уговори

bicikli-ugovori-2026-(6)

Dodela ugovora sugrađanima koji su ostvarili pravo na subvenciju za kupovinu bicikla koje je dodeljuje lokalna samouprava, organizovano je u Gradskoj kući.

Ove godine apliciralo je 187, a 174 njih dobilo je 10.000 dinara, a među njima je i Mira Novaković koja će bicikl kupiti unuku:

-Pavlu je drugi rođendan 22. jula i bicikl stiže u pravo vreme. Ovo je lep gest grada i ko može da ne bude zadovoljan? Svaka čast za ovu meru jer je to velika pomoć, posebno penzionerima koji žele da obraduju svoje najmilije.

Draganu Milovanovu prevozno sredstvo upravo je bicikl.

-Imam 72 godine, a bicikl koji imam je maltene moj vršnjak. Svakog dana vozim bicikl i sada ću konačno imati nov – otkrio nam je Milovanov.

Monika Terzin kupiće bicikl sa pomoćnim točkovima dvoipogodišnjoj ćerki Uni.

-Una je već odabrala bicikl i jedva čeka da počne da ga vozi. Iznos od 10.000 puno znači jer ta suma je polovina cene bicikla – pojasnila je Monika Terzin.

Sve prisutne građane, kojima su odobrena sredstva jer su ispunjavali uslove konkursa, pozdravio je Mladen Bogdan, gradonačelnik

-Ogromno interesovanje svih vas koji ste konkurisali za ovu meru grada, pokazatelj je koliko vam ona znači. Pored toga što želimo da doprinesemo zdravim stilovima života, vozeći bicikl čuvamo životnu sredinu. Potrudićemo se da unapredimo način za konkurisanje za ovu meru naredne godine – precizirao je Bogdan.

Svake godine ovaj konkurs izaziva veliko interesovanje i prijem zahteva otvori se i zatvori za jedan dan. Konkurs raspisuje Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj, podsetio je član Gradskog veća Đorđe Tešin.

 

– Za Kikinđane je bicikl tradicionalno prevozno sredstvo, svi ih rado voze i ovo je način da pomognemo da dođete do novih dvotočkaša. Živimo u ravnici i to nam je prednost, a ujedno čuvamo životnu okolinu i propagiramo zdrav način života – kazao je Tešin.

Sugrađani koji su potpisali ugovore treba da odu do prodavnica iz kojih su uzeli predračune i regulišu kupovinu bicikla koje su odabrali. Svi koji nisu potpisali ugovore mogu to da učine u pomenutom Sekretarijatu.

A.Đ.

 

 

kuce-na-selu-(1)

Gradonačelnik Mladen Bogdan prisustvovao je u Beogradu potpisivanju ugovora za dodelu bespovratnih sredstava za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom, zahvaljujući kojima će još tri porodice rešiti svoje stambeno pitanje i započeti novo poglavlje života u Novim Kozarcima i Nakovu.

Krov nad glavom dobio je i Danijel Gatarić iz Novih Kozaraca:

-Imam suprugu i dete od godinu dana. Pronašli smo kuću u Novim Kozarcima i zahvaljujući pomoći Ministarstva uselićemo se u svoj dom. U sklopu kuće je i bašta gde ćemo uzgajati voće i povrće.

Program Ministarstva za brigu o selu već je dao značajne rezultate na teritoriji Kikinde, gde je do sada veliki broj porodica dobio svoj dom. Tokom nedavne posete Ruskom Selu, ministar Milan Krkobabić istakao je da su useljavanje mladih porodica u prazne kuće i oživljavanje sela najbolji pokazatelj da srpsko selo ima budućnost.

-Grad Kikinda će, u saradnji sa nadležnim Ministarstvom, nastaviti da pruža podršku svima koji žele da pokrenu postupak za kupovinu kuće na selu, da zasnuju porodicu, rade i grade svoj život. Različiti su razlozi zbog kojih se ljudi odlučuju da učestvuju na konkursu i uvek nas raduje što mladi ljudi prepoznaju vrednosti života u našim selima – poručio je ovom prilikom gradonačelnik Mladen Bogdan.

stari-zanat-sredstva-(4)

Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut i potpredsednica Vlade Srbije i ministarka privrede Adrijana Mesarović uručili su 46 rešenja u okviru programa podrške razvoju starih i umetničkih zanata i poslova domaće radinosti. Vlada za ovaj program izdvojila više od 13 miliona dinara. Među onima koji su dobili sredstva su i sugrađani: Mirna Rackov, opančarka, Smiljka Bulatović koja se bavi trukovanjem, Olivera Has Arađanski i Sanela Has Milovanov koje se bave alvarskim zanatom, Željko Zeljković, sapundžija i Ljubica Erdeljan.

