uskrs

Nest-(8)

Prvi program u Ritejl parku „Nest“ u Kikindi, održan juče i danas, za temu je imao predstojeći Uskrs i privukao je veliki broj najmlađih posetilaca i njihovih porodica. Veselo i razigrano najavljen je početak prazničnih i drugih aktivnosti u novom tržnom centru.

Angelina Tetičkovič, šoping menadžer RP „Nest“ ističe da je ovo tek početak raznovrsnih sadržaja koji će se redovno organizovati.

– Park smo preuzeli u januaru, a ovo je prvi program koji smo osmislili i realizovali za građane Kikinde. U planu je još mnogo sličnih dešavanja – od noćnog bazara sa malim proizvođačima do raznih animacija za sve generacije. Drago nam je što je posećenost velika i verujemo da smo krenuli dobrim putem – kaže Tetičkovič.

Program je bio bogat i neprekidan, zahvaljujući animatorkama iz firme „Slavica Slavica“ iz Novog Sada. U kreativnim radionicama ukrašavala su se jaja, pravile maske i tragalo se za skrivenim uskršnjim iznenađenjima.

Animatorka Slavica Tot kaže da su aktivnosti bile dobro osmišljene i izuzetno posećene.

– Juče smo imali kreativnu radionicu sa uskršnjim motivima. Za tri sata koliko je trajala, učestvovalo je oko 70 dece, a maskota zec je podelio više od 120 jaja. Danas imamo interaktivnu animaciju sa balončićima od sapunice, igricama, koreografijama, i nagradama – uskršnjim paketićima. Program završavamo predstavom „Bubulekine bube“, pričom o tome kako se nositi sa ljutnjom i durenjem – objašnjava Slavica.

Mališani su bili neumorni. Sa roditeljima su uživali u igrama, poklonima, predstavama, kao i besplatnom oslikavanju lica i tetovažama, a najtraženiji dizajn bila je Spajdermenova mreža. Tako je petogodišnji Luka, ponosno pokazujući svoj novi „tetovažu“, kratko rekao.

– Igrao sam se i sada sam Spajdermen. Mnogo mi je lepo ovde i doći ću opet.

Uz puno umetničkih kreacija i dobrog raspoloženja, Ritejl park „Nest“ započeo je svoju misiju stvaranja novog mesta okupljanja i zabave za sve generacije. Naredni događaji, sudeći po uspehu prvog, sa nestrpljenjem se iščekuju.

S. V. O.

Nest

Kako su  Uskršnji praznici period radosti i porodičnih trenutaka, u Tržnom centru „Nest“ potrudili su se da doprinesu prazničnoj atmosferi i posetiocima pruže nezaboravno iskustvo. Pripremili su raznovrstan program za mališane, kao i za sve posetioce – od kreativnih radionica sa motivima Uskrsa, potraga za uskršnjim jajima, predstava, do specijalnih popusta, poručuju iz „Nest“-a.

U petak 18. aprila, od 12 do 15 sati, biće održane Uskršnja kreativna radionica za decu i animacija

Za isti terminu u subotu, 19. aprila, zakazani su: interaktivna animacija sa motivima Uskrsa, face painting i predstava za decu “Bubulekine bube”, od 14 sati.

veliki-cetvrtak

Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliki četvrtak – dan kada se sećamo Tajne večere, poslednje Hristove večere sa apostolima, na kojoj je ustanovio Svetu tajnu pričešća. Posebnost ove godine je u tome što se Uskrs proslavlja istovremeno u pravoslavnoj i katoličkoj tradiciji, pa je i Veliki četvrtak zajednički dan duboke duhovne pripreme za vernike oba obreda.

U pravoslavnoj crkvi, Veliki četvrtak se smatra najprikladnijim danom za pričešće. Veruje se da se na ovaj dan, kada je Hristos svojim učenicima oprao noge kao simbol smirenja i ljubavi, sve prašta iskrenom verniku koji se sa pokajanjem i molitvom obrati Bogu. Pričešće na Veliki četvrtak je vekovima duboko ukorenjeno u narodnoj pobožnosti, a mnogi vernici se pripremaju ispovešću i postom kako bi se tog dana sjedinili sa Hristom.

