeg igrača proglašen je Mateja Mileusnić, dok je titulu najboljeg golmana poneo Mirko Vasković.

-Zahvaljujemo se svima koji su nam pomogli da organizujemo ovaj lep i ispunjen uskršnji vikend u Novim Kozarcima. Želeli smo, a mislim i uspeli, da pokažemo da čuvamo sećanje na naše i da imamo široko srce – rekao je Čavka.

T. D.

tucanijada-rusko-selo

U porti hrama u Ruskom Selu, odmah nakon vaskršnje liturgije, održana je Tucanijada za decu – ali ne kao klasično takmičenje, već kao topao praznik zajedništva, radosti i povratka korenima.

Čak 62 mališana, različitih uzrasta – od najmlađih do srednjoškolaca – okupilo se da učestvuje u ovom veselom događaju. Jaja nisu birana niti pripremana unapred – svako dete koristilo je jaje koje nasumično odabralo. Inače, sva jaja farbala su deca tokom tokom radionice na Veliki petak, što je celoj priči dalo posebnu čar i lični pečat.

 

Iako rezultat nije bio u prvom planu, najtvrđe jaje ove godine imala je mala Berta Kiara, koja je u finalu pobedila dečaka Aleksu Đurasovića.

Ipak, kako ističe sveštenik Slobodan Divljakov, suština Tucanijade u Ruskom Selu nije u pobedi.

-Danas je sve proteklo u radosti, što je i suština Vaskrsa. Hristovo vaskrsenje rešilo je najveći ljudski problem – smrt. Ta radost se prenosi i na decu. Crkva nas uči da radost proizilazi iz odnosa i ljubavi. Stoga, nema gubitnika – svi su pobednici – poručio je on.

Simbolika jajeta, dodaje, nosi dublju poruku – ono što deluje neživo, u sebi krije život. Njegovo razbijanje predstavlja upravo oslobađanje tog života, pa su, u tom smislu, i oni čija su jaja razbijena – pobednici.

Sva deca koja su učestvovala dobila su paketiće, dok su prvoplasirani i drugoplasirani nagrađeni nešto bogatijim poklonima. Organizatori su svesno izbegli da podstiču takmičarski duh, stavljajući akcenat na zajedništvo i radost praznika.

Ovom događaju prisustvovali su i gosti iz okolnih mesta, ali i mnogi koji su se, upravo povodom Vaskrsa, vratili u svoje rodno Rusko Selo, što Tucanijadu čini ne samo dečjom igrom, već i snažnim simbolom okupljanja i pripadnosti.

T. D.

tucanijada-hram-sv-kozme-i-damjana

U duhu Vaskrsa, radosti i zajedništva, u porti hrama Svetih Kozme i Damjana prvi put je održana tucanijada, koja je okupila najmlađe sugrađane i donela osmehe na lica svih prisutnih.

Prema rečima organizatora, prof. Dragana Odžića, u nadmetanju je učestvovalo oko tridesetoro dece, a čitav događaj protekao je u izuzetno lepoj i toploj atmosferi.

– Bilo je zaista divno. Deca su bila vesela, razdragana i nije uopšte bilo važno ko će pobediti. Najbitnije je da su uživali i da su otišli kući srećni – istakao je Odžić.

Iako rezultat nije bio u prvom planu, najuspešniji takmičari su nagrađeni – prvo mesto osvojio je Marko Filipić, dok je drugo pripalo Stefani Lukić. Oni su dobili medalje, dok su svi ostali učesnici nagrađeni zahvalnicama i knjigama, kao simbolom učešća i truda.

Ono što ovu tucanijadu čini posebnom jeste činjenica da je održana u hramskom dvorištu, što joj daje dodatnu duhovnu dimenziju. Organizatori veruju da je ovo tek početak jedne lepe tradicije koja će iz godine u godinu okupljati sve više dece.

Na kraju, kako ističe Odžić, najvažnija poruka koju su deca ponela jeste da su – svi pobednici.

I upravo u tome leži prava čar Vaskrsa.