Sredstva su namenjena za nabavku opreme i repromaterijala što će omogućiti sertifikovan zanatlijama da budu konkurentniji na tržištu, a da pritom sačuvaju autentičnost svojih proizvoda.

-Od grnčara i opančara, preko tkalja, sarača i kazandžija, do proizvođača suvenira i umetničkih predmeta, svi su čuvari veština koje su stvarane generacijama. Naš je zadatak da obezbedimo da te veštine imaju budućnost. Srbija koja čuva svoje korene jeste Srbija koja sigurno gradi svoju budućnost -dodao je ovom prilikom premijer Macut.

Ministarka Mesarović je precizirala da država podržava ljude koji čuvaju istoriju i tradiciju naše zemlje:

-U vremenu globalizacije i masovne proizvodnje, kada se često gubi autentičnost i vrednost ručnog rada, ljudi koji se bave starim zanatima čuvaju nešto što nema cenu, a to su duh, tradicija i prepoznatljivost Srbije.

 

 

 

preduzetnici-novac-2026-(2)

U Gradskoj kući potpisani su ugovori sa vlasnicima malih, mikro i srednjih preduzeća sa teritorije grada, koji su na konkursu  lokalne samouprave aplicirali za sredstva, a ispunili su uslove. Ugovore je dodelio gradonačelnik Mladen Bogdan, a između ostalih, podsticaj je dobila i firma „Artis 1973“ koja posluje u Ruskom Selu i zapošljava 15 radnika.

-Bavimo se proizvodnjom integralnih grisina, ovsenih i proteinskih čokoladica – istakla je Jovana Kulizić, komercijalni direktor. – I u ranijem periodu imali smo podršku od grada, a ovoga puta odobreno nam je 200.000 dinara za linije „ekstruder“ i za sušenje integralnih grisina. Poslujemo četiri godine.

Pečenjara „Rašević KI“ dobila je 190.000 dinara, napomenuo je vlasnik Željko Rašević:

-U planu je kupovina mašine punilica za kobasice, za mlevenje mesa i furune za pečenje mesa. Pomoć nam puno znači, a sa novom opremom povećaćemo kapacitet proizvoda i sebi olakšati svakodnevni rad. Radimo već četiri godine i ovo je prvi put da konkurišemo za sredstva.

Subvencije su namenjene za unapređenje proizvodnje. Na konkurs je pristiglo 34 zahteva, a podsticaji su odobreni vlasnicima 21 firme, precizirao je gradonačelnik Bogdan.

– Želimo da vam pomognemo da kupite alate i mašine neophodne za rad radi poboljšanja uslova i kvaliteta posla. Lokalne firme nam puno znače i verujem da će vam sredstva pomoći. Uvek možete da računate na našu podršku  – precizirao je Mladen Bogdan.

Pravo na podsticaje za razvoj preduzetništva imala su mikro, mala i srednja preduzeća do 100 zaposlenih, a za ovu meru opredeljeno je tri miliona dinara dinara, i to za sufinansiranje nabavke mašina i opreme, nove i polovne do sedam godina starosti. Najmanji iznos sredstava koji je odobren je 75.000 dinara, a najveći je 400.000 dinara.

A.Đ.

 

 

stipendije-(10)

Dodeljivanje ugovora za stipendije i podsticaje upriličeno je u Gradskoj kući. Ove godine, gradonačelnik Mladen Bogdan potpisao je ukupno 304 ugovora sa mladima koji su stekli pravo da dobiju sredstva.

Među stipendistima je i Teodora Majstorović, studentkinja prve godine Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu, smer primenjeno softversko inženjerstvo .

-Sredstva uvek dobro dođu, posebno studentima, Počeo je ispitni rok i svaki izlazak na ispit se plaća, tako da ću novac iskoristiti kako bih prijavila što više predmeta. Stipendija će ujedno olakšati i našim roditeljima i veoma sam zahvalna gradu što misli na nas – istakla je Teodora.

Mihailo Tanackov je na masteru informacionih tehnologija, modul softversko inženjerstvo. Na fakultetu je Tehničkih nauka „Mihajlo Pupin“ u Zrenjaninu.

-Stipendija mi puno znači. I ovu, kao i prethodne, utrošiću na kupovinu neophodnih udžbenika. Isto tako sredstva dobro dođu za svakodnevne troškove  – kazao nam je Mihailo.