U manastirima se Veliki četvrtak obeležava posebnim bogosluženjima. Rana liturgija Svetog Vasilija Velikog služi se uz posebnu molitvenu sabranost. U nekim manastirima i većim hramovima očuvan je i obred pranja nogu, gde iguman simbolično pere noge dvanaestorici braće, po uzoru na Hrista. Taj čin svedoči o poniznosti, služenju i ljubavi prema bližnjima.

U večernjim časovima služi se jedno od najemotivnijih bogosluženja u toku godine – služba stradanja Hristovog, tokom koje se čita dvanaest jevanđeljskih odlomaka o Hristovom hapšenju, mukama i raspeću. Vernici tada ostaju u tišini i molitvi.

U pojedinim krajevima Srbije, domaćice ujutru na Veliki četvrtak farbaju prva uskršnja jaja, obično crvena, kao simbol Hristove prolivene krvi. Prvo obojeno jaje se zove „čuvarkuća“ i čuva se tokom cele godine, verujući da donosi zdravlje i zaštitu domu. Ovaj običaj, iako narodni, duboko je povezan sa liturgijskim smislom dana.

Katolici takođe obeležavaju Veliki četvrtak svečanim misama i obredima u znak sećanja na ustanovljenje Evharistije. U katoličkim crkvama vrši se obred pranja nogu i Sveta tajna Pričešća ima centralno mesto. Nakon večernje mise, oltar se ogoli, a Presveti Sakrament prenosi na posebno mesto, gde vernici ostaju u tihoj molitvi.

Bez obzira na obred ili tradiciju, Veliki četvrtak zajednički je dan poziva na ljubav, praštanje i duhovnu pripremu za najveći hrišćanski praznik – Uskrs. Za mnoge je upravo ovaj dan prilika da se povuku u tišinu, da razmisle o sebi i da u svetlosti vere koračaju ka Vaskrsenju.

crkva

U crkvi Svetog Nikole i Hramu Svetih Kozme i Damjana, ali i u crkvi Svetog Franje Asiškog službe odnosno mise su prilagođene Vaskrsu.

Sveštenici u crkvi Svetog Nikole će sutra (četvrtak) u 9 sati služiti Svetu liturgiju, a u 17 časova je Veliko Bdenije, čitanje 12. Jevanđelja. Na Veliki petak Carski časovi počinju u 8, u 16 sati je Večernje sa iznošenjem plaštanice, a u 20 sati je Statije. Narednog dana u 9 sati je Sveta Liturgija, dok je u ponoć Vaskršnje jutrenje. Na sam Vaskrs u 9 sati je Sveta Liturgija, a u 17 časova je Pashalno večernje. U ponedeljak u 9 je Sveta Liturgija, a u 17 časova je Bdenije.

U Hramu Svetih Kozme i Damjana danas, na Veliki četvrtak, u 9 sati biće služena Sveta liturgija, u 18 časova je Bdenije. Na Veliki petak u 9 časova su Carski časovi u 16 je Večernje sa iznošenjem plaštanice, a u 20 sati je Pogrebenje. Narednog dana u 9 sati je Sveta Liturgija, a u ponoć, subota na nedelju, je Jutrenje. Na sam dan Vaskrsa u 9 sati je Sveta Liturgija, a u 16 časova je Večernje. U ponedeljak, kada je i drugi dan Vaskrsa u 7 časova je Jutrenje, u 9 je Sveta Liturgija, a u 16 sati je Večernje.

Na Veliki petak u Hramu Svetih Kozme i Damjana biće organizovana Vaskršnja radionica kojoj mogu prisustvovati sva deca. Od 11 sati deca i veroučitelji će zajedno ukrašavati jaja, praviti ukrase i družiti se.

I u Rimokatoličkoj crkvi Svetog Franje Asiškog mise će se služiti na Veliki četvrtak i petak u 18 sati, na Veliku subotu u 19, dok će Uskršnja misa u nedelju početi u 10 časova.

A.Đ.

Cveti (ulazak Hrista u Jerusalim)

Cveti su pokretni hrišćanski praznik koji obeležava Hristov ulazak u Jerusalim, nedelju dana pred Vaskrs koji će, ove godine, pravoslavni i katolički vernici obeležiti istog dana. Cveti simbolizuju buđenje prirode, duhovnu obnovu i donose radost uoči najvećeg hrišćanskog praznika. Danas je jedan od retkih dana u Velikom postu kada je dozvoljeno jesti ribu.

Prema jevanđelju, narod je Hrista dočekao s palmovim grančicama i cvećem, slaveći Ga kao cara mira. Kod nas se umesto palmi u crkvu nose vrbove grančice, tisa, šimšir ili maslina – simboli života i radosti.