T. D.

 

tucanijada

Na prepunom trgu u Mokrinu, uz smeh, navijanje i neizvesne duele, održano je danas 36. Svetsko prvenstvo u tucanju farbanim vaskršnjim jajima, manifestacija koja iz godine u godinu potvrđuje status jednog od najprepoznatljivijih običaja ovog kraja.

U obe konkurencije viđena je velika borba, ali i iznenađenja. U juniorskoj kategoriji titulu je osvojio osmogodišnji Dušan Terzić iz Mokrina, učenik Osnovne škole „Vasa Stajić“, kojem je ovo bilo prvo učešće – i odmah pobedničko.

– Prvi put učestvujem. U traženju pobedničkog jajeta mi je pomogao tata. Celu zimu smo tražili jaje, mnogo smo ih pregledali. Čestitam Uskrs svima! – rekao je mali šampion.

Do pobede je došao nakon što je u polufinalu savladao Ivana Terzića, dok je u finalu bio bolji od Georgija Malenčića, koji je zauzeo drugo mesto. Treće mesto pripalo je Ivanu Terziću.

U seniorskoj konkurenciji slavila je Ivana Prodanović, kojoj ovo nije prva titula – pobednički pehar osvajala je i kao dete, ali i 2022. godine.

– Biti svetski šampion je prelep, neopisiv osećaj. Imala sam tremu, najviše sam se plašila Ive Dilbera jer me je ranije pobedio. Odabrati jaje bilo je teško, tata mi je pomogao, kao i njegov prijatelj Žiga. Pobedničko jaje smo tražili od januara – kaže Prodanovićeva.

U finalu je bila bolja od Milivoja Radojčina, dok je treće mesto zauzeo Ivan Dilber.

Da iza pobede ne stoji slučajnost, potvrđuje i predsednik takmičarske komisije Živica Terzić, koji ističe da su iskustvo i priprema ključni.

– Uvek pobedi onaj ko zaista ima tvrdo jaje i ko se time bavi intenzivno. Ne možete uzeti bilo koje jaje i doći na takmičenje. Ako želite da uđete u završnicu, morate pažljivo da birate – naglasio je Terzić, dodajući da su ove godine, osim domaćih takmičara, učestvovali i gosti iz Centralne Bosne, Republike Srpske, Švedske i Kanade.

Pehare za drugo i treće mesto uručio je predsednik Saveta Mesne zajednice Mokrin Goran Ristić, dok je pobednici nagradu i pehar predao gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan.

Organizatori manifestacije su Mesna zajednica Mokrin i Udruženje „Čuvarkuća“, uz podršku Pokrajinske vlade i Grada Kikinde.

T. D.

IMG-20260412-093413

Najradosniji hrišćanski praznik, Vaskrs, u Kikindi je obeležen svečanom liturgijom koja je okupila veliki broj vernika, potvrđujući snagu vere, zajedništva i duhovne obnove. Hram je bio ispunjen do poslednjeg mesta, a praznična atmosfera prožeta molitvom, pesmom i dubokim osećajem zajedništva.

Tokom bogosluženja pročitana je Vaskršnja poslanica patrijarha srpskog, koja je vernicima uputila snažnu duhovnu poruku u vremenu punim izazova. U njoj se ističe da reči Jevanđelja nisu samo apstraktne misli, već žive istine koje se ispunjavaju u svakodnevnom životu. Posebno je naglašeno da, uprkos nemirima i stradanjima u svetu, iz praznog Hristovog groba odjekuje ohrabrujući poziv: „Ne bojte se“.

Jerej Nikola Mišković istakao je da je ovogodišnja liturgija jedna od najposećenijih u poslednjih dvadeset godina.

-Danas smo se okupili u ogromnom broju, sa oko 600 pričasnika. To je pokazatelj da je vaskrsli Gospod Isus Hristos uvek tu da nas sabere i ujedini. Svim sugrađanima želimo da praznik provedu u miru, zdravlju i radosti, sa svojim najmilijima.