Prisutnima se obratio prvi čovek grada koji je dodao da se lokalna samouprava potrudila da se ugovori, za koje je izdvojeno 20 miliona dinara, potpišu što pre.

-Drago mi je što imamo veliki broj uspešnih studenata i poželeo bih vam da narednih godina budete još uspešniji. Nama, koji vodimo grad, je važno da imamo kvalitetne mlade i obrazovane ljude koji će znanjem, koje će steći studiranjem, a potom i iskustvom pomoći da se naša sredina razvija. Naš zadatak je obezbedimo što bolje uslove kako biste se vratili i gradili vašu budućnost u Kikindi – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Gradska uprava i na ovaj način pokazuje opredeljenje da podržava obrazovanje, rekao je ovom prilikom Tihomir Farkaš, član Gradskog veća:

-Naša želja bila je da što više mladih dobije stipendije i podsticaje. To je nagrada svim studentima koji su se trudili i postigli odlične rezultate. Ovo je i podstrek da nastave tako i ubuduće, a mi ćemo se truditi da stvorimo okruženje koje će ih privući da se nakon završenih studija vrate u rodni grad.

Odobreno je 223 stipendije, dok je podsticaje dobio 81 student.

A.Đ.

 

 

dodela-kuca-2026

Član Gradskog veća Bojan Mikalački prisustvovao je jučerašnjem potpisivanju ugovora u okviru programa dodele bespovratnih sredstava za kupovinu seoskih kuća, gde je ukupno 111 mladih porodica širom Srbije obezbedilo svoj dom, od čega 17 na teritoriji Kikinde.

– Svako novo domaćinstvo u našim selima znači život više – novu decu, novu energiju i sigurniju budućnost. Naš cilj je da sela oko Kikinde budu mesta u kojima se ostaje i u koja se ljudi vraćaju- istakao je Mikalački.

Novi domovi biće naseljeni u čak 41 jedinici lokalne samouprave. Mada Vojvodina prednjači, interesovanje je konstantno i u ostalim delovima zemlje.

Od ove godine maksimalan iznos sredstava koji se odobrava po kući povećan na 1.500.000 dinara, ali praksa pokazuje da je moguće pronaći i povoljnije nekretnine. Ovoga puta najjeftinija kuća, površine 95 kvadrata, kupljena je za manje od 600 hiljada dinara u Srpskom Krsturu, u opštini Novi Kneževac.

roatry-stipendije-(2)

Studenti prve godine Andrej Popović, Nikola Bunić, Pavle Gojković i Isidora Jakonić  ovogodišnji su stipendisti Rotari kluba Kikinda. I ove godine rotarijanci su nastavili praksu da novčano pomognu mladim sugrađanima koji su ostvarili odlične uspehe u srednjoj školi i koji su upisali željene fakultete među prvima na listi.

Andrej Popović bio je đak generacije Osnovne škole „Đura Jakšić“ i Gimnazije „Dušan Vasiljev“, a poznat je po naučnom radu i značajnim priznanjima koje je ostvario iz astrofizike i matematike.

-Upisao sam Matematički fakultet u Beogradu, modul primenjena matematika, smer matematika. Položio sam sve ispite iz prvog semestra i prosek mi je 10. Ova godina je potpuno drugačija u odnosu na prethodne jer nemam takmičenja na koja treba da se fokusiram, nego sam sve svoje snage usmerio na učenje. Ovo je godina prilagođavanja, a već naredne godine planiram da napišem novi naučni rad sa mentorkom Milesom Srećković sa Elektrotehničkog fakulteta u kom ću obuhvatiti astrofiziku i matematiku – istakao je Popović i dodao da mu stipendija znači da i da mu je drago što je odbran na konkursu Rotari kluba.

Nikola Bunić završio je srednju Poljoprivrednu školu u Zrenjaninu, smer veterinarski tehničar kao nosilac „Vukove“ diplome.

-Brucoš sam na Veterinarskom fakultetu u Novom Sadu, smer veterinarska medicina. Bio sam drugi na listi na fakultetu i polako, ali sigurno ostvarujem svoj san. Stipendija će mi puno značiti jer svaka pomoć dobro dođe, pogotovo ako ste student – saznajemo od Bunića.

Pavle Gojković bio je đak generacije Tehničke škole „Mihajlo Pupin“, a i kao student veoma je uspešan.

-Student sam Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu na smeru softversko inženjerstvo i informacione tehnologije. Prvu godinu upisao sam na budžetu, a stipendija je odličan stimulans za dalji rad i napredak – dodao je Gojković.