Uoči praznika, deca i devojke izlaze u prirodu i beru cveće: ljubičice za lepotu, dren za zdravlje, margarete za sklad, a vrbove grančice za napredak. Cveće se ostavlja u vodi preko noći, a ujutru se ta voda koristi za umivanje, ponekad i sa zlatnim prstenom u njoj – za blagoslov i lepotu.

Prema verovanju, onaj ko prvi ubere cvet na Cveti ima pravo na želju – ako u nju iskreno veruje. Nekada su mladići pravili bukete devojkama, svaki cvet nosio je svoju poruku. Ljudi su se kitili, izlazili u šetnje, slavili život i prirodu.

Cveti su i narodni praznik – upravo tog dana 1815. Miloš Obrenović podigao je Drugi srpski ustanak. Od Cveti pa do Duhova ne bere se cveće – veruje se da tada dobija posebnu, svetu namenu.

Cveti su praznik koji povezuje ljubav, veru i tradiciju. Dan kada cveće ne govori samo mirisom, već i jezikom duše.

S. V. O.

(Foto: Wikimedia – Petar Milošević, Pixabay)

sajan-igre-(2)

Sajan će i ove godine, u subotu, 12. aprila, biti domaćin tradicionalne manifestacije „Uskršnje narodne igre“. U organizaciji Društva za negovanje tradicije i ekologije ,,Delibab“, uz podršku lokalne samouprave i Mesne zajednice Sajan, druženje dece, mladih i udruženja žena održaće se 31. put.

Centralni deo svečanosti je posvećen deci, istakla je Silvija Tosegi, predsednica „Delibaba“. Otvaranje manifestacije u 10 časova, a u 11 sati počinje takmičenje u kom učestvuju osnovci od prvog do četvrtog razreda.

 

-Posetioci će imati priliku da učestvuju i vide izložbu uskršnjih farbanih jaja koje pripremaju članice udruženja žena, naše gošće. Za mlađe osnovce pripremili smo interesantne igre u kojima će se nadmetati Planiramo četiri igre: trčanje sa plastičnim jajetom u kašiki, bacanje jaja u korpu, a poslednja igra je traženje jaja oko Doma kulture, gde će se sve dešavati. Najbolju ekipu očekuju nagrade, a imamo stotinak prijavljene dece – pojasnila je Silvija Tosegi, predsednica „Delibaba“.

Očekuju se učesnici iz Kikinde, Mokrina, Banatskog Velikog Sela, Sente, Iđoša, Čoke, Novih Kozaraca, Padeja i ostalih mesta posetiće i etno kuću.

A.Đ.

Katolicki-Uskrs-(10)

Uskrs 2025. godine slavimo u nedelju 20. aprila. Prema hrišćanskoj tradiciji, datum ovog velikog praznika određuje se prema lunarnom kalendaru i pada u prvu nedelju nakon punog Meseca koji se javlja posle prolećne ravnodnevice. Ovaj način računanja datuma čini Uskrs pokretnim praznikom, pa može pasti između 22. marta i 1. maja.

Pravoslavni i katolički vernici ove godine Uskrs proslavljaju istog dana, što nije uvek slučaj, jer pravoslavna crkva koristi julijanski, a katolička gregorijanski kalendar.

Prema Zakonu o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji, Vaskršnji praznici praznuju se neradno počev od Velikog petka, zaključno sa drugim danom Vaskrsa – 18, 19, 20, i 21. aprila.

IZLLOZBA-1-(2)

Uskršnja izložba mokrinskih autora otvorena je u Galeriji Doma kulture u Mokrinu. Na izložbi, koju je organizovalo udruženje građana „Raša Popov“ su prikazane raznolike forme umetničkog izraza od ulja na platnu, umetničke fotografije do skulptura, dizajna, kao i stripova.

-Umetnost u Mokrinu nije samo izražavanje veštine, već i izraz duha, dodir muze, snage i istine. U umetnosti se ogleda ljubav prema zavičaju, životu, prema svemu što nas čini ljudima. Kroz radove koje sa ponosom izlažemo na ovoj izložbi provlači se nit koja nas povezuje sa korenom naše postojbine, sa svojom pričom i svojom sudbinom. Ova izložba nije samo galerija slika, fotografija, skulptura, dizajna ili stripova, ona nadrasta sve to i mnogo je više od toga. Ovo je izložba duše Mokrina, izložba njegovih snova, njegovih strahova, njegove radosti, ona zadire u pore njegove duše i otkriva nam suštinu Mokrina – istakao je predsednik UG „Raša Popov“ Živko Ugrenović.