Vaskrs, kao praznik pobede života nad smrću, i ove godine je potvrdio svoje mesto u srcima vernika. Poruke nade, ljubavi i zajedništva bile su u središtu prazničnog okupljanja, a poseban značaj dat je porodici i duhovnom jedinstvu.

Gradonačelnik Mladen Bogdan čestitao je praznik svim vernicima, ističući važnost mira i sloge u današnjem vremenu.

-Vaskrs je praznik koji nas podseća da je život pobedio smrt. Naši hramovi su puni, što pokazuje koliko je ljudima potrebno jedinstvo i okupljanje oko vrednosti koje su nas održale kroz vekove. Neka ovaj praznik donese mir i ljubav u svaku porodicu – poručio je Bogdan.

Svečana liturgija završena je tradicionalnim pozdravom koji je odjekivao među okupljenima:

Hristos vaskrse – Vaistinu vaskrse!

Nakon liturgije, deca iz pozorištanceta Lane, podelili su slatkiše i jaja vernicima.

T. D.

 

Boban-Petrovic

Povodom najradosnijeg hrišćanskog praznika, Vaskrsa, pravoslavnim vernicima obratio se sveštenik otac Boban Petrović, uputivši snažnu poruku jedinstva, vere i ljubavi.

-Čestitajući našim pravoslavnim vernicima Vaskrsenje Hristovo, molim se Bogu da u ovom vremenu podela, kada se delimo na ove i na one, pronađemo snagu da se ujedinimo oko vaskrslog Hrista. Kao što kaže apostol Hristov: nema više Grka ni Jevrejina, nema više roba ni slobodnjaka, nema više muško ni žensko – svi smo jedno u Isusu Hristu – poručio je otac Boban.

On je istakao da upravo ta poruka i danas treba da bude u srcu svakog vernika – da nas Hristovo vaskrsenje okuplja u hrišćanskom životu, vrlinama i ljubavi.

-Hristolika ljubav podrazumeva žrtvu, odgovornost, pa i stradanje. Hristos nije stradao radi sebe, niti zbog svojih grehova, već zbog naših. Upravo po tom primeru i mi treba da živimo – da budemo spremni da ponekad podnesemo žrtvu za svoje bližnje. Tek tada možemo razumeti punoću hrišćanske vere i života – naglasio je on.

Na kraju, otac Boban Petrović uputio je prazničnu čestitku svima koji slave:

-Srećan Vaskrs svima koji praznuju!

T. D.

Velika-subota

Velika subota, poslednji dan Strasne sedmice, u pravoslavnom hrišćanstvu nosi jednu od najdubljih i najtajanstvenijih poruka. To je dan tišine, iščekivanja i nade – trenutak između smrti i života, između raspeća i vaskrsenja.

Prema učenju Crkve, ovaj dan je posvećen uspomeni na pogreb Isusa Hrista i Njegov silazak u Ad. Verovanje kaže da je Hristos telom bio u grobu, dok je duhom sišao u Ad, gde je razrušio „vrata pakla“ i doneo spasenje pravednicima. Upravo zato Velika subota nije samo dan žalosti – ona je i nagoveštaj pobede nad smrću.

Običaji u srpskoj pravoslavnoj tradiciji

Velika subota u narodu ima posebno mesto, jer spaja veru i vekovne običaje. Dan se provodi mirno, bez buke i veselja. Vernici se posvećuju molitvi i unutrašnjem preispitivanju. Takođe, ovo je jedina subota u godini kada se strogo posti, najčešće na vodi, kao nastavak žalosti za Hristom.

U domovima se završavaju poslednje pripreme: spremanje kuće, priprema praznične trpeze i farbanje jaja (ako nije učinjeno na Veliki petak).  Prema narodnom verovanju, na ovaj dan posebno je važno učiniti dobro delo ili pomoći drugima, jer se time umnožava blagoslov.

Iako je obeležena tišinom, Velika subota nije dan bez nade. Naprotiv – ona je najdublji trenutak iščekivanja. U ponoć, kada se u hramovima oglasi „Hristos vaskrse“, tišina se prekida radošću. Tada se završava vreme žalosti i počinje najveći hrišćanski praznik – Vaskrs.