Jedina dama je Isidora Jakonić, učenica generacije Ekonomsko – trgovinske škole u kojoj je završila smer ekonomski tehničar.

-Nastavila sam da izučavam ekonomiju. Studentkinja sam prve godine Ekonomskog fakulteta u Novom Sadu. Imala sam maksimalan broj poena na prijemnom ispitu, a uspela sam i da položim sve ispite iz prvog semestra. Hvala Rotari klubu što misli na nas, a stipendija je, za mene, obaveza da budem još bolja – otkrila nam je Jakonić.

Ugovore je uručio Marko Đurđulov,predsednik Rotari kluba Kikinda i vlasnik Zemljoradničke zadruge „Žitopromet“ koja stipendira jednog od studenata i to Nikolu Bunića s obzirom na to da je upisao fakultet koji je usko povezan sa poljoprivredom.

-Od svih koji su se prijavili, odabrali smo najbolje. Važno je da nisu samo dobri učenici i studenti, nego da se bave i drugim aktivnostima, da su svestrane ličnosti. Nadam se da će stipendija našeg kluba biti dodatni motiv da ovi uspešni mladi ljudi postanu još uspešniji. Poželeo sam im da se po završenom školovanju vrate u Kikindu i pomognu da rodni grad bude bolje mesto – kazao je Đurđulov.

Rotari klub već dvadesetak godina stipendira brucoše, a do sada je novčana pomoć izdvojena za njih stotinak.

A.Đ.

stari-zanati-ugovoti-macut-mesarovic-(1)

Kikindski preduzetnici, njih osmoro koji se bave starim zanatima dobili su sredstva na konkursu Ministarstva privrede za kupovinu materijala ili mašina. Željku Zeljkoviću, sapundžiji, Danijeli Jerinkić koja se bavi tkanjem, Nevenki Bošnjakov koja se bavi vosakrstvom, Smiljki Bulatović, koja se bavi trukovanjem, sestrama Oliveri i Saneli Has koje se bave bombondžijskim zanatom Ljubici Erdeljan, grnčarki i Mirni Rackov, opančarki, ugovore su dodelili predsednik Vlade Srbije profesor dr Đuro Macut  i potpredsednica Vlade i ministarkom privrede Adrijana Mesarović.  Sredstva su dodeljena u okviru programa podsticaja razvoja preduzetništva kroz finansijsku podršku za žensko preduzetništvo i za razvoj starih i umetničkih zanata i poslova domaće radinosti.

U Palati Srbije ovom prilikom izlagalo je i 12 preduzetnika iz zemlje među kojima su predstavljeni i opanci iz radionice „Mace papučarice“ iz Kikinde vlasnice Mirne Rackov koja je i govorila u ime onih koji su ugovore dobili za stare zanate.

-Od samog početka, 2009. godine, firma se bavi izradom tradicionalnih opanaka i obuće za folklor, uz poštovanje principa ručne izrade i zanatskog umeća koje se ne uči iz knjiga, već se stiče radom, strpljenjem i posvećenošću. Danas u  ponudi imamo više od 40 modela opanaka, kao i baletanke i cipele za folklorne probe, zatim čizme i obuću za igre iz Vojvodine. Hvala svima na podršci koju pružaju ženama preduzetnicama i svima koji se trude da sačuvaju proizvodnju, zanat i tradiciju. Za nas koji radimo ručno i stvaramo svojim rukama, ova podrška znači ohrabrenje da nismo sami i da naš rad ima vrednost – navela je Mirna Rackov.

Veliki broj preduzetnika koji se bave i ženskim preduzetništvom, ali i starim i umetničkim zanatima, dobilo je podršku za razvoj i nastavak onoga čime se bave, naveo je dr Đuro Macut i dodao:

-Država na ovaj način prepoznaje napore ljudi koji čuvaju kulturni identitet, kulturno blago i nasleđe naše zemlje, ali i da podrži žene u naporu da budu ravnopravni činioci u ekonomskom razvoju naše zemlje.

Adrijana Mesarović istakla je da je odobreno  84 zahteva preduzetnicama koje dolaze iz 18 različitih okruga u Srbiji.

– Ukupna vrednost investicija premašuje 208 miliona dinara, od čega bespovratna sredstva iznose skoro 100 miliona dinara. Najviše podržanih projekata dolazi iz uslužnih i prerađivačkih delatnosti, što pokazuje da žene preduzetnice u Srbiji razvijaju i tradicionalne i savremene privredne grane – precizirala je ministarka Mesarović.