Na izložbi su dela Taneta Ibrajtera, Valentine Čavić, Vasike Tenkeša, Dejana Čavića, Duška Ramaija, Emilije Despotov, Zorana Malenčića, Zorana Tenkeša, Zorana Srbljina,Imrea Saboa, Zorana Zrnića, Milana Ramaija, Milana Perića Drakule, Miloša Srbljina, Miroslava Antića, Nikole Čavića, Slobodana Badrljice i Spasoja Kulauzova.

Mokrin-uskrs-(10)

I ovog Vaskrsa sve oči bile su uprte u Mokrin gde je održano 34. Svetsko prvenstvo u tucanju farbanim jajima. Ovogodišnji pobednik je Dušan Radić iz Halmstada u Švedskoj koji je uspeo da odbrani titulu koju je stekao prošle godine. U finalu je bio bolji od Miloša Kovačića iz Mokrina. Treće mesto zauzeo je Ivan Prodanov.

-Rođen sam i odrastao u Mokrinu i ne propuštam Vaskres u rodnom selu. Redovno učestvujem u nadmetanju, a sada sam drugi put osvojio laskavu titulu i veoma sam radostan. Nisam bio preveliki optimista i nadao sam se da ću ući u prva četiri takmičara. Mojoj sreći nema kraja. Jaje je mokrinsko, a kako ga odabiram ne bih da odam. Najvažniji je zvuk koje jaje proizvodi, ali i broj probanih jaja – istakao je vidno uzbuđen sedamdesetogodišnji Radić, inače pravnik u penziji.

Ništa manje uzbudljivo nije bilo ni u finalu juniora. Svetska šampionka u juniorskoj konkurenciji osvojio je sedmogodišnja Dunja Golić koja je pobedila najmlađeg učesnika jednogodišnjeg Đorđa Lazića iz Bijeljine. Treće mesto zauzeo je Matija Ziramov.

-Mama i deda su odabrali pobedničko jaje, a mama Jelena ga je ofarbala. Ovo je moj treći pehar i veoma volim da učestvujem. Takmičiću se i narednih godina – otkrila nam je Dunja.

U Mokrinu, na Varoškom trgu, kao i svake godine okupio se veliki broj domaćina i gostiju, a ovom događaju prisustvovali su i predstavnici grada na čelu sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem koji je zajedno sa predsednikom Saveta MZ Goranom Ristićem,  uručio pehare pobednicima.

-Svake godine oni koji posete Mokrin uživaju u zanimljivoj manifestaciji koja promoviše prave vrednosti zajedništvo, tradiciju, porodicu. Mesna zajednica potrudi se da organizacija bude odlična, a zajednički ćemo raditi na tome da u narednim godinama privučemo još veći broj posetilaca – rekao je Nikola Lukač.

Goran Ristić dodao je da je Mokrin za Uskrs centar sveta. Sve manifestacije koje se organizuju imaju za cilj promociju Kikinde i Mokrina, ali i da zadrže mlade ljude na selu.

Takmičara je bilo oko dve stotine u obe kategorije iz okruženja i drugih zemalja, potvrdio je glavni sudija Živica Terzić i to iz Novog Sada, Melenaca, Ugljevika, Bijeljine, Kiseljaka, Toronta, Bečeja, Ostojićeva, Sremske Kamenice, Italije, Subotice. Svako pobedničko jaje je presečeno i polovinu je pojeo sudija, a polovinu pobednik.

-Jaje, da bi učestvovalo u takmičenju mora da bude kokošije, da je farbano i tvrdo kuvano. Nekada je bilo drugih jaja, ali i razne tehnike su primenjivane da bi se uzeo šampionski pehar. Sada toga nema, a ono što raduje je da smo prvi put imali takmičara iz Italije i Zenice koji nemaju veze sa Mokrinom  – napomenuo je Terzić.

Svetsko prvenstvo u tucanju farbanim uskršnjim jajima, kao i Vaskršnje svečanosti organizovala je Mesna zajednica Mokrin, uz podršku lokalne samouprave.

A.Đ.

 

error: Content is protected !!