Zato Velika subota ostaje jedan od najmoćnijih simbola u pravoslavlju: dan kada se, u tišini groba, već rađa život.

 

farbanje-spomenika-jajetu-4

U duhu Velikog petka i u susret najradosnijem hrišćanskom prazniku, meštani Mokrina i ove godine su ulepšali ulaz u selo – oslikavanjem prepoznatljivog spomenika jajetu, simbola tradicije i identiteta ovog mesta.

Kao deo 36. Vaskršnjih svečanosti, u jutarnjim časovima organizovana je akcija farbanja spomenika, u kojoj su učestvovali najmlađi članovi Kulturno-umetničkog društva „Mokrin“, uz podršku samostalnog umetnika Miloša Srbljina. Pre samog oslikavanja, deca su, zajedno sa umetnikom, očistila i pripremila površinu spomenika, pokazujući da zajedništvo i briga o svom mestu počinju od malih, ali značajnih koraka.

Kako ističu iz KUD-a, cilj ove aktivnosti nije samo očuvanje tradicije, već i podsticanje dece da budu aktivni članovi zajednice.

-Želimo da deca osete da pripadnost KUD-u ne znači samo dolazak na probe, već i učešće u životu sela i doprinos zajednici. Važno je da znaju da su uradili nešto značajno – poručio je predsednik upravnog odbora Radoslav Pribiš.

Ove godine, gornji deo spomenika obojen je u tradicionalnu crvenu boju, dok je donji ostao u prepoznatljivoj plavoj, sa natpisom „Mokrin, dobrodošli“, koji goste dočekuje već na samom ulazu u selo.

Lepo vreme i dobro raspoloženje doprineli su da sve protekne u najboljem redu, a najmlađi učesnici nisu krili zadovoljstvo što su dali svoj pečat jednoj ovako lepoj i značajnoj manifestaciji.

Inače, kulturno-umetničko društvo „Mokrin“ broji oko 180 članova, raspoređenih u šest folklornih sekcija, od najmlađih do najstarijih – što svedoči o snazi zajedništva i očuvanju kulturnog nasleđa. U okviru Vaskršnjih svečanosti, već u ponedeljak u 19 časova u Domu kulture biće održan i tradicionalni uskršnji koncert, na kojem će se predstaviti članovi svih generacija.

T. D.

farbanje-jaja-mokrin

U duhu predstojećeg najradosnijeg hrišćanskog praznika, članice Udruženja žena „Mokrin“ i ove godine su pokazale kako se tradicija neguje srcem – uz druženje, posvećenost i radost zajedništva. Povodom 36. Uskršnjih svečanosti u Mokrinu, vredne domaćice okupile su se kako bi ofarbale jaja za potrebe Mesne zajednice.

Kako ističe Zorica Despotov iz Udruženja, ove godine ofarbano je čak 200 jaja, i to na tradicionalan način – u lukovini, ali i u crvenoj boji, uz ukrašavanje travčicama i gumicama koje daju prepoznatljive, prirodne šare. U ovoj lepoj aktivnosti učestvovalo je desetak žena, a posebnu radost donela je i gošća iz Novog Sada.

-To je devojčica poreklom iz Mokrina, Nikita Popov, učenica četvrtog razreda, koja je došla da se druži, nauči običaje i pomogne nam u farbanju – navela je Despotov.

Iz Udruženja upućuju i prazničnu poruku:

-Želimo svim ljudima dobre volje i vernicima pravoslavne veroispovesti srećne uskršnje praznike, da se druže, da zaborave sve probleme i da na miru proslave Uskrs.

Udruženje žena „Mokrin“ trenutno broji 18 aktivnih članica, a planovi za budućnost su jasni – nastavak druženja, širenje članstva i, pre svega, očuvanje bogatih narodnih običaja koji čine važan deo kulturnog identiteta ovog kraja.

T. D.

error: Content is protected !!