A.Đ.

ugovori-ogrev-(2)

Komesarka za izbeglice i migracije Nataša Stanisavljević i ministar za javna ulaganja Darko Glišić uručili su predstavnicima jedinica lokalne samouprave ugovore kojima se obezbeđuje 130 miliona dinara za nabavku hrane i ogreva za najugroženije izbegličke porodice.

Gradu Kikindi pripala su dva ugovora, jedan o nabavci ogreva u iznosu od 2,4 miliona dinara i drugi o pružanju pomoći u hrani za najugroženije izbegličke i interno raseljene porodice u iznosu od 708.000 dinara.

Ugovore je potpisao gradonačelnik Mladen Bogdan, koji je istakao da Kikinda stoji ponosno uz svaku porodicu koja traži sigurnost i novi početak.

-Srbija je naša zajednička kuća, i kada svi zajedno delamo odgovorno i s ljubavlju, možemo da pružimo konkretnu podršku onima kojima je najpotrebnija i da ostavimo trajan trag dobre volje i solidarnosti. Ovi ugovori omogućuju da se obezbede konkretna sredstva za osnovne potrebe – ogrev za zagrevanje domova tokom zime i hrana za dostojanstven život, pokazujući da Kikinda i država zajedno stoje kao stub podrške i nade za sve kojima je potrebna pomoć – naveo je Bogdan.

U sklopu programa solidarnosti „Ogrev i hrana za najugroženije“ uručeni su ugovori za dodelu 4.663 paketa hrane i 3.550 paketa ogrevnog drveta, namenjeni za ukupno oko 7.200 porodica, kazala je Stanisavljević, dok je ministar Glišić napomenuo da je  214 ugovora koji su potpisani prilika da mnoge od ugroženih porodica reše neke od svojih problema.

Lokalne samouprave raspisaće javne pozive za nabavku hrane i ogreva na koje mogu da se jave porodice izbeglica, interno raseljenih lica i povratnika po osnovu Sporazuma o readmisiji.

A.Đ.

 

ugovori-seoske-kuce-r-selo-(1)

U Ministarstvu za brigu o selu potpisana su još dva ugovora za kupovinu kuća u mesnim zajednicama na teritoriji našeg grada. Ugovore sa korisnicima bespovratnih sredstava potpisali ministar Milan Krkobabić i gradonačelnik Mladen Bogdan.

Sabina Dukai iz Ruskog Sela  nastaviće da živu u ovom mestu, ali sada u svojoj kući.

-Imam troje dece i zajedno sa njima u narednom preiodu uredićemo naš dom. Kupila sam kuću zahvaljujući sredstvima u iznosu od 10.000 evra koje sam dobila na konkursu Ministarstva. U kući ima manjih ulaganja, ali sve je to beznačajno u odnosu na činjenicu da smo  rešili najvažnije pitanje, krov nad glavom – istakla je Sabina Dukai.

I Ruskoselac Aleksandar Mikalački takođe će ostati u svom rodnom mestu.

-Za sada ću živeti sam, ali se nadam da ću u svojoj kući uskoro imati i suprugu i deci. Kuća je u dosta dobrom stanju i ulaganja koja planiram su minimalna. Malo po malo sve ću skockati – dodao je Mikalački.

Država i lokalna samouprava nastavljaju da ulažu u razvoj sela, oživljavanje seoskih sredina i stvaranje uslova da mlade porodice ostanu i grade svoju budućnost tamo gde su im koreni. To je jasan pokazatelj da Srbija misli na svoje ljude i na ravnomerni razvoj svakog dela zemlje, istakao je ovom prilikom gradonačelnik Bogdan.

-Danas zajedno polažemo kamen temeljac za novi početak ovih porodica. Svaka kuća je znak da narod ostaje i gradi svoj život s ponosom. Zajedno ćemo živeti, raditi i razvijati naša sela – za našu decu, za našu Srbiju –  rekao je gradonačelnik Mladen Bogdan.

Ove godine preko programa kupovine seoskih kuća sa okućnicom na teritoriji grada 16 osoba je dobilo sredstva. Od početka, do danas, otkupljeno je 145 kuća u mesnim zajednicama. U budžetu Ministarstva za brigu o selu u 2025. godini opredeljeno je 750 miliona dinara za ovu namenu. Mogu da konkurišu punoletni državljani Republike Srbije koji nemaju navršenih 45 godina života i pripadaju sledećim kategorijama: pojedinac, samohrani roditelj, bračni par, vanbračni partneri. Maksimalni iznos bespovratnih sredstava predviđen za kupovinu je 1,2 miliona dinara.

A.Đ.

 

error: Content is protected